TRŽIŠTE<>
092012<><>

Projekat OUYA

Dža ili bu

Na tržište ulazi jedna posebna vrsta konzole, koja svojim karakteristikama potpuno zaobilazi principe na kojima su postavljeni postojeći sistemi

Prave inovacije na polju same ideje igranja nismo mnogo videli u godinama za nama. Deluje jednostavno – svet igara bio je zapravo sabijen u dva tabora, konzolni i onaj koji pripada personalnim računarima. U svetu konzola, tradicionalne mecene ove industrije i dalje vladaju (uz manje izmene) i uglavnom inoviraju u aspektu interfejsa. Na PC tržištu stvari uglavnom stoje mirno, pre svega zahvaljujući činjenici da hardver i dalje omogućava da igre iz godine u godinu izgledaju sve bolje. Razvoj igara dostigao je svoju stabilnu fazu. Veliki se utrkuju ko će izdati bolju pucačinu iz prvog lica, dok mali i nezavisni (indie) razvojni timovi pokušavaju da nam ponude nešto novo i drugačije. Na tržište ulazi, i to pravo iz idejnog bujona, jedna posebna vrsta konzole, koja svojim karakteristikama potpuno zaobilazi principe na kojima su postavljeni postojeći sistemi. Ime joj je OUYA i njeni tvorci tvrde da će ona biti najbolja alternativa postojećim sistemima za multimedijalnu zabavu.

Bilo da ste zakleti gejmer, povremeni uživalac naslova multimedijalne zabave ili samo ljubitelj dostignuća u svetu informacionih tehnologija, sigurno volite da čujete o novoj platformi za igranje. Trenutna situacija kaže da su platforme podeljene u pet karakterističnih kategorija: konzole, personalni računari, prenosni uređaji, web i društvene mreže.

Razvoj, marketing i samo igranje na ovim platformama u nekim tačkama su bliski, dok je u drugim iskustvo potpuno različito, što su na svojoj koži posebno osetili ljudi koji se bave upravo razvojem. Jasno je da u ovoj sferi ima dovoljno novca da svi u lancu podmire svoje potrebe. Procenat koji kompanije koje stoje iza platformi uzimaju za svaku transakciju načinjenu preko njihovog hardversko-softverskog čeda osigurava dugotrajno i stabilno finansiranje. Nešto je teže onima koji igre razvijaju. Ulaznice u svet programiranja za određene platforme veoma su skupe, a period odobravanja proizvoda ili usluga često može da bude i preveliki, posebno za one nestrpljive, koji žele brz povrat investicija. Kako promeniti takve uslove u kojima se pojedinci bave razvojem? Odgovor je pokušala da pruži ekipa puna entuzijazma i pozitivne energije koja stoji iza pomenute konzole OUYA.

Konzola ili ipak nešto drugo

Interesovanje za konzolu OUYA nije izostalo ni u jednom kutku planete. Od Amerike do Tokija, od Rejkjavika do Kejptauna, svi su čuli za malog ubicu tradicionalnih konzola, kako ga u nekim delovima sveta nazivaju. I vi ste bili veoma aktivni u praćenju dešavanja na Kickstarteru, koja su poput rijaliti šou-programa uzdrmala svetsku igračku javnost. Na našem forumu (http://www.sk.rs/forum/showthread.php?t=82289) delili ste i pratili detalje vezane za OUYA konzolu i na taj način pokazali da se i u Srbiji podigao hajp, poprilično sličan onom koji vlada na zapadu. Za one koji nisu čitali stranicu foruma ili videli deo „pozitivnog ludila” na Mreži, pojasnićemo detalje ove zanimljive sage.

Na sajtu Kickstarter, namenjenom javnom i grupnom finansiranju kreativnih projekata, 10. jula lansiran je projekat inovativne konzole za igranje multimedijskih igara na kućnom televizoru. Kickstarter ima jednostavne uslove za svoje partnere – za pet odsto prikupljenog novca omogućava vam dobru marketinšku uslugu i ne traži nikakvo vlasništvo nad proizvodom ili uslugom koju plasirate. To je bila vrlo primamljiva ponuda za ekipu koja stoji iza nove konzole. Cilj Kickstarterove akcije platforme OUYA bio je da se za mesec dana prikupi 950.000 dolara, koliko je iznosila investicija za koju su se kreatori nadali da će biti dovoljna za pokretanje ideje. To je trenutak kada je naša priča započela svoj neverovatni tok – akcija platforme OUYA na Kickstarteru je zabeležila dva rekorda, prvi za najbrže dostignutu cifru od milion dolara i drugi za najviše novca prikupljenog u 24 časa (oko 2,6 miliona američkih dolara). Akcija se pokazala više nego uspešnom jer je za mesec dana OUYA privukla 63.416 pojedinaca i prikupila neverovatnih 8,6 miliona dolara (tačna cifra iznosi 8.596.475 dolara).

