INTERNET<>
082017<><>

Platforma Ethereum

Novac iz Petog elementa

Svi znaju za bitkoin, ali ether nudi više

Proizvođačima grafičkih kartica poslednjih meseci cvetaju ruže, a to se posebno odnosi na AMD. Na tržištu se oseća nedostatak modela koji po performansama spadaju u srednju i gornju klasu ovih hardverskih uređaja. Kao da posmatramo reprizu događaja iz 2013. godine kada se, zahvaljujući bitcoinu, odigrala „Prva rudarska revolucija”. Međutim, glavni „krivac” za novonastalu situaciju je ovoga puta kriptografska platforma Ethereum, zbog koje sajber rudari 21. veka, željni brze i dobre zarade, masovno kupuju sve kvalitetnije video-karte. Odgovor na pitanje zašto je baš AMD omiljen među sajber rudarima leži u činjenici da su njihove video-karte sa po 2GB+ RAM (toliko je potrebno za efikasan rad algoritama) znatno jeftinije od onih koje proizvodi Nvidia i u tome što poseduju hardver čija je arhitektura bolje prilagođena Ethereumu. Tako dolazimo do paradoksalne situacije u kojoj pojedine grafičke karte koje je proizveo AMD pre dve ili tri godine postižu bolje rezultate od mnogo skupljih i novijih karti sa čipovima Nvidia. Algoritmi za heširanje (najvažnija operacija u procesu majninga) oslanjaju se na celobrojnu aritmetiku, gde AMD ima bolju podršku, dok njihovi konkurenti imaju bolji sistem za rad sa brojevima u formatu plutajuće zapete, što se pozitivno odražava u video-igrama. I pored nesumnjivih kvaliteta Nvidia hardvera, AMD trenutno nudi bolji izbor kada je u pitanju odnos cene i performansi za majning kriptografskih valuta.

Etar nije prazan

Često se pogrešno koristi reč Ethereum kao naziv za valutu. U stvari, naziv Ethereum se odnosi na ceo sistem, dok je naziv same valute ether ili, na srpskom, etar. Da stvar bude još komplikovanija, postoje dve različite platforme. Pored standardnog Ethereuma (označava se sa ETH), postoji i Ethereum Classic (ETC). Oni dele zajednički Blockchain do bloka 1.920.000, kada se njihovi lanci razdvajaju i kreću sličnim, ali ipak nezavisnim putevima. Razlog njihovog postojanja je vezan za incident koji se desio sa nemačkim DAO startapom Slock.it (pominjali smo ga u prethodnom broju), gde je zbog greške u programskom kodu došlo do krađe 3,6 miliona etera (oko 50 miliona dolara). Naime, mesec dana nakon pojavljivanja dokumenta u kome se govorilo o potencijalnim bezbednosnim rupama tog DAO sistema, 17. juna 2016. nepoznati haker je otuđio navedenu sumu koja je bila u vlasništvu fonda, što je prouzrokovalo reakciju ljudi vezanih za projekat sa ciljem da se ta sredstva vrate stvarnim vlasnicima. Usledio je takozvani hard fork (izmene sa ciljem da se određeni blokovi Blockchaina proglase neispravnim ili obratno) i novac je vraćen. Usled neusaglašenosti, od tog trenutka ether se podelio na dve valute, a korisnicima je ostavljena mogućnost da izaberu varijantu koja im više odgovara. Treba reći da pomenuta krađa nije imala nikakvu vezu sa valutom, već se odnosila isključivo na DAO modul. Sledeći hard fork Ethereuma je planiran za kraj ove godine i tada će emisija novca biti ograničena i uređena slično kao kod bitcoina.

