INTERNET<>
012010<><>

Internet preduzetništvo za početnike (3)

Web Hosting

Sam svoj (internet) gazda

Prema zvaničnim podacima Republičkog zavoda za statistiku („Upotreba informaciono-komunikacijskih tehnologija u Republici Srbiji 2009. godine”) polovina stanovnika Srbije poseduje računar u kući, za razliku od stanja samo tri godine ranije kada je taj broj iznosio svega 25 odsto. Za samo godinu dana broj internet korisnika uvećan je čak za 220.000, a broj Facebook naloga dobrano je prešao milion, gde po tempu rasta Srbija prednjači u globalnim razemarma. Skoro frapantno zvuče i činjenice da broj internet korisnika u ruralnim predelima čini skoro četvrtinu ukupnog broja i da se broj broadband konekcija uvećao trostruko za poslednje dve godine.

Da li je ovo ista ona zemlja koja je tradicionalno tavorila u civilizacijskom raskoraku sa tekovinama vremena tekućeg, i to ne samo kada su ICT tehnologije u pitanju? Zemlja u kojoj su do pre samo nekoliko godina stvari kao što su platne kartice, plaćanje preko Interneta, Skype pozivi ili naručivanje krštenice preko e-government upita na sajtu lokalne samouprave predstavljali loš art-noir humor koji je, po pravilu, bio praćen izlizanim komentarom: „Ma to u Srbiji neće biti još sto godina”?

E pa, biće i jeste. Ako je 2005. godine ono malo osvešćenih ljudi koristilo Internet pre svega za razmenu poruka elektronskom poštom i eventulano za skidanje nekog recepta za slavski kolač ili tortu, više ne treba da nas čudi činjenica da je dok ovo čitamo čak 56,6 odsto svih surfera u zemlji u potrazi za određenom robom i uslugama na mreži. Ako se zna da u Evropi kojoj hrlimo u proseku 44 odsto korisnika Interneta aktivno koristi Ebanking, nedvosmisleno se nameće zaključak da Internet, čak i sa stanovišta prosečnog korisnika u Srbiji, predstavlja perspektivnu tržišnu alternativu, prostor gde se roba i usluge aktivno nude, traže i kupuju.

Mi smo u prethodnih nekoliko nastavaka ove serije napravili marketinšku analizu tog tržišta. Definisali smo našu tržišnu nišu (Mountain Bike) i internet prodajni model (Mountain Bike Shope Affiliate). Čak smo napravili i sopstveni prodajni affiliate portfolio sastavljen od najatraktivnijih artikala renomiranih vendora relevantno našem ciljanom tržištu. Vreme je da našu perspektivnu ponudu na pravi način predstavimo potencijalnim kupcima. Za to nam je potreban vitruelni prodajni izlog – prostor na odgovarajućoj adresi. Vreme je da postanemo ponosni vlasnici sopstvenog parčeta internet planete – web host prostora na internet serveru prvajdera, sa sopstvenom internet adresom – web domenom.

Izbor najboljeg internet domena

U duhu uvodne analize, treba pomenuti to da ukoliko spadate u grupu uokvirenu navedenim procentima, verovatno već imate svoj internet prostor, na primer Facebook nalog ili Twitter nalog, na kom uveliko gospodarite informacijama koje odlaze u etar. Na Internetu postoji veliki broj sličnih servisa, ujedinjenih pod kovanicom WEB 2.0 (Squidoo.com, Weebly.com, Blogger.com i sl.) koji vam omogućavaju da pod generičkom internet adresom (poddomenom) vrlo brzo, faktički bezbolno i potpuno besplatno kreirate svoju ličnu prezentaciju. Ipak, bitno je uvažiti činjenicu da je za svaki uspeh u biznisu neophodno neko inicijalno ulaganje, a ako se ono tiče ulaganja u nekretninu, pa bila ona i virtuelni internet prostor, investicija se unapred isplati. Čak i u slučaju da iz bilo kog razloga naš internet biznis ne da očekivane rezultate, prodaja „razrađenih domena” često može da povrati uloženu investiciju. Trgovina domenima na Internetu je biznis i priča za sebe, i o tome ćemo više govoriti drugom prilikom.

Kao i pri kupovini fizičke nepokretnosti, prvi korak predstavlja izbor same lokacije, u ovom slučaju najprimerenije internet adrese (domain name) za našu online prodavnicu. Pravila koja treba slediti pri izboru su sledeća:

Internet adresa treba da sadrži našu glavnu ključnu frazu (Mountain Bike Store) – prostom analizom stranica rezultata pretrage na Googleu zapazićemo da izvesnu prednost dobijaju one stranice koje u samom nazivu osnovnog domena (ne u URL-u, odnosno kompletnoj adresi koja je putanja do neke stranice unutar domena) sadrže ključnu frazu pretrage.

