![]() | ![]() |
![]() |
| ![]() |
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||
E_107, Joomla, PHP-Nuke, IPB Portal
Predstavljamo četiri dobra CMS-a Većina korisnika računara makar jednom je posetila neki web sajt na Internetu. Zavisno od sajta do sajta, njihov dizajn je različit ili u nekim slučajevima isti. Sadržina na sajtu, osim ako nije urađena u Flashu, može se sastojati od PHP, HTML ili CGI stranica koje mogu biti različitog izgleda. Ukoliko se korisnik odluči da sam pravi web stranice na svom sajtu, to može da uradi pomoću Dreamweavera ili nekog od jednostavnijih HTML editora čiji smo uporedni test imali u januarskom broju ove godine. Međutim, ukoliko sajt ima veće ambicije, odnosno ukoliko se bavi nekom ozbiljnijom temom koja zahteva veći broj HTML strana, njihovo dizajniranje može da bude pravi psihički bol. Skoro svi veći sajtovi se odlučuju za komforniju varijantu popunjavanja sajta web sadržajem, odnosno za Content Management System (sistem za upravljanje sadržajem; u daljem tekstu CMS). CMS upravlja sadržinom sajta, i to ne samo u smislu postavljanja web stranica već i mnogih drugih stvari, o čemu će biti reči dalje u tekstu. Instalacija i podešavanje nekog CMS softvera ne bi trebalo da budu problem ako korisnik prati uputstvo koje dolazi uz svaki CMS. U suštini, najbitnije je da se prethodno napravi MySQL baza (zbog sigurnosti, sa šifrom) i da se fajlovi uploaduju pod pravim CHMOD dozvolama, tj. da odredite da li se ti fajlovi mogu samo čitati ili i menjati. Sve ostalo je, u suštini, samo unošenje nekih osnovnih informacija. Sistemske mogućnosti Kao što smo već napomenuli, CMS ne služi samo da popuni sajt sadržajem. Mogućnosti su daleko veće i daleko važnije od samog „slaganja” web stranica. Kontrola sadržine je obiman pojam, a mi ćemo se potruditi da vam to predstavimo na što lakši i što bolji način. Osnovna funkcija svakog CMS-a jeste da lepo rasporedi web stranice i da na glavnom prozoru korisniku obezbedi linkove ka njima. U suštini, CMS se najviše koristi za lako postavljanje vesti. Više nema potrebe za manuelnim ubacivanjem HTML koda. Dovoljno je samo kliknuti na link za upload vesti, odabrati željenu kategoriju i jednostavno otkucati željenu vest. Sve se to radi preko dobrog starog WYSIWYG načina rada (What you see is what you get – što vidiš, to i dobiješ). Dakle, onako kako korisnik bude pravio vest tokom kucanja, tako će ona biti prikazana na sajtu. Nećemo posebno opisivati WYSIWYG meni, dovoljno je napomenuti da on ima sve potrebne opcije kao što je ubacivanje slika, veliki broj opcija za formatiranje teksta (bold, italic, underline, pravljenje tabela, bojenje teksta itd.). Da bi administratori imali uvid u kvalitet vesti i mišljenje članova o njima, valja uključiti komentare, tako da korisnici mogu da napišu ono što misle o toj vesti. Naravno, ukoliko je neophodno, moguće je i brisati komentare. Poznato je koliko nedolični oni mogu da budu i zato sada svaki bolji CMS ima mogućnost brisanja i promene komentara koji se tiču vesti. Kada se sajt napuni vestima, manuelno pretraživanje zna da bude veliki problem i zato bi bilo poželjno da CMS ima ugrađenu opciju pretrage vesti ili jednostavnu mogućnost arhiviranja vesti tako da korisnik pomoću naslova može da dođe do one željene. Sa korisničke strane, CMS softver ima manji broj mogućnosti nego kada je u pitanju administratorska strana. U suštini, cilj jednog CMS-a jeste da administratoru