U istraživanju toga šta stoji iza ovog uspeha (gotovo desetostrukog u iznosu), počećemo od činjenica. OUYA je malena konzola primamljive najavljene cene od 99 dolara, sa specifikacijama koje više nalikuju pametnom telefonu ili tabličnom računaru nego konzoli za igranje: nVidia Tegra 3, 1 GB RAM-a, 8 GB flash memorije, WiFi, bluetooth, HDMI, USB2.0, ethernet.

Verovatno se pitate kako kreatori očekuju da ovakva jedna konzola uopšte pripreti tradicionalnim snagatorima poput onih koji dolaze iz kompanija Microsoft, Nintendo i Sony. Odgovor tima koji stoji iza konzole OUYA jeste da im ideja nije da budu konkurencija već alternativa pomenutim konzolama. U Kickstarterovoj akciji istaknuta su imena ljudi koji učestvuju, kao i specifikacija hardvera, operativnog sistema, a napomenuto je i da postoji funkcionalni prototip, kao i da se trenutno najviše radi na interfejsu (UI, UX). Ideja deluje jednostavno – pristupačna konzola, na platformi Android, sa potpunom otvorenošću hardvera i softvera, povezivanjem na vaš televizor postaje odlična mašina za igranje.

U trenutku kada tradicionalne konzole moraju ogromnim ulaganjima u inovativne interfejse da zadržavaju postojeću publiku (potrošače) i da pokušavaju da privuku nove koji preferiraju mobilne platforme, OUYA je odlučila da ode u potpuno drugom smeru. Sa prenosnih platformi koje rade na operativnom sistemu Android, igre na konzoli OUYA biće igrane na televizorima, uz kontrolere dopadljivog izgleda, dobrih karakteristika i funkcionalnosti, barem prema obećanjima.

Kada smo već kod kontrolera, njihovi renderi (tačnije desna strana jednog) prvi su dospeli u javnost, da bi se polako otkrivao i izgled buduće konzole, ali i samih kontrolera, na kojima je primetan touchpad u centru. Razlog zbog čega je kontroler njime opremljen jednostavan je – igre razvijane za Android su, prirodno, prilagođene ekranima osetljivim na dodir. Da bi nova platforma postigla uspeh, bilo je neophodno omogućiti joj podršku i za postojeće naslove, koji bi prosto samo bili prilagođeni većim rezolucijama TV ekrana – standardnoj boljci Android uređaja.

Ipak, to je mnogo komplikovanije nego što se na prvi pogled čini. Upravo u tom domenu leži jedan od problema koji bi OUYA mogla da ima. Naime, igre pisane za Android ne bi se mogle jednostavno portovati na novu veličinu ekrana, već bi verovatno morale da se pišu od nule, posebno ako se želi vrhunski kvalitet igranja. Ako primetimo da broj igara napravljenih za popriličan broj Android tabličnih računara nije tako veliki (u odnosu na iPad, recimo), ne možemo očekivati, barem ne u startu, ni posebno veliki broj naslova koji bi bili optimizovani kako za hardver konzole tako i za različite rezolucije TV prijemnika. Ovo se može pokazati kao ozbiljna prepreka, i to u samom startu priče o novoj platformi.

Nezavisnost i otvorenost

Sa ciljem napada na potencijalne probleme sa bazom igara, kreatori su se odlučili za pristup koji bi mogao da bude zaokret koji industrija multimedije već duže vreme čeka. OUYA će biti konzola sa potpuno otvorenim hardverom i softverom, što znači da su u njeno jato dobrodošli i hakeri, pored omiljenih pojedinaca, oličenih u indie programerima. Pored ovoga, bitan podatak jeste i takozvani free-to-play princip, koji treba da obezbedi da samo igranje (svih) igara na ovoj platformi bude besplatno. To ne znači da se od ove platforme ne može zarađivati. Naprotiv!

Finansijski model platforme OUYA veoma je sličan, bar u delu iza zida neplaćanja inicijalnog kontakta sa igrom, ostalim sistemima naplate koji postoje na pomenutim platformama. U OUYA modelu, kada vaša igra počne da zarađuje, 30 odsto vrednosti finansijskih transakcija ćete ustupiti kompaniji koja iza nje stoji. Ipak, da bi se moglo zaraditi (dovoljno) od bilo koje platforme, najbitnija je baza korisnika. Većina nezavisnih, ali i onih zaposlenih pojedinaca u velikim kompanijama u ovoj industriji prihvatila je vesti o uspehu platforme OUYA na Kickstarteru sa osmehom na licu. Jednostavno, programeri i zanesenjaci žele da vide uspeh neke platforme koja je odlučila da igra po pravilima potpuno drugačijim od onih po kojima Microsoft, Nintendo i Sony već godinama ubiraju velike prihode. Ipak, uprkos pohvalama ideji, gotovo se svi slažu u tome da se OUYA (u obliku u kojem je javnosti dostupna) ne može smatrati vrhunskom platformom za razvoj „velikih” naslova. To je samo jedna od mana koje se u vezi sa ovom konzolom pominju.

