Jedna od prvih stvari koju će svaka mlada osoba da uradi kada počne da koristi Internet jeste da otvori profil na Fejsbuku, jer „svi su već tamo”. Zaista, većina korisnika Interneta u Srbiji pridružila se stotinama miliona korisnika Fejsbuka u svetu. Druženje na ovoj društvenoj mreži ljudi vole iz nekoliko razloga. Pre svega, Fejsbuk omogućava da budete u kontaktu sa dragim ljudima koje zaista ne viđate često, da saznate više o aktivnostima svojih poznanika i prijatelja, da više ljudi odjednom obavestite o nečemu što smatrate manje ili više važnim. Takođe, tu možete da se dopisujete, da ćaskate direktno (chat), da igrate igrice i u tome se takmičite ili sarađujete s prijateljima. Preko interesnih grupa možete da se povezujete sa istomišljenicima i raspravljate o zajedničkim temama, da se povežete s ljudima koji idu u istu školu, ili vole istu muzičku grupu, ili isti fudbalski tim. Korisnici Fejsbuka rado razmenjuju svoje fotografije i video snimke, šalju linkove ka interesantnim sadržajima na Netu, razmenjuju viceve i sve druge zabavne sadržaje. Isto tako, ljudi koji rade na nekom zajedničkom projektu koriste ovu mrežu za međusobnu komunikaciju i saradnju, okupljajući se tako oko iste stvari bez obzira na to gde se fizički nalaze.
Najpopularnija društvena mreža omogućava virtuelno druženje, ali se na njoj mogu naći i oni koji vam baš i nisu prijatelji. Zato se treba zaštititi Prijatelji i „prijatelji” Ni u stvarnom životu nisu nam svi poznanici baš prijatelji, pa je tako i na društvenoj mreži. S tim što na Fejsbuku, na primer, oni koji vam nisu prijatelji mogu mnogo lakše da vam „priđu”. Mladi korisnici mogu olako da pomisle da broj prijatelja koje će povezati sa svojim profilom na Fejsbuku treba da bude što veći, da više Fejsbuk „prijatelja” znači i veću popularnost u društvu, pa se tako javlja i neka vrsta utrkivanja u tome ko će imati više prijatelja. Istina je, međutim, da aktivnosti stotine ili hiljade ljudi jednostavno nije moguće pratiti istovremeno, a među svim tim ljudima biće i onih čije vam aktivnosti uopšte neće odgovarati. Jednostavno, prvi savet glasi: nemojte baš bilo koga prihvatiti za prijatelja na Fejsu. Među stotinama ili hiljadama ljudi, pa čak i onih koji su „prijatelji prijatelja”, što može da zazvuči pouzdano, sigurno će biti i onih koji nemaju dobre namere. Savet za roditelje: ako vaše dete ima stotine ili čak hiljade Fejsbuk prijatelja, to znači da je na taj način u kontaktu sa nepoznatim ljudima i, što je mnogo važnije, ti ljudi imaju nekakav kanal za komunikaciju sa vašim detetom. Privatnost podataka Prvo, šifru vašeg Fejsbuk naloga ne bi trebalo da zna niko sem vas i, u slučaju dece, njihovih roditelja. Sve podatke o sebi korisnik Fejsbuka može da otkrije drugima, pa i potpuno nepoznatim ljudima, osim ako detaljno ne podesi svoja podešavanja privatnosti. Tu postoje tri osnovne kategorije korisnika: „prijatelji”, „prijatelji prijatelja” i „svi (ostali)”. Za sve podatke koje postavite na svoj profil (fotografije, email adresa, datum rođenja, naklonosti i interesovanja, obrazovanje i zaposlenje....) posebno se može podesiti koja će kategorija korisnika Fejsbuka moći te podatke da vidi. Na primer, vaša email adresa svakako treba da bude vidljiva samo „prijateljima” (ili čak ni njima, jer vašu adresu već zna onaj ko treba da zna), a i to u koju školu idete ne mora da vidi baš svaki korisnik Fejsbuka, kao i Interneta uopšte. Na primer, dovoljni su vaša fotografija i podatak o školi pa da vas pronađe neko potpuno nepoznat, ako to baš želi iz nekih svojih razloga. U podešavanjima privatnosti moguće je definisati i to da li će i koliko vaši podaci biti dostupni