Prvih 20 godina Prva bitna odluka koju je Linus doneo jeste da podeli svoj rad sa drugima i da im dozvoli da se uključe u projekat. Već nakon nekoliko meseci razvoja, u februaru 1992. godine Linux je došao do prekretnice – verzija 0.12 objavljena je pod licencom GNU GPL umesto dotadašnje koja je zabranjivala komercijalnu distribuciju. Naime, GNU (GNU nije Unix), projekat Ričarda Stolmana, razvijao se od 1983. godine i napravio je odličnu pravnu i softversku osnovu za potpuno slobodan operativni sistem, koji je uključivao sve potrebne alate, ali kojem je nedostajala ključna komponenta (kernel, tj. jezgro) koja bi povezala sve elemente u jedan funkcionalni proizvod (GNU razvija kernel Hurd, ali on ne napreduje dovoljno brzo). Upravo je Linux kernel popunio prazninu i usmerio svež vetar u jedra zajednice slobodnog softvera pokrenuvši lavinu programera, akademskih krugova i firmi kojima je bila potrebna jeftina zamena za skupi i zatvoreni Unix (otuda i običaj da se piše GNU/Linux). Pojavljuju se i prve distribucije Linuxa koje, kombinujući kernel sa GNU alatima i drugim programima, omogućavaju još lakše širenje Linuxa kroz akademske i poslovne krugove, a polako dolaze i na računare kućnih korisnika. Godine 1993. nastaju projekti Slackware i Debian, koji i dan-danas predstavljaju popularne i uspešne Linux distribucije, i to pored više od tri stotine drugih aktivnih. Portovanje web servera Apache na Linux pomoglo je njegov ulazak i u korporativne vode. Firme počinju da pružaju usluge i predstavljaju proizvode bazirane na Linuxu, vraćajući zajednici deo profita kroz donacije pojedinačnim projektima bitnim za razvoj Linuxa ili prilažući izvorni kôd svojih aplikacija. Već 1994. godine nastaje RedHat, najpoznatija open source kompanija, a 1998. godine i druge velike firme kao što su IBM, Compaq, Oracle itd. najavljuju podršku za ovaj slobodni operativni sistem i sopstvene proizvode bazirane na njemu. U istom periodu svoj život započinju i projekti KDE i GNOME, a kao maskota Linux zajednice 1995. godine dolazi simpatični pingvin po imenu Tux, čija suverena vladavina nije osporena do današnjeg dana (sem kratkotrajne uzurpacije od strane Tuza, loga kernela 2.6.29). Linux polako raste, dobija sve više mogućnosti i preuzima primat na serverima i superračunarima, a danas je de facto standard u toj sferi, dok se učešće na polju desktop upotrebe kreće oko 1 odsto. Još jedan bitan segment tržišta u kom Linux takođe preuzima lidersku poziciju jeste potrošačka elektronika i prenosni uređaji. Postoji nekoliko projekata pod okriljem vodećih kompanija iz ove branše, ali je Android kompanije Google svakako najpoznatiji i najrašireniji i za kratko vreme je preuzeo više od 30 odsto tržišta, sa tendencijom rasta. U toku ovih 20 godina nije sve išlo glatko, počevši od čuvene „Linux je zastareo” debate između profesora Tanenbauma (Andrew S. Tanenbaum, tvorac MINIX-a) i samog Linusa Torvaldsa (goo. Linus Torvalds ostaje vodeća ličnost pokreta i, u skladu sa svojim karakterom, najavljuje verziju 3 kernela, koja neće doneti neke bitne promene, ali je jednostavno „vreme za nju”. Budućnost Linuxa je sigurna, ono što nije sigurno jeste kako će ona izgledati. Linux se i dalje razvija i prilagođava trendovima i potrebama korisnika, a svako ko želi da na bilo koji način učestvuje – dobrodošao je. Alternativa komercijalnim rešenjima koju je svet slobodnog softvera iznedrio višestruko je značajna, ne samo zbog faktora cene već i zbog slobode koju korisnici ovih sistema uživaju, te ne bi bilo pretenciozno reći da je Linux tu odigrao glavnu ulogu. Srećan rođendan i hvala! Goran STRIČIĆ |
| |||||||||||||||||
Home / Novi broj | Arhiva • Opšte teme | Internet | Test drive | Test run | PD kutak | CeDeteka | WWW vodič • Svet igara Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • Redakcija | Kontakt | Saradnja | Oglasi | Pretplata • Help • English | |
SKWeb 3.22 |