Problemi, već na startu

Uprkos fantastičnom uspehu u prikupljanju sredstava, OUYA se ne može pohvaliti prevelikim investicijama, bar ne u meri u kojoj smo videli da je potrebno da bi se na tržištu plasirala platforma koja garantuje uspeh. Microsoft je u Kinect uložio 500 miliona dolara, a to je samo interfejs ka konzoli, ne i sama konzola (hardver, drajveri, OS, online interfejsi i slično). Pomenuli smo činjenicu da se svi veliki proizvođači sele sa televizora na prenosnike, a OUYA ide suprotnim smerom. Vrlo smelo, mada i opasno, zar ne? Da li je ovaj tim entuzijasta ušao u bazen prepun krokodila i očekuje da će laganim plivanjem prsnim stilom preplivati u vremenu olimpijske norme?

Pogledajmo samo činjenicu vezanu za razvoj igara na Androidu. U redu, OS je dostupan najvećem broju programera i čini se da je lakše platiti ulaznicu u svet Google OS-a nego Apple čeda. Ipak, svaki hardver na kojem je Android OS postavljen mora se posebno uzeti u obzir. Svaka rezolucija ekrana mora se posebno uzeti u obzir. To je jednostavno mnogo posla i često odvraća programere od uplovljavanja u vode Android razvoja. OUYA kao da ima odgovor na ovo kada kaže da želi da privuče najkreativnije programere koji svoje kreacije izvode pre svega na webu i društvenim mrežama. OUYA im ne nudi ništa drugačije od onoga što im nude kompanije koje isporučuju pametne telefone ili tablične računare. Ništa, osim obećanja da će moći sa pomenutom konzolom da čine „šta im drago”.

Koliko je ovaj princip „otvorenosti” zapravo dobra marketinška stvar? Prvi komentar gotovo svakoga jeste da će to otvoriti vrata pirateriji i omogućiti hakerima laku provalu u „pune” verzije aplikacija – igara koje treba da im donesu novac za koji su podigli kredite ili zatražili investicije od raznih mogula. S druge strane, možda je ovo baš trenutak da se istakne da postoje i drugi načini zarade od igara, i to ne kroz kupovinu same igre, odnosno njenog nivoa ili proširenja, već elemenata unutar same igre. Ta ideja odlično funkcioniše na društvenim mrežama, gde aplikacije odlično koriste naplatu unutar igre. Želite da igrate igru više od dva puta, koliko vam osnovna, besplatna verzija nudi? Nema problema, platite X kredita i dobićete mogućnost za to. Ovakav model ima svoje nedostatke i ograničenu primenljivost, ali poziva na dublju analizu i pronalaženje onih načina naplate koji će umesto demotivacije korisnika da krekuju igru izvršiti motivaciju da se igra na „unapred dogovoreni način”.

Svakako je ovo pitanje za mnogo veću raspravu od onog koji je u domenu niše kakva OUYA jeste u sferi igračkih konzola, ali je samo postojanje nove konzole prilika da se ono adresira na način koji će naterati programere da porazmisle o modelima koji mogu da uspeju tamo gde konvencionalni nisu pokazali tu sposobnost. Uostalom, OUYA je jedan takav odgovor, proistekao iz ideje da se svet multimedijalne zabave može posmatrati drugačije i da ne pobeđuje konzola sa najboljim hardverom ili najvećim ulaganjima u interfejs.

Razumljivo, na kraju će presuditi percepcija kvaliteta korisnika, kao i broj takvih naslova na platformi, tako da ekipu platforme OUYA čeka dug i težak proces privlačenja programera. Broj od gotovo 65.000 ljudi koji su usvojili platformu kroz Kickstarterovu akciju govori u prilog ideji koju ponavljaju od početka – programeri i gejmeri žele ovakvu platformu. Iskustvo iz sveta prenosnih platformi uči nas da je potrebno prodati nekoliko miliona primeraka uređaja u toku godine kako bi se proizvod smatrao uspešnim. Da li je takav cilj dostižan za ovu platformu?