Ukoliko su naša prodaja ili servis lokalnog karaktera, ograničavamo se na izbor nacionalnog (.co).rs domena i obrnuto, ukoliko se obraćamo globalnoj populaciji, trudićemo se da dođemo u posed komercijalnog .com domena. U našem primeru idealna adresa bila bi www.mountainbikeshop.com.

Ukoliko je .com domen u ovoj formi zauzet, probaćemo sa hifenacijom, konkretno: www.mountain-bike-shop.com, a ako su svi oblici na .com top level domenu rezervisani, ponovićemo istu proceduru sa .net i .org top level domenima.

Postoje razni internet servisi koji nam omugućavaju da brzo proverimo dostupnost internet adresa. Međutim, samo je jedan broj stvarno prouzdan, što znači da ćemo dobiti ažurne podatke i da našu pretragu neće koristiti za komercijalnu bazu domen upita. Ako neko unapred zna da postoji atraktivan domen koji želite da kupite, pa ga kupi pre vas, moraćete da se pogađate za njega pod najčešće netržišnim uslovima.

Zato ćemo koristiti proveren, efikasan i besplatan servis na adresi DomainsBot.Com.

Prostim kucanjem ključne fraze u polju za pretragu na naslovnoj stranici dobićemo instant drop-down listu raspoloživih domena na bazi nje. Ukoliko tu ne pronađemo željenu formu, klikom na dugme Search dobijamo stranicu sa kompletnim spiskom domena i pripadajućim informacijama. Da bismo suzili listu rezultata na one relevantne, dobro je iz menija na desnoj strani ograničiti pretragu na top level domene .com, .net, .org, i to samo one koji su slobodni (nisu zauzeti ili nisu u režimu preprodaje). Takođe, treba čekirati samo stavku hifenacije kao opciju za format adrese domena. Klikom na novu pretragu dobijamo rafiniran spisak raspoloživih domena iz kog ćemo lako izabrati najbolju opciju u datom trenutku. U našem slučaju, svi top level domeni u osnovnoj formi već su registrovani, ali oblici sa hifenacijama su na raspolaganju. Zato se mi konačno odlučujemo za internet adresu u formatu: www.mountain-bike-shop.net.

Sajtovi za pretragu domena obično nude i mogućnost brze kupovine raspoloživih adresa. Ipak, elegantniji način je da se ovaj proces veže sa kupovinom hosting prostora kod nekog internet provajdera (IP), koji po pravilu uz odgovarajuće hosting pakete nude i povoljnu uslugu registracije domena (često i besplatno). Zato ćemo sa našom domain adresom u džepu da se okrenemo sledećem koraku – kupovini prostora za našu buduću internet prezentaciju.

Hosting paketi – virtuelna kvadratura kruga

 
Izbor odgovarajućeg internet provajdera na čijem će serveru biti hostovan naš domen odnosno prezentacija nekada je predstavljao glavolomku i odluku od koje su zavisili kako ukupne performanse i dostupnost sajta tako i kvalitet celokupnog online iskustva novopečenih vlasnika internet domena. Danas su se stvari promenile, većina IP-a, kako stranih tako i domaćih, nudi manje-više isti kvalitet i obim usluge po sličnoj ceni, tako da se izbor sveo na prostu analizu potreba i mogućnosti određenog provajdera da svemu tome izađe u susret. Na domaćoj stranici www.hosting-recenzije.com (zapazite da se i ovde radi o internet afilijaciji) naći ćete dobru uporednu analizu vodećih domaćih i stranih IP-a, pa neće biti problema da se odlučite za nekog od punuđenih.

U našem konkretnom primeru izbor je pao na Host Gator (www.hostgator.com), renomiranog američkog hosting provajdera koji se dobro kotira u svim uporednim analizama. Na odluku da se opredelimo za inostrani hosting uticala je činjenica da se naša internet prodavnica prevashodno obraća korisnicima sa engleskog govornog područja. Sve internet analize pokazuju da su američki kupci i dalje apsolutna većina kada je u pitanju kupovina online. Logično je da će brzina prikazivanja stranica hostovanih na američkim serverima biti srazmerno veća za ove korisnike u odnosu na stranice hostovane kod lokalnih IP-a. Takođe, imamo u vidu i ponekad nezgodnu osobinu Google algoritma da ukoliko na bilo koji način proceni da je naša prezentacija lokalnog karaktera (na primer, na osnovu lokacije host servera), može lako da je indeksira u lokalni umesto u globalni indeksa. U tom slučaju trpeo bi ranking prezentacije za glavne ključne reči na globalnom pretraživaču u korist lokalnih pretraga.