Ether se izdvaja od klasičnih kriptovaluta time što se ne upotrebljava samo kao novac, već je to samo jedna od mogućnosti koje mu stoje na raspolaganju. Zahvaljujući tehnologiji pametnih ugovora (smart contracts), korisnicima stoje na raspolaganju neograničene mogućnosti ostvarenja raznih vrsta transakcija koje obezbeđuju izbegavanje pravnih zavrzlama, bespotrebnog trošenja vremena i novca, i koje se javljaju prilikom korišćenja tradicionalnih modela realizacije ugovora. To nisu jedine prednosti u odnosu na bitcoin. Standardno kompletiranje hash blokova kod Ethereuma traje do 15 sekundi, dok je kod bitcoina potrebno vreme od osam do deset minuta, što u pojedinim situacijama zna da se oduži i na nekoliko časova. Ovo je postignuto korišćenjem algoritma poznatog pod nazivom Ghost protocol (Greedy Heaviest Observed Subtree), koji je mnogo efikasniji u odnosu na rešenja primenjena kod bitcoina. Platforma Ethereum je realizovana u obliku virtuelne mašine na kojoj se izvršavaju programi koji se mogu pisati na različitim programskim jezicima i potom se kompajliraju u bajt kod. Usluge servisa pametnih ugovora se obavljaju pozivanjem klasa koje u sebi sadrže programsku logiku za njihovo formiranje. Kada je bitcoin u pitanju, ljudi koji su se od samog početka bavili rudarenjem poseduju više virtuelnog novca nego što će ga do kraja eksploatacije biti na raspolaganju. Kod Ethereuma će polovina ukupne količine novca biti u vlasništvu rudara tek nakon pet godina eksploatacije. Ovaj protokol, između ostalog, neutrališe prednosti povezivanja rudara u zajednice i omogućuje ravnopravne uslove rudarima koji nastupaju samostalno. Kod Ethereuma je iznos nagrade za rudarenje konstantan, dok se kod bitcoina iznos svake četiri godine prepolovi.

Ništa bez Rusa

Osnivač Ethereuma je Kanađanin ruskog porekla Vitalik Buterin, rođen 1994. godine u blizini Moskve. Sa šest godina se sa roditeljima seli na Zapad. Naučio je da programira već kao dete, a u trećem razredu osnovne škole biva prebačen u razred za natprosečno nadarenu decu, pošto se isticao razumevanjem matematike, programiranja i ekonomije. Nosilac je bronzane medalje sa Olimpijade za informatičare 2012. godine. Zahvaljujući ocu, počinje da se bavi bitcoinom od 2011. godine i rešava da prekrati studije kako bi se maksimalno posvetio svojoj velikoj ljubavi – kriptografskim valutama. Jedan je od osnivača prvog ozbiljnog časopisa o ovoj temi pod nazivom Bitcoin Magazine. Časopis se više ne štampa, ali i dalje egzistira u okviru sajta bitcoinmagazine.com. Po njegovim rečima, ideja za pokretanje Ethereuma se pojavila 2013. godine, kada je shvatio da se Blockchain platforma može iskoristiti, pored potpore za bitcoin, i za mnogo drugih stvari.

Nakon toga, Buterin počinje sa pismenim definisanjem platforme, zbog čega se pojavljuje više desetina programera željnih da učestvuju u projektu, kao i dvojica saosnivača – Gavin Vud i Džefri Vilke. Buterin 2014. godine od osnivača PayPala, Pitera Tila, dobija grant na 100.000 dolara. Ethereum rešava da projekat preseli u Švajcarsku zbog razvijenosti tamošnjeg bankarskog sektora, kao i zbog postojanja liberalnih zakona koji se odnose na kriptovalute.