ako neko vrši jednostavnu pretragu na samom Fejsbuku ili preko opštih internet pretraživača kao što je Google. Korisna opcija u podešavanjima privatnosti jeste ona koja omogućava da vidite svoj profil onako kako ga vide svi ostali i tako proverite koliko ste podataka zaista „odali”. Lažno predstavljanje Priroda internet komunikacije je takva da u najvećem broju slučajeva ne možete da budete sigurni u to ko se zaista nalazi s „druge strane”. Lažno predstavljanje na Fejsbuku veoma je lako: neko će staviti tuđu sliku, upisati lažno ime i datum rođenja, muško lako postaje žensko i obrnuto, a odrastao čovek lako će se predstaviti kao tinejdžer. I u našoj zemlji imali smo, nažalost, slučaj odraslog silovatelja koji se predstavljao kao vršnjak tinejdžerke do koje je na taj način uspeo do dođe. Zbog toga dajemo osnovni savet: nemojte olako dodavati nepoznatu osobu za prijatelja, pa čak i ako vas privuče time što izgleda kao prelepa osoba suprotnog pola i odgovarajućih godina. Ako ništa drugo, proverite namere te osobe pre nego što date više podataka o sebi (a daćete joj više podataka i samim tim što ćete je dodati za prijatelja). Na primer, Fejsbuk omogućava da razmenite nekoliko poruka i sa nepoznatima i pre nego što ih dodate za prijatelja. Najvažnije, ako posumnjate u to da se neka osoba lažno predstavlja, to možete da prijavite, a Fejsbuk tim će odgovarajuće reagovati. Uznemiravanje Ljudima sa zlim namerama na raspolaganju je nekoliko načina da uznemiravaju korisnike Interneta, pa tako i korisnike Fejsbuka. Neko može da vam šalje neželjene poruke u „poštansko sanduče”, da ih objavljuje na „zidu” vašeg profila, da piše poruke u Fejsbuk grupama u kojima ste i vi član... Nešto od toga može da se spreči samim sigurnosnim podešavanjima, ali Fejsbuk svakako omogućava da se bilo koja neželjena aktivnost spreči time što ćete dotičnog korisnika jednostavno „blokirati” i staviti ga na tzv. crnu listu. Naravno, onaj koga ste blokirali može ponovo da vas uznemirava tako što će jednostavno da otvori novi lažni profil za svoje aktivnosti, ali i u ovom slučaju moguće je dotičnu pojavu prijaviti. Reagovanje, dopisivanje i raspravljanje sa takvim osobama najčešće nije poželjno - treba im zatvarati kanale komunikacije. U težim slučajevima time će se pozabaviti i policija, a i to su već iskusili neki napasnici u našoj zemlji. Nedolični sadržaji Fejsbuku mogu da se prijave i sve druge neprimerene aktivnosti, pa i one koje korisnike ne ugrožavaju direktno. Na primer, neko može da kao svoju fotografiju postavi nešto što vam može zasmetati kako je izloženo, pa je i to moguće sankcionisati. Time je sprečeno i posredno naturanje neželjenih sadržaja i poruka drugim korisnicima. Srpska policija nedavno je objavila da ima tim ljudi koji prati aktivnosti naših građana na Fejsbuku, jer se javljaju razne naznake krivičnih dela (kriminalno organizovanje, kleveta, govor mržnje, pa čak i pretnje smrću). Nedavno je sprečeno samoubistvo jedne tinejdžerke koja je svoj plan o tome nagovestila na Fejsbuku. • • • Korišćenje jedne tako masovne društvene mreže koliko god da je zabavno, korisno ili jednostavno popularno očigledno krije i svoje male sigurnosne zamke. Srećom, moguće je zaštititi se uz malo više pažnje i potrebnih informacija. Svim korisnicima Fejsbuka, a naročito roditeljima dece koja ga koriste, preporučujemo da pročitaju informacije o privatnosti (www.facebook.com/privacy/explanation.php) i bezbednosti (www.facebook.com/safety) i da svakako razmisle o tome koliko će podataka (o)staviti na svom Fejsbuk nalogu, kao i da urade detaljna podešavanja privatnosti naloga (www.facebook.com/settings/?tab=privacy). |