INTERNET Internet iznad glava
Internet je tokom svoje istorije promenio različite tehnologije i medije za prenos signala. Koaksijalni kablovi, bakarni kablovi, optička vlakna, razni bežični sistemi prenosa i za backbone linkove i za pristup do krajnjeg korisnika (WiFi, mobilne mreže). Nad zemljom, ukopano u zemlju, ispod okeana, u „etru”, ali i svemiru. Još pre tridesetak godina internet je išao do satelita i nazad, ali tada su bili u pitanju samo geostacionarni sateliti na 36 hiljada kilometara iznad zemlje, koji se rotiraju istom brzinom kao i planeta, pa su stalno iznad iste tačke zemljine površine. Sada u Evropi samo Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Turska ne mogu da koriste StarLink servis StarLink će u Srbiji biti omogućen od 2025. godine? Možda najnoviji način prenosa internet signala predstavljaju sateliti u niskoj orbiti. Za razliku od geostacionarnih satelita, ovi sateliti su neuporedivo bliži zemljinoj površini i rotiraju oko nje brže od same planete. Zbog toga imaju manje kašnjenje signala (25 milissekundi, naspram više od 600 milisekundi kod geostacionarnih), a s obzirom na to da svaki satelit obezbeđuje konekciju sa određenom tačkom na zemlji tokom kraćeg vremenskog perioda, nakon čega vezu preuzima sledeći satelit, da bi se pokrila neka teritorija potreban je veliki broj satelita. Koliko je ta niska orbita u stvari udaljena od zemljine površine? S obzirom na to da je StarLink jedini realno funkcionalni sistem satelitskog interneta u niskoj orbiti, uzećemo njegove podatke za poređenje. StarLink sateliti nalaze se na 550 kilometara od zemljine površine. Za poređenje, Međunarodna svemirska stanica se nalazi na 415 kilometara, a mesec, kada je najbliži, na 363 hiljade kilometara. Svemir počinje na nekih osamdeset do sto kilometara od zemljine površine, niska orbita počinje od nekih sto šezdeset kilometara iznad zemlje. U tom pojasu gde se nalaze StarLink sateliti, povremeno prođe još neko telo, neki drugi satelit, pa sami sateliti imaju i sistem za izbegavanje sudara. Začeti u ideji da se do svake tačke na zemljinoj površini dovede brz internet signal, sateliti niske orbite zapravo su mnogo važniji. I pre prenosa interneta lansirani su mnogi sateliti koji u nižim orbitama obilaze zemlju. Sateliti za vremensku prognozu, telekomunikacije, naučne svrhe, ali i za špijunažu i vojne svrhe. Sada, sa sveopštom digitalizacijom, postojanje interneta na svakoj tački zemljine površine nije bitno samo za pustolove, brodove i ljude koji žive van urbanih delova sveta, već i za vojnu primenu. Tokom sukoba u Ukrajini, StarLink je pokazao koliko ovakav koncept može da bude bitan i u sukobima. Sva moderna ratna sredstva koriste razne radio-signale za komunikaciju, satelitske signale za navigaciju, zemaljske sisteme radara, i različitih predajnika. Svi oni i njihovi izvori mogu da se ometaju ili uništavaju na zemlji. Sa satelitima je stvar malo teža i znamo koliko su ukrajinske snage koristile prenosne sisteme prijema StarLinka za prenošenje slika sa ratišta, dronova itd. Tek nedavno su Rusi uspeli da pronađu načine za lokalno ometanje StarLink signala. U moru dezinformacija, kod ovog rata naišlo se na informacije da su čak i Rusi počeli da koriste StarLink za potrebe svojih borbenih dejstava. Nebitno da li su istinite, one svakako govore o značaju StarLinka. Kako se „boriti” protiv tuđeg interneta iz niske orbite nad svojom teritorijom? Pre godinu dana, kineski naučnici su predlagali obaranje satelita. No, to niti je jednostavno, niti jeftino, a poseban problem bi predstavljali delovi