Buterin je prvi put posetio svoj rodni kraj prošle godine, nakon šesnaest godina života na Zapadu. Prema pojedinim ruskim izvorima, da bi došao na poznati ekonomski forum u Sankt Peterburgu, postavio je uslov – susret sa predsednikom Rusije. Bez obzira na to da li je u pitanju stvarno uslovljavanje ili obična novinarska patka, činjenica je da je do tog susreta zaista došlo i da je pritom Putin izrazio volju da se tehnologija koju propagira Buterin praktično primeni u Rusiji. U vezi sa tim, pojedini analitičari sa Zapada upozoravaju na činjenicu da bi Rusija vrlo lako mogla da adaptira kriptografske tehnologije pre nego što to učini SAD. Na taj način bi Rusija postala prva velika država koja je zakoračila u novu finansijsku eru. Rusija je poznata po visokom nivou korupcije i upravo bi upotreba pametnih ugovora mogla da odigra nemerljivu ulogu u njenom suzbijanju.

Raj za špekulante

Valuta ether je od početka godine imala dva velika skoka svoje vrednosti. Prvo je od januara do druge polovine maja podigla svoju vrednost sa osam na sto dolara, zatim je doživela skok vrednosti na čak 390,67 američkih dolara, koliko je vredela 12. juna. U februaru je formiran savez za podršku ovoj kripto-valuti u koji je ušlo oko 30 kompanija, uključujući zvučna imena kao što su Microsoft, Intel i JPMorgan Chase. Ovo je bio jedan od važnih razloga za skok valute (ali ne i jedini). Velike kompanije su ponajviše privučene činjenicom da pametni ugovori nude mnogo više poslovnih mogućnosti nego što može da ponudi konkurencija predvođena bitcoinom. Međutim, od trenutka kada se cena približila nivou od 400 dolara, ETH je doživeo priličan pad, i u trenutku pisanja (sredinom jula), za jedan ETH se moglo dobiti nekih 170 dolara, što je manje od polovine prethodnog maksimuma. Zbog čega je došlo do tolikog pada? Kao prvo, došlo je do završetka ciklusa pumpanja špekulantskog finansijskog balona u kojem su učestvovale sve kriptovalute, uključujući i bitcoin, koji je dosegao čak 3000 dolara. Ukupni pad svih osnovnih kriptovaluta je iznosio preko 45%, dok je cena bitcoina pala na 1967 dolara. Tržišta kapitala poznaju pojam korekcija. Nakon snažno izraženog trenda, dolazi do zasićenja kupovinom (ili prodajom) i, kao posledica, dolazi do kretanja cene u suprotnom smeru. Zanimljivo je da se taj pad obično izražava u postocima Fibonačijevih brojeva i može (ali i ne mora) da iznosi 23,6%, 38,2%, 50%, 61,8% cene prethodnog trenda. Objašnjenje ovog fenomena izlazi van okvira ovog teksta. Dakle, trenutno se Ether (kao i ostale kriptovalute) nalazi u fazi korekcije. Međutim, nije to jedina stvar koja je negativno uticala na cenu ove valute. Tokom juna, u vreme najvećeg rasta desio se munjeviti pad cene (flash crash) valute sa 317 dolara na neverovatnih 10 centi! Zanimljivo je da taj pad nije moguće videti na grafiku cene, pošto je trajao samo 450 milisekundi, dok je najmanje vreme merenja jedna sekunda. Kako i zašto je došlo do ovoga? Sve je započelo najvećom prodajom valute do sada, vrednošću od 12,5 miliona dolara. To je oborilo ETH na 224 dolara, ali je istovremeno alarmiralo automatske programe za trgovinu da spreče gubitke svojih vlasnika. Taj začarani krug je doveo do neverovatno brzog pada valute do apsolutnog minimuma, ali su isti ti programi, videvši šta se dešava, počeli da kupuju valutu i njena vrednost se nakon deset sekundi vratila na preko 300 dolara. U pitanju je tipični oblik berzanske špekulacije u kojoj izazivač stanja (obično neki fond željan brze i prljave zarade) računa na izazivanje panike u kojoj planira da uzme novac na nepromišljenim potezima konkurencije. Taj događaj je negativno uticao na korisnike koji su investirali u ovu valutu, pa je i to prouzrokovalo njen pad. Ni to nije bio kraj muka Ethereuma. Naime, na sajtu 4chan se negde u isto vreme pojavila lažna vest da je Buterin poginuo u saobraćajnoj nesreći. Zbog ovog na prvi pogled bizarnog detalja, došlo je do privremenog gubitka vrednosti valute za čak 4 milijarde dolara! To samo dokazuje da je tržište kriptovaluta i dalje veoma ranjivo i da ulaganje novca može da bude i te kako rizično. Na pad cene utiče i pojava velikog broja rudara koji ubacivanjem novih količina valute dovode do smanjenja njene vrednosti. I pored svega izrečenog, brojni su specijalisti koji Ethereumu predviđaju fantastičnu budućnost. Često možemo pročitati informaciju da je moguće očekivati rast vrednosti te valute od neverovatnih 1000, pa do 10 hiljada procenata u narednih pet do deset godina. Iako i dalje ima znatno manju vrednost od bitcoina, ether je za manje od godinu dana uspeo da zauzme četvrtinu tržišta virtuelnog novca, dok je zastupljenost bitcoina sa ranijih 90% pala na 50%. Za vreme junskog uzleta ove valute, malo je nedostajalo da ether po nivou kapitalizacije pretekne bitcoin, ali se to ipak nije dogodilo, dobrim delom zbog razloga koje smo ovde pomenuli.

