Prilikom opisivanja čipseta AMD 580X najavili smo pojavu „integrisanih” čipsetova ovog proizvođača, što se i dogodilo prošlog meseca. Novi čipset se zove AMD 690G ali, ako se izuzme ime, nema mnogo veze sa AMD-om. Kao i 580X i 690G, razvijen je u potpunosti u pogonima ATI-ja. Čini ga severni most pod nazivom RS690 i dobro poznati „južnjak” SB600, koji koriste svi aktuelni ATI, tj. AMD čipsetovi.
Nakon dugo vremena, iz ATI-ja je stigao zaista moderan čipset koji po mnogo čemu prevazilazi konkurenciju, a to su pre svega nVidijini nForce 400, 410 i 430 sa integrisanim GeForce 6100 i 6150 grafičkim procesorima. SiS i VIA takođe prave čipsetove sa integrisanim grafičkim procesorima, ali su oni daleko slabiji od nVidia i ATI rešenja pa se ne mogu smatrati zaista konkurentnim. RS690 prednjači po broju linija PCI-Express magistrale, ukupno 24, od kojih su četiri rezervisane za vezu sa SB600 čipom. Šesnaest odlazi na PCI-Express Graphics Port i četiri ostaju za dodatne kontrolere i portove. Integrisano grafičko jezgro je Radeon X1250, izvedeno od Radeona X700 sa četiri piksel šejdera od kojih je svaki sposoban da obradi četiri teksture u jednom prolazu. Ovo je prednost u odnosu na najjači GeForce 6150, koji je u 2 x 2 konfiguraciji, što na papiru izgleda kao velika prednost za AMD/ATI. Moguće je adresirati do 1 GB sistemske memorije, što uz punu DirectX 9.0 kompatibilnost čini RS690 i njegov Radeon X1250 Vista Premium ready. AViVo je u potpunosti podržan, kao i istovremeni prikaz na dva izlaza. Standardni radni takt je 400 MHz ali ćemo sretati i verzije sa 500 MHz jer je toliko AMD predvideo kao maksimum. Takođe, 1 GB je teoretski maksimum, ali su proizvođači matičnih ploča najavili 256 MB kao maksimum jer preko toga nema smisla adresirati ovako slabom grafičkom procesoru. Maksimalna rezolucija je 2048 x 1536, što je dovoljno za HD video po 1080 standardu. RS690 se može dobiti u nekoliko verzija kada su u pitanju video izlazi njegovog integrisanog Radeona i to standardni VGA, DVI, video izlaz, kao i moderni HDMI. Za puno iskorišćenje ovih izlaza ATI je implementirao High-bandwidth Digital Content Protection zaštitu na oba digitalna izlaza, i na DVI i na HDMI, pa je AMD 690G „ultimativni” izbor za sve multimedijalne i HTPC računare. S obzirom na to da kroz HDMI idu i zvuk i slika, AMD je implementirao i HD audio kontroler u RS690, što omogućava jednostavnije korišćenje i veću kontrolu. Postoji i slabija verzija ovog čipseta koja se zove AMD 690V i čiji se Radeon naziva X1200. On nema ništa od ovih „high definition zezalica” kao ni mogućnost da prikaže sliku istovremeno na dva izlaza. Jasno je da je AMD 690V namenio office računarima koji nemaju potrebu za prikazom visokokvalitetnog videa i rade samo sa klasičnim monitorom. Oba čipseta podržavaju „ubrzanje” standarnih MPEG-2 i WMV video materijala, dok MPEG-4 nije podržan u hardveru i to će samostalno odrađivati softver. Poslednja mogućnost sa spiska jeste SurroundView. AMD je omogućio istovremeno korišćenje integrisane i dodatne Radeon kartice, čime se dobija mogućnost povezivanja čak četiri monitora na jedan računar. Nije naznačeno da li su zaista samo Radeon grafičke na spisku podržanih ili će integrisani Radeon X1250 raditi uz neki GeForce, ali nas ne bi čudilo da je ovo poslednje isključeno. Podržani su svi aktuelni AMD procesori, od Semprona do Athlona 64 FX, i sa njima RS690 komunicira standardnim 1 GHz HyperTransport linkom. Ostale mogućnosti su standardne: podrška za PCI magistralu, deset USB 2.0 portova, kontroler za maksimalno četiri SATA i dva PATA uređaja, „priprema” za HighDefinition audio koji zahteva dodatni PHY kodek čip itd. SB600 standardno nema mrežne mogućnosti, pa za bilo žičnu bilo bežičnu vezu proizvođač matične ploče treba da ugradi poseban kontroler. Prva matična ploča sa čipsetom AMD 690G koja je došla do nas je MSI K9AGM2-FIH tako da je ona poslužila da izmerimo i performanse novog AMD „integralca”. Konkurencija su bile Asusove ploče sa nForce 410/GeForce 6100 i nForce430/GeForce 6150 čipsetovima, što je upravo ono šta je AMD ciljao sa 690G. Testiranje smo vršili sa Sempron 3000+ i 1 GB DDR2-667 memorije. Da bismo pokazali gde su čipsetovi sa „integrisanim grafikama” u odnosu na klasične „posebne” grafičke kartice, u priču smo dodali i test računara sa čipsetom nForce 5, istim Sempron procesorom, memorijom i najslabijom grafičkom karticom koju smo našli - GeForce 7100GS. Zanimljivo je da GeForce6100 i Radeon X1250 nisu dobro radili sa Quakeom 4, dok je GeForce 6150 uspešno prošao i ovaj test. U ostalim testovima Radeon X1250 se pokazao osetno bržim - u testovima pri rezoluciji od 1024 x 768 tačaka postizao je do 20% bolje rezultate, što je posledica većeg broja snažnijih piksel šejdera. Ipak, sve je to daleko iza klasičnih grafičkih kartica, jer je i „ubogi” GeForce 7100GS, šampion sporosti među svojom GeForce braćom, daleko brži od svih ovde testiranih „integralaca”. Ako se izuzmu grafičke performanse, novi AMD čipset je izjednačen sa konkurencijom iz nVidije. SiSoft Sandra i PCMark pokazuju veoma slične rezultate, a jedino što se izdvaja jeste rad hard diska koji je nešto brži kod novog AMD-a. Konačni zaključak je da je AMD napravio veoma dobar čipset sa integrisanom grafikom koji pruža fascinantne mogućnosti prikaza video materijala kroz bilo koji tip video izlaza i na bilo kom tipu displeja. Savremene mogućnosti i odlične performanse čipseta dopunjuje upotrebljiva 2D/3D grafika u vidu Radeona X1250, koja će u potpunosti zadovoljiti sve zahteve koji se pred nju postave, izuzev igranja. Jer, ma koliko „integrisane grafičke” bile moćnije kako vreme prolazi, i zahtevnost igara je sve veća i „integruše” nikako da iskoče iz tog kruga. Radeon X1250, iako trenutno najmoćniji među takvima, i dalje nije dovoljan za bilo šta više od minimalne rezolucije pri minimalnom broju detalja. Idealna namena čipseta 690G su multimedijalni računari kojih je sve više, dok je njegova slabija verzija 690V sjajan izbor za sve jeftine kancelarijske računare. Ovo je veoma važno za AMD jer sa ovako kvalitetnim čipsetom, pored standardno dobrih procesora, ima odličnu ponudu za proizvođače office i notebook računara, a takvi čine ogromnu većinu proizvedenih u svetu svake godine. |