Šta se „kotrlja” po autorun sekciji Po instaliranju Windowsa, autorun sekcija sadrži samo osnovne (čitaj: generičke) iteme – komponente koje su neophodne za normalno podizanje i funkcionisanje sistema. Iako i o ovom stanovištu možemo da polemišemo, uzećemo ga kao tačnog i odrediti za polaznu tačku kada se smatra da je sve u redu i funkcioniše onako kako su to autori zamislili.Minuli rad korisnika ogleda se u ostavljanju „repova” na sve strane po sistemu, a to je uglavnom zbog besomučne (de)instalacije programa i guranja nosa tamo gde mu nije mesto. Ne treba svu krivicu svaliti na korisnike, jer ni proizvođači softvera nisu previše revnosni i ne vode računa kako njihove rutine utiču na rad operativnog sistema, čak i nakon deinstalacije. Tokom vremena se desi da sistem usporava, jednim delom i zbog preteranog broja programa koji se podižu zajedno sa njim. Jedan od načina da se zaštite od ove pojave je da „nadgledate” autorun lokacije i iz njih brišete sve ono što nije esencijalno za funkcionisanje OS-a. Ako stvar već ne možete da obavite ručno, pomoć stiže od programa Autorun Organizer, koji je besplatan za krajnjeg korisnika, a u stanju je da vrši monitoring foldera Startup, Task Schedulera i samog registra. Nakon pokretanja, programska rutina izvršiće skeniranje pomenutih lokacija i korisniku na uvid ponuditi listu svih modula koji se podižu zajedno sa operativnim sistemom. Nažalost, program ne daje neko preterano dugačko tekstualno objašnjenje za svaki pojedinačni modul, ali iz priloženih informacija ipak može da se shvati o čemu se radi. Izlistava se naziv, ime proizvođača, putanja do fizičke lokacije na hard-disku, te komentar o kategoriji u kojoj se unos nalazi (Startup, Task Scheduler, registar). Program će crvenom bojom označiti sve unose koji više nisu validni, bilo da ste određene programe deinstalirali i tako ostavili njihove „repove” ili se jednostavno radi o modulima koje više ne koristite. Kako biste dobili na brzini podizanja operativnog sistema, moduli mogu da se startuju odloženo (sami određujete koliko će biti kašnjenje u sekundama), pa čak i privremeno da se deaktiviraju. Autorun Organizer na uvid daje i brzine podizanja sistema za nekoliko prethodnih dana. Jednostavan bar-dijagram pružiće odličan uvid u ostvarene rezultate, ali neće dati odgovor na pitanje zašto se stvara lag ili, pak, ubrzanje u startup sekvenci. Bilo bi dobro da se u isto vreme korisniku na uvid ponude vremena butovanja svakog pojedinačnog modula kako bi mogla da se izvrši komparacija. Ovako, zaključak ćete morati da donesete po best guess principu. Ukoliko to želite, možete da aktivirate opciju koja prikazuje popularnost programa i itema koji mogu da se nađu u startup sekvenci. Za to ćete morati da prihvatite uslov da će podaci i sa vašeg računara biti poslati u „oblak”, odnosno naročitu online bazu u kojoj se čuvaju informacije prikupljene od korisnika. Sada se pored svakog pronađenog unosa prikazuje procentualno-grafička skala koja označava popularnost programa. Ali, to nije sve! Naime, otvara se i mogućnost automatske optimizacije startup sekvence, apliciranjem izmena koje odgovaraju itemima detektovanim na vašem računaru. Program uglavnom preporučuje odloženo startovanje nekih servisa i to u vremenskom intervalu do kojih su došli ostali korisnici programa. Autorun Organizer je odlično pomagalo i dobar kompanjon u održavanju sistema u top formi. Učinkovit je, jednostavan za korišćenje i besplatan za krajnjeg korisnika. Kada bi još bio i portabilan... Vladimir PISODOROV | | |