Koliko vam je poznato ime Housemarque? Ako ste ljubitelj arkada, onda ste verovatno već čuli za taj mali finski studio. Još početkom devedesetih godina prošlog veka, ovi momci i devojke iz Finske pravili su unikatne igre za kompjutere i konzole, a znamo ih i po nesvakidašnjoj platformi Outland. Posle nešto dužeg ekskluzivnog druženja sa Playstationom, Housemarque je ponovo na PC-u i potpuno u svom elementu.Nex Machina je hladnokrvni twin-stick šuter napravljen pod parolom: „Evo vam skoro sto nivoa. Puška u ruke, jednostavna dodge mehanika i udri.” |
Nex Machina je hladnokrvni twin-stick šuter bez gotovo ikakve priče, jer mu ona ni ne treba. Neko u studiju je prosto rekao: „Evo vam skoro sto nivoa. Puška u ruke, jednostavna dodge mehanika i udri.” Mehanički izuzetno precizna igra, koja takvu istu preciznost očekuje i od igrača, najčistije je arkadno iskustvo koje smo igrali u poslednjih nekoliko godina. Ne trudi se da komplikuje stvari više od nekoliko upgradeova i sekundarnih oružja. Ako vam je nešto na putu - pucajte na to, kraj priče. Česte pogibije su deo iskustva u Nex Machina. Ukoliko vas latinski ne služi baš najbolje, naslov igre znači „mašina smrti”. Dok to može da znači (u prenesenom smislu) da će nam tehnologija doći glave, nemoguće je zanemariti da nam naslov bukvalno govori da se spremimo na brojne smrti dok lomimo kontroler igrajući Nex Machina. Kao mnoge arkadne igre iz fliperana, Nex Machina trenutno kažnjava greške, iako vas često obasipa pojačanjima. Dovoljno je da vas samo jednom potkači bilo kakav projektil ili neprijatelj i ginete na licu mesta. Tada vam ispada i jedan od upgradeova, pa morate da trčite ka njemu da biste ga pokupili, jer sledeća pogibija znači da ga gubite život trajno. Ovo i ne bi bio toliko veliki problem da vas igra pritom ne primorava da igrate ceo nivo ispočetka, resetujući otkrivene tajne i broj spašenih ljudi. Još gore, kada izgubite sve živote (odnosno kredit), gubite sva unapređenja sem jednog. Na kasnijim nivoima ovo je brutalan hendikep i lako baca igrača u agoniju i guli živce.Developeri se nisu šalili kada su igru nazvali Mašina smrti. |
Iako to nigde nije eksplicitno naznačeno, ova igra je zamišljena tako da je „igrate samo jednim žetonom”, tj. da posle gubljenja kredita odustanete i krenete sve ispočetka. Beskonačan broj kredita na normalnoj težini je varka kako biste na kraju pomislili da ste zapravo dobri u ovoj igri, ali tako ćete videti samo dve trećine čitave igre. Tek na većoj težini možete pristupiti petom i šestom svetu. Takođe, vaš rezultat se briše ako koristite Continue na kraju balade, a i igranje bez gubljenja kredita je uslov da biste uopšte videli poslednjeg bossa. Igra vam ovo neće objasniti, kao ni neke bitne mehanike, što znači da ćete sve morati da otkrijete ili besomučnim ponavljanjem ili kopanjem po forumima prepunim elitista (hm… ovo nas podseća na jednu popularnu japansku igru). Surova težina bi ostala nepremostiva prepreka da feel igranja nije ovako dobar i da igra nije ozbiljna navlakuša. Nex Machina uspeva da zanese igrača u trans, dok grčevito steže kontroler i zariva zube u usne tokom najnapetijih obračuna. Igru ćete mrzeti iz dna duše kada budete ginuli od talasa ružičastih projektila, ali je isto tako čista adrenalinska bomba kada se za dlaku provučete kroz metalnu hordu i aktivirate smart bomb i time date sebi malo prostora za manevrisanje. Housemarque zaista zna znanje kada su u pitanju arkade i retko šta može da se poredi sa njihovim igrama. Igrači koji vole da dobiju što više sadržaja za svoj keš najverovatnije će ostati razočarani ovom igrom. |
Nažalost, u Housemarque tek treba da nauče kako se prave igre za PC. Nišanjenje mišem praktično ne postoji, jer nećete videti nišan na ekranu. Strelica koja pokazuje na koju stranu se puca je kod stopala vašeg lika, te je kontroler obavezan ako ne želite da potpuno počupate kosu sa glave. Vokselizovani svet igre jeste impresivan, iako pomalo mutan, ali optimizacija svega je na nivou onoga što smo prošle godine videli u Dishonored 2. Konfiguracije koje zadovoljavaju ili čak premašuju onu iz kategorije „poželjno”, muče se da izvuku bilo kakav stabilan framerate na najnižim podešavanjima, sa čestim zapinjanjem čak i u gotovo praznim scenama. Još gore, igra je veoma nestabilna i vrlo su česta izletanja na desktop sa glavnog ekrana ili prilikom učitavanja novih svetova. Glavni mod igre, Arcade, nema opciju snimanja pozicije, što najavljuje glavobolju. Da ne grešimo dušu, developeri na zvaničnom forumu stalno prate kritike igrača i izbacuju sitne zakrpe, tako da će igra verovatno biti stabilnija u trenutku kada ovo budete čitali. Ne treba zaboraviti ni izuzetnu muziku, sada već učestali synthwave koji odlično zaokružuje cyberpunk atmosferu. Igrači koji vole da dobiju što više sadržaja za svoj keš najverovatnije će ostati razočarani ovom igrom. Jedan prolaz kroz Nex Machina retko kada traje više od sat vremena, a od dodatnog sadržaja prisutni su kooperativni mod za dva igrača na istom PC-u ili konzoli, igranje pojedinačnih svetova i arena u kojoj ponavljate nivoe sa blagim promenama u vidu tajmera ili ubrzanja protivnika kako biste otključali nove skinove i druge džidža-bidže. Ukoliko niste baš zagriženi lovac na vrhove tabela sa rezultatima, velika je šansa da vas igra neće držati duže od nekoliko sati, naročito zbog toga što nema nikakvu opciju igranja online. S druge strane, ako vas ovako nešto bar malo interesuje, najverovatnije će vas Nex Machina potpuno uvući u svoj epileptični svet. Nivoi često kriju tajne u vidu novih prolaza sa opremom, bonus poena ili čitavih novih nivoa, tako da čak i posle desetak sati igranja, uvek možete da otkrijete nešto novo. Ovo je odlična, mehanički izuzetno utegnuta arkada kojoj samo nedostaje još sadržaja i bolja optimizacija da potpuno zablista. Ostaje nam nada da će Housemarque nastaviti da podržava PC platformu i doneti nam još svojih specifičnih igara za hardcore publiku. |