Kako zaraditi novac?

Kada čitamo o tome kako neko ko se neke tamo 2010. godine odvažio da kupi bitcoin u vrednosti od 1000 dolara danas ima milione, poželimo da se i nama dogodi nešto slično. Međutim, da je tako jednostavno steći bogatstvo, svet bi bio prepun milijardera. U svemu je potrebno imati znanje, oprez i mnogo sreće. Trenutno, jedan od najmanje rizičnih načina da se iskoristi euforija oko kriptovaluta predstavlja investiranje novca u opremu za rudarenje. Cene grafičkih karti nisu male, ali se uložena sredstva mogu vratiti u razumnom vremenskom roku. Ako ništa drugo, pruža se prilika da nakon desetak meseci „kopanja” dobijemo solidnu grafiku praktično besplatno. Oni koji imaju znanje i iskustvo u radu na berzi, mogu da se oprobaju u takozvanoj unutardnevnoj trgovini. Kriptovalute poseduju veoma izraženu volatilnost (promenu vrednosti), što onima koji poznaju tehnike berzanske trgovine dozvoljava ostvarivanje lepih profita, bez obzira na to da li cena raste ili pada. Mnogi privučeni dobrom zaradom i kockarskim strastima bez velikog razmišljanja ulažu novac u valutnu berzu i redovno ga gube nakon kraćeg vremena. Samo oni koji uspeju da obuzdaju kockarski duh i njegovo mesto ustupe disciplini i strpljenju, mogu da računaju na uspeh. Oni koji imaju dovoljno novca, mogu jednostavno da ga investiraju u kriptovalutu na određeni vremenski rok i da se nadaju da će joj cena rasti. Iako nije tajna da finansijske operacije u sebi nose veliku dozu rizika, mnogi stručnjaci su saglasni u oceni da će cena kriptovaluta ponovo ići prema gore.

Igor S. RUŽIĆ

 
.rs
Platforma Ethereum
Šta mislite o ovom tekstu?
Internet privatnost i sloboda govora
Bezbednost
Strašne zloupotrebe Facebook Live servisa
Izrael i cyber bezbednost
WWW vodič
Home / Novi brojArhiva • Opšte temeInternetTest driveTest runPD kutakCeDetekaWWW vodič • Svet igara
Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • RedakcijaKontaktSaradnjaOglasiPretplata • Help • English
SKWeb 3.22
Opšte teme
Internet
Test Drive
Test Run
PD kutak
CeDeteka
WWW vodič
Svet igara



Naslovna stranaPrethodni brojeviOpšte informacijeKontaktOglašavanjePomoćInfo in English

Svet kompjutera