koji bi padali na zemlju bez ikakve kontrole. Kina je u međuvremenu promenila strategiju i sada planira da lansira sopstvenu mrežu satelita, njih čak trinaest hiljada. Njihova funkcija bila bi da zauzmu mesta koja StarLink planira za svoje buduće satelite. Naime, mreža sada ima nekih tri hiljade satelita, a u planu je da naraste na četrdeset hiljada. Zbog toga Kina planira da se što pre lansiraju njeni sateliti, čak do 2027. godine. Ujedno, svesni su i mogućnosti manevrisanja StarLink satelita, pa i toga da će na taj način StarLink čak moći da eliminiše druge objekte u svemiru. S obzirom na to da je prostor u orbiti koju StarLink koristi ograničen, ovde se ide logikom da se postojeća mesta popune pre nego što Mask stigne da dovrši svoje planove. Da Maskovi planovi nisu samo za mirnodopske svrhe, bolje od viđenog u Ukrajini, govori i ugovor iz 2021. godine sa jednom obaveštajnom agencijom SAD o razvoju špijunskog satelita u niskoj orbiti koji će moći da dejstvuje u rojevima. Ipak, nedavno je SpaceX potpisao jedan mirnodopski ugovor u Indoneziji sa nacionalnim zdravstvenim sektorom. U pitanju je poboljšanje pristupa internetu za stanovnike udaljenih delova Indonezije u kojoj živi više od dvesta sedamdeset miliona stanovnika u tri različite vremenske zone. Dakle, ako se pustimo razglabanja globalnih priča i doktrina, da vidimo gde smo mi u celoj priči. Da li iznad teritorije Srbije preleću sateliti StarLinka? Preleću. Da li možemo da kupimo opremu i pretplatu na servis? Još uvek ne. Kažemo još uvek, jer je Srbija, zajedno sa Bosnom i Hercegovinom, bila u planu za ovu godinu, ali su oni promenjeni. Početkom septembra prošle godine, RATEL je u odgovoru na pitanje jedne domaće novinske redakcije o StarLink satelitima koji preleću Srbiju otkrio da im se SpaceX satelitski operater obratio još 2021. godine. Naime, tada je putem e-mail poruke RATEL obavestio operatera i njihovo privredno društvo Starlink d.o.o. u Srbiji o proceduri i potrebnoj dokumentaciji za upis u registar operatera javnih komunikacionih mreža i usluga. Ujedno je SpaceX obavešten da se u skladu sa Uredbom o utvrđivanju Plana namene radio-frekvencijskih opsega („Službeni glasnik RS”, broj 89/20) korisnički terminalni uređaji koriste po režimu opšteg ovlašćenja, dok je u slučaju postavljanja zemaljske stanice (gateway ground station) potrebno pribaviti pojedinačnu dozvolu za korišćenje radio-frekvencija. Međutim, iako je Starlink d.o.o. podneo zahtev za upis u evidenciju operatera, do tog trenutka nije dostavio svu neophodnu dokumentaciju. Proverom na sajtu RATEL-a, utvrdili smo da Starlink d.o.o. još uvek nije upisan u registar operatera. Sada na sajtu StarLinka piše da će servis u Crnoj Gori početi sa radom ove godine, a u Srbiji 2025. godine, dok se za Bosnu i Hercegovinu ne pominje rok. Da li StarLink servis uopšte radi u Srbiji ili sateliti odbijaju da se povežu sa opremom koja se nalazi na teritoriji naše zemlje? Po svemu sudeći, servis radi. Na YouTubeu prisutan je snimak jednog našeg sunarodnika koji je StarLink opremu kupio u Švajcarskoj. Pomenuti prijemnik je uspešno povezan sa satelitima kada je izvađen iz gepeka automobila, negde u blizini Pančeva. Još krajem prošlog leta, stupili smo u kontakt sa jednim našim sugrađaninom koji ima nekretninu na jednom ostrvu u Jadranskom moru. Lokacija je takva da nema ni struje, ni signala mobilne mreže. Zbog toga je nekretninu opremio sistemom baterija i StarLink prijemnikom i posvedočio nam je o odličnoj upotrebljivosti sistema, brzini interneta, ali i ceni koja je znatno opala u odnosu