![]() | ![]() |
![]() |
| ![]() |
| ||||||||||
Sam svoj majstor
Pika Software Builder svrstava se u RAD (Rapid Application Development) kategoriju programerskog softvera. Danas se programiranje u većini slučajeva svodi na brz razvoj aplikacije, često u Javi, za koju se u našoj zemlji nova radna mesta i dalje otvaraju solidnim tempom. Veliki broj gotovih biblioteka i rešenja omogućavaju završavanje posla za, po programerskim standardima, kratko vreme i sa solidnom optimizacijom koda, tako da ni o tome ne morate previše brinuti. Uprkos tome, programiranje je i dalje prilično oblast teška za savladavanje. Da li je moguće izradu programa još više olakšati i ubrzati?
Aplikacija koju pravite može se pokrenuti odmah. U tom slučaju ona se sastoji od praznog prozora, koji možete razvući, minimizovati i ugasiti. Taj prozor naziva se forma i on u daljem razvoju aplikacije predstavlja osnovu na koju ćete postavljati razne komponente koje će učestvovati u njenom radu. Položaj komponenata je proizvoljan i predstavlja interfejs koji će videti ljudi koji koriste vaš program. Preko spiska komponenata lako je dodati sve one elemente koje bi program trebalo da ima – dugme (button), liste sa skrol-barovima, čekboksove, procentualne skale, splash skrin, ikonicu u systrayu i funkcije koje će se pozivati levim i desnim klikom miša... Program se pravi tako što se povezuju akcije koje se ostvaruju kada se u programu ispuni neki uslov ili kada kliknete ili na drugi način upotrebite komponentu. Spisak funkcija i međusobnu zavisnost podešavate preko editora komponenata i funkcija. Editor svake komponente sastoji se od dela u kojem menjate izgled komponente i dela u kojem se podešava akcija vezana za komponentu, i to po sistemu – kada korisnik uradi jednu stvar sa tom komponentom, program će uraditi neku drugu stvar. Ta druga stvar bira se iz liste funkcija, u koju su uključene i funkcije drugih komponenata koje ste stavili na formu. Ovim kombinovanjem mogu se u delo sprovesti najrazličitije akcije. Iako je sve ovo mnogo lakše od klasičnog programiranja, ipak se moraju prostudirati osobine svake komponente kako biste znali šta uopšte možete njima da postignete (uprkos tome što inutitivno znate da se, na primer, dugme sigurno može pritisnuti). Klik na dugme može da proizvede prikazivanje tri poruke na ekranu. Međutim, svako od ta tri prikazivanja je posebna funkcija istog tipa, koja može u sebi da sadrži dodatne uslove. Tako prva poruka može da se prikaže samo ako je kao radio button izabrano ime „Svet kompjutera”, druga ako je izabrano „Politikin zabavnik” i tako dalje. Lista komponenata i funkcija uključuje rad sa fajlovima, prikazivanje multimedije, korišćenje browser prozora, puštanje Flash sadržaja. Preko svoje aplikacije možete slati emailove sa attachmentima, skidati fajlove sa interneta, uploadovati fajlove na server putem FTP-a. Vaša aplikacija može da koristi tabove i da ima drop down meni, da bude u prozoru ili preko celog ekrana. Preko tajmera lista akcija koje program obavlja može se ponavljati ili izvršiti u vremenu i intervalu koji podesite. Završen program isporučuje se kao izvršni EXE fajl. Nakon jednog od svega tri dozvoljena pokretanja u probnoj verziji, koji prilično umanjuju sposobnost evaluacije rada u programu, dočekuje nas Wizard, koji će nam pomoći u izradi aplikacije, što možemo preskočiti i aplikaciju napraviti „od nule”. Možemo reći da program ispunjava naša očekivanja. Koristeći analogiju sa igrama, programski jezik dođe kao sandbox igranje igre, dok software builder predstavlja neki od izrežiranih scenarija. On će pomoći da napravite klasičnu Windows aplikaciju koristeći standardne Windows komponente. Zato zaboravite na slobodu kao što je definisanje promenljivih ili bilo kakvih numeričkih parametara koje ćete promeniti matematičkim operacijama. I kao takav, postoje šanse da vam pomogne da napravite aplikaciju baš onakvu kakva vam je nedostajala, a u nekoj malenoj verovatnoći i ceo program koji vam je tražio poslodavac. Ako ništa drugo, Pika može da bude vrlo dobar trening za mlađe naraštaje da steknu bolji utisak o tome kako funkcionišu veze među komponentama i da naprave prve korake u svetu programiranja. Ognjen POPOVIĆ | |||||||||||||
![]()
|
![]() | |
![]() | ![]() |
Home / Novi broj | Arhiva • Opšte teme | Internet | Test drive | Test run | PD kutak | CeDeteka | WWW vodič • Svet igara Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • Redakcija | Kontakt | Saradnja | Oglasi | Pretplata • Help • English | |
SKWeb 3.22 |