Na naslovnoj stranici Host Gator servisa možemo odmah da uočimo raznovrsnu ponudu hostinga u okviru različitih paketa. Od osnovnih, koji koštaju samo sedam dolara i već nude sve što nam treba za jednu prosečnu prezentaciju, do profesionalnih paketa od više od 150 dolara mesečno prevashodno namenjenih firmama koji nude rezervisane (dedicated) serverske kapacitete i garantovane performanse prema potrebama konkretnog biznisa. Tu je i promotivna ponuda od nešto manje od deset dolara mesečno ili oko 7800 dinara godišnje (što iznosi oko 80 evra), koja po specifikaciji uveliko prevazilazi sve potrebe prosečnog korisnika. Ona standardno uključuje stavke kao što su neograničen prostor na disku, neograničena brzina protoka, neograničen broj internet domenâ koje možemo hostovati u okviru istog paketa, uključeni svi prateći internet servisi kao što su baza podataka MSQL, serverski skript jezik PHP, zaštitni protokoli SSL itd. Kao takva predstavlja pouzdano, povoljno, optimalno rešenje za koje ćemo se odlučiti.

Nakon klika na link „View Web Hosting Plans” i zatim na „Order Now” ispod odabranog paketa, biće nam odmah ponuđeno da registrujemo i novi domen. Ukucaćemo „mountain-bike-store” i iz padajuće liste top level domena izabraćemo .net. Nakon potvrde unosa dobićemo potvrdu raspoloživosti domena uz cenu godišnjeg zakupa od 15 dolara (nešto manje od hiljadu dinara po trenutno važećem kursu). Na sledećoj stranici biramo dinamiku plaćanja (trajni nalog po mesečnom, šestomesečnom, godišnjem planu ili duže), a zatim, nakon potvrde unesenih detalja i prikazane kalkulacije na osnovu unetih podataka, ostaje da popunite formular sa ličnim podacima (vrlo je bitno da budu istpravni, jer će biti u registru vlasnika domena), kao i podacima sa vaše važeće VISA kartice.

Ovde se, naravno, moramo nakratko osvrnuti na problem plaćanja kreditnim karticama. Većina banaka u Srbiji danas u ponudi ima međunarodne kreditne kartice pomoću kojih je omogućeno plaćanje preko Interneta. Preporuka je da se odaberu specijalizovane VISA kartice za internet plaćanja koje nudi nekoliko domaćih banaka, a koje omogućuju da se sa regularnog deviznog računa jednostavno prebacuje iznos koji vam je potreban u tom trenutku na posebnu partiju vezanu za karticu. Nakon izvršenog plaćanja, iznos na računu kartice je nula, a pošto se radi o debitnim karticama, ne postoji ni teorijska mogućnost zloupotrebe. Treba znati i to da većina savremenih VISA kartica ima ugrađen čip i ostale elemente zaštite, tako da se može sa sigurnošću tvrditi da je njihova upotreba za online plaćanja danas sasvim bezbedna ukoliko se držimo datih preporuka.

Nakon izvršene online uplate, Host Gator će poslati nekoliko mailova sa potvrdom uspešno obavljene transakcije, konfiguracije naloga i sa instrukcijama za pristup korisničkom nalogu i folderima na serveru. Bićete obavešteni i o tome da je obično potrebno između 24 i 48 časova da vaša nova internet adresa postane vidljiva i aktivna.

To je taman dovoljno vremena da se pripremimo za sledeći važan korak, a to je konfiguracija domena i izrada internet prezentacije sa našom affiliate ponudom. Time ćemo se baviti u sledećem nastavku naše internet marketing sage.

Dušan KNEŽEVIĆ

 
.rs
Muzika, filmovi i Internet
Pretraživanje Interneta
Internet preduzetništvo za početnike (3)
Šta mislite o ovom tekstu?
WWW vodič

A može i tako
Google je reagovao na pritisak Ruperta Merdoka, o kojem smo pisali u prethodnom broju. Naime, džin je ponudio softver „First Click”, koji omogućava sajtovima kojima se pristupa sa servisa Google News da odrede koliko je stranica moguće videti bez naplate. Takođe, olakšan je način da se željeni sajt sakrije od indeksiranja. Neki su ovo proglasili pobedom medijskog despota, ali pre će biti da Google ovim saopštava Merdoku: „Ako želiš, isključi se”. Na kraju, korisnici koji ne žele da plate, a First Click ih primora na to, jednostavno će se vratiti Google News strani i otići kod Merdokove konkurencije. S druge strane, časopisi koji pokušavaju da se prilagode novoj eri nailaze na otvorena vrata od strane kompanije Google, koja je zajedno sa novinama „Washington Post” i „New York Times” pokrenula servis Living Stories (www.livingstories.googlelabs.com) koji prati razvoj određenih tema (rat u Iraku, klimatske promene). Imajući u vidu „prvu klasu” novinara koji rade na tome, očekuje se veliki uspeh. Na neki način i to je odgovor Murdoku.
Ivan VESIĆ
Home / Novi brojArhiva • Opšte temeInternetTest driveTest runPD kutakCeDetekaWWW vodič • Svet igara
Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • RedakcijaKontaktSaradnjaOglasiPretplata • Help • English
SKWeb 3.22
Opšte teme
Internet
Test Drive
Test Run
PD kutak
CeDeteka
WWW vodič
Svet igara



Naslovna stranaPrethodni brojeviOpšte informacijeKontaktOglašavanjePomoćInfo in English

Svet kompjutera