na one početne brojke od nekih pet stotina dolara mesečno. No, kako je početak rada StarLinka u Srbiji odgođen, rešili smo da ne pišemo tekst o toj temi. Šta našem prosečnom čitaocu znači tekst o sistemu za koji prijemnu opremu i pretplatu ne može da nabavi u Srbiji? U tom trenutku, nismo bili ni sigurni u to da li bi prijemnik i radio na tlu Srbije, ali sada imamo odgovor na to pitanje. Jedno od pitanja koje se uvek postavlja kada se uvodi neki novi i malo prestižniji sistem na nekom, ne tako prestižnom tržištu jeste koliki bi bio broj korisnika ovog sistema? Sa jedne strane, iskustvo govori da ih u Srbiji ne bi bilo baš mnogo. Oprema se kupuje jednokratno, a pretplata može da se plati samo za odabrani mesec. Dobro, dati nekoliko stotina evra jednokratno za opremu nije mnogo, ali nekoliko stotina evra za mesec dana interneta? No, pogledajmo na ovo iz drugog ugla. Oprema nije preskupa. Pa, jeftinija je od iPhone telefona kojih, bar po Beogradu, ima baš dosta. A pretplata, pa ko ima za neku vikendicu na planini ili jezeru, imaće i za mesec-dva pretplate godišnje kada bude boravio u njoj. Sa druge strane, investicije za operatera se svode na papirologiju prema RATEL-u i organizaciju prodaje opreme i pretplate, korisnički servis, ali bez ulaganja u infrastrukturu. Ona je tu već prisutna, preleće stalno iznad naših glava. Sačekajmo 2025. godinu. Nadamo se da daljih odlaganja neće biti, jer sada u Evropi samo Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Turska nemaju ovaj servis. A, onda, kada servis i zvanično proradi, možemo da kažemo da je internet dostupan u svakom pedlju naše zemlje. Jer ruralni internet, 5G i zajednički nastup mobilnih operatera na stubovima neće obezbediti brzi internet svakom domu i svakoj lokaciji u prirodi.
|
||||||||||
Najčitanije
Igre
Telefoni
Hardver
Softver
Nauka
Doom: The Dark Ages Doom iz mračnog doba drugačiji je od svih drugih Doomova, jer je Slayer koncipiran kao tenk sa štitom... Clair Obscur: Expedition 33 Estetika Belle Époquea, gameplay u skladu sa kanonima JRPG-a, vrhunsko pripovedanje i ljubav prema igrama... Computex 2025, Tajpej, Tajvan AI NEXT Ovaj, nekada ultra-PC-specifični sajam, odavno se proširio na srodne tehnologije, biznis rešenja i digitalne usluge, postavši varijanta azijskog C... Gigabyte GeForce RTX 5070 Gaming OC 12G Višak samopouzdanja Kartica je sa hardverske strane vrlo kvalitetna, ali ništa ne može da nadomesti nedostatak snage „pod haubom”... Asus ProArt P16 (H7606WP) Pronalazak neverovatnog Novi ProArt P16 donosi moderna rešenja, u dobro usaglašenom odnosu gabarita i performansi – alatka koju ćete sa ponosom nosati sa sobom... Logitech ProX Superlight 2 Sve udvostručeno Ovaj miš predstavlja jasnu indikaciju da najveći proizvođač ne želi da napusti nijedan segment tržišta... Winhance 25.05 Popravka Prozora U pitanju je alatka koja omogućava da se brzo rešite (većine) bloatwarea, ali i da obavite optimizaciju rada Windowsa... .rs: Beogradski prevoz na Yandexu • Srbija u SEPA • Loši primeri digitalizacije Unapređeno e Zakazivanje Beogradski prevoz na Yandexu • Srbija u SEPA • Loši primeri digitalizacije Google Mariner, Google Astra i AI autonomni agenti Uspon tihog softvera Umesto kliktanja stručnog lica, softver će, već ove godine, u tihom, gotovo nečujnom načinu rada - završavati posao... Fatal Fury: City of the Wolves Fatal Fury je oduvek bio čudna cvećka u svetu borilačkih igara; takav je i ostao... Arc Raiders Novi extraction shooter iz pera autora dobrih delova franšize Battlefield (i potcenjenog The Finals)... |
||||||||||