Cena popularnosti

Prašina koju je OUYA podigla zaista je posebna. Davno nismo videli projekat koji je prikupio više ljudi u fazi rane podrške, i to u svim segmentima društva. Podršku projektu pružaju i korisnici i indie programeri, investitori i kreativci iz industrije. Prema Kickstarterovim podacima, OUYA se obavezala na to da će do marta naredne godine isporučiti uređaje investitorima (podržavaocima). Broj od 65.000 uređaja, zajedno sa kompletnim SDK, kao i mogućnošću da otvore kutijicu konzole i „pristupe” hardveru deluje kao izuzetno veliki zalogaj za jedan startap. No, iz njihovih redova već danima pljušte pozitivni osvrti na budućnost, uprkos činjenici da do sada nisu objavili ništa više od rendera (računarskih vizuelizacija) konzole i kontrolera. U motivacionoj video prezentaciji može se videti proces modelovanja samog kontrolera i koliko su posvećeni postizanju cilja otvorenog i slobodnog igranja, ali i jedna poruka koja zaslužuje naš komentar. Tagline na njihovom sajtu kaže da OUYA zapravo otvara „poslednju zatvorenu platformu – televizor”. Ne možemo se složiti, čak ni iz daleka. Pametni televizori su već standard u nekim delovima planete. Na njihovom hardveru takođe se vrte operativni sistemi (slični ili isti kao oni na budućoj OUYA konzoli). Štaviše, ukoliko bi glavni proizvođači ove klase uređaja tako odlučili, oni bi mogli da implementiraju istovetan hardver u svoje uređaje i tako praktično preskoče OUYA ili bilo koju sličnu platformu prostim dodavanjem kontrolera svojim uređajima da postanu i platforme za ozbiljno igranje. Srećom po Iva Berara (glavni dizajner) i Džuli Urman (CEO), nema najava za tako nešto u skorijoj budućnosti.

• • •

Projekat nove konzole, koja je zamišljena kao otvorena i indi alternativa postojećim, još se nalazi iza vela tajnovitosti. Ta činjenica pomaže u marketingu čitave ideje jer podstiče produbljivanje medijskog hajpa i pokušaj viralne akcije širenja ideje o besplatnim igrama na platformi koja poziva hakere pod svoje skute. Ako znamo da će se nova Xbox konzola pojaviti u narednih godinu i po dana, a u tom vremenu treba očekivati i nove verzije platforme koju potpisuju Nintendo i Sony, OUYA ima oko godinu dana da se svetu dokaže kao sposobna da dostigne punu zrelost, kada će možda i biti spremna da izađe na crtu starijim i iskusnijim predstavnicima konkurencije. Do marta naredne godine očekujte još mnogo priče o ovoj konzoli, kao i o svim elementima koji će je pratiti, od tehničko-tehnoloških do onih koji se tiču biznisa – modela naplate, finansiranja daljeg razvoja i igara koje se mogu očekivati u inicijalnom „punjenju”. Namerno smo izostavili pominjanje naslova koji se dovode u vezu sa ovim projektom, jer iza raznoraznih navoda koji se tiču igara na konzoli OUYA na internetu ne stoje nikakvi ugovori. Pratite redovno stranicu projekta (http://www.ouya.tv/). Tim koji stoji iza konzole tvrdi da će sve bitne informacije biti dostupne na sajtu, na kojem sada možete poručiti još nekoliko (stotina ili hiljada) konzola sa izabranim brojem kontrolera, od čega zavisi i cena.

Ne zaboravite, projekat je još u povoju i vaše ideje mogu biti interesantne ljudima koji iza njega stoje. Možda ćete dobiti i koju konzolu, pa nam je proslediti na test. Dalju priču o projektu OUYA nastavljamo na pomenutoj temi na forumu. Čitamo se.

Momir ĐEKIĆ

 
 TRŽIŠTE
Projekat OUYA
Šta mislite o ovom tekstu?

 PRIMENA
Loša strana računara

 NA LICU MESTA
Epson prezentacija
Metropolitan Game Dev radionice
RNIDS konferencija
20. Informatička balkanijada

 KOMPJUTERI I FILM
Hrabra Merida
Resident Evil: Retribution
Filmovi, ukratko

 SERVIS
Novi život starog računara (6)
Kako ubrzati notebook (2)

 VREMENSKA MAŠINA
Amiga, Spectrum, CP 852 i otpor

 PRST NA ČELO
Nepodnošljiva lakoća konzumiranja
Home / Novi brojArhiva • Opšte temeInternetTest driveTest runPD kutakCeDetekaWWW vodič • Svet igara
Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • RedakcijaKontaktSaradnjaOglasiPretplata • Help • English
SKWeb 3.22
Opšte teme
Internet
Test Drive
Test Run
PD kutak
CeDeteka
WWW vodič
Svet igara



Naslovna stranaPrethodni brojeviOpšte informacijeKontaktOglašavanjePomoćInfo in English

Svet kompjutera