
Najčuveniji stripski mačor, Garfild, kao zvezda video igara na 16-bitnim konzolama pojavio se još pre nekoliko godina. Konverzija za PC računare je pod opterećenjem velikog kašnjenja tek nedavno uvrštena u domaće kataloge.
Igra o Garfildu dolazi iz firme „Sega PC” i predstavlja klasičnu 2D platformu u stilu „Diznijevih” klasika poput Aladdina, Lion Kinga i dr. Tehnički posmatrano igra je na nivou pomenutih naslova, što s obzirom na njihovu starost nikako nije za pohvalu. Posle igara kao što su Lomax, Hercules i druge klasične platforme čiji kvalitet na daleko višem nivou, o ovom programu može da se govori uglavnom kritičarski. Većina zamerki odnosi se na grafiku koja u Wondow modu i nije tako loša, dok full-screen prikaz predstavlja zaista jad i bedu. VGA grafika, velika širina piksela i vrlo malo boja razočaraće sve one koji od ovakve igre očekuju spektakularnu grafiku. Utisak značajno ne popravlja ni paralaksni skrol i mogućnost interakcije sa elementima pozadine. Animacija sprajtova je pristojnog kvaliteta, što važi i za njihov dizajn (menja se na svakom nivou) i raznovrsnost. Muzika je CD kvaliteta, ali su melodije previše kratke i vrlo brzo dosade, dok su zvučni efekti nešto bolji. Najinteresantniji je idejni deo igre, pre svega zaplet koji Garfilda stavlja u unutrašnjost TV aparata, gde mora da prođe 14 različitih nivoa ne bi li se dokopao izlaza. Svaki nivo predstvlja određeni filmski žanr i sastoji se iz dva podnivoa i nivoa sa Glavonjom (koji obično ima Odijev lik). Izuzimajući tehničke propuste, sama izrada je vrlo kvalitetna i sadrži brojne komične elemente. Nivoi su sjajno koncipirani i značajno se razlikuju među sobom, ne samo po izgledu, već i po tipu i raporedu zamki i prepreka (koje su zaista vrlo inteligentno osmišljene). Postoji obilje caka koje se otkrivaju tek ponovnim igranjem, čime je zagarantovana zabava na duže vreme. Gradimir JOKSIMOVIĆ |