omogući što lakšu manipulaciju sajtom, a to je širok pojam kada su sajtovi u pitanju. Pravljenje kategorija i sam princip njihovog raspoređivanja znaju da budu komplikovana stvar kada je CMS u pitanju, pa je baš zato poželjno da CMS ima dobar princip rada na ovu temu. Nažalost, to se ni kod jednog ostvarenja ne radi u dva klika mišem ali, ukoliko se korisnik adekvatno informiše, može bez problema da savlada celu kontrolu CMS-a samo za nekoliko dana. U suštini, i proizvođači idu na to da olakšaju posao administratorima sajtova. Na svakom CMS-u se mogu registrovati i kategorisati članovi. Slično kao i na forumima, tu su oni koji vode sajtove, odnosno administratori, zatim oni koji uređuju sajtove u smislu toga da odobravaju prethodno napisane vesti, brišu i menjaju komentare na vesti ili ih sami pišu. Krajnja grupa je, naravno, grupa običnih članova, odnosno posetilaca. Bilo zbog informisanja ili zbog zabave moguće je ubacivati i ankete na koje članovi i posetioci sajta odgovaraju. Reklamiranje je u suštini ono od čega većina sajtova i živi, i zato je jako važno da postavljanje reklama i banera ne bude previše komplikovano. Nikad se ne zna šta posetioci sajta mogu da predlože administratoru, zato bi valjalo da svaki CMS ima neku vrstu formulara za slanje mejlova administratoru. Ovo takođe nije loše u poslovne svrhe. Na primer, za popunjavanje CV-ja. Ukoliko se administrator lepo potrudi, može da napravi formular kakav god poželi. Evidencije radi, tu je uvek i uključena opcija prikazivanja broja članova koji su trenutno na vezi. U toj „online listi” pored registrovanih članova prikazuje se i trenutan broj gostiju. Dizajn i izgled CMS-ova diskutabilna je stvar jer su ukusi različiti. Baš zato je vrlo dobro što postoji veliki broj templejta (ili skinova) koji mogu u potpunosti da izmene izgled nekog CMS-a. Vizuelne promene mogu da budu toliko velike da se izgled sajta potpuno razlikuje od onog osnovnog. U suštini, administratori sajta najčešće se odlučuju za opciju u kojoj je sa leve strane prozora korisnički meni, u gornjem delu prostor za veliki baner, ispod njega opštiji meni koji uglavnom posetioce dovodi do različitih kategorija sajtova i, na kraju, na dnu i sa desne strane nalazi se prostor za (ostale) reklame. Sve u svemu, ponuda CMS-ova nije velika, na Internetu se može naći tek nekoliko njih koji su poznati i koje koristi većina webmastera. Međutim, nije lako odlučiti se, jer postoji nekoliko njih koji su zaista kvalitetni, a među njima ima i onih koji su besplatni. Baš zato smo mi tu da vam objasnimo funkcionalnost nekoliko CMS-ova i pomognemo prilikom izbora. E_107
Srećom, ove dve navedene mane ujedno su i jedine ozbiljnije. Sve ostalo je na svom mestu kada je E_107 u pitanju. Kreiranje novih menija i kategorija nije preteško. Meni unutar admin panela lepo je organizovan i dizajniran. Čak i manje iskusni ne bi trebalo da imaju problema u nalaženju neke opcije. Velika prednost u odnosu na ostale CMS-ove jeste to što E_107 objedinjuje i forum, koji je krajnje simpatičan i može se sasvim normalno koristiti za neke osnovne svrhe. Naravno, za ozbiljnije forume tu su već poznata softverska rešenja kao što su IPB, vBulletin itd. E_107 je odličan CMS koji svom vlasniku pruža dosta mogućnosti za uređivanje sajta, ali ipak ima i pomenute mane koje mu nikako ne idu u prilog. Baš zato je naša preporuka da se koristi samo kod sajtova koji neće imati preobiman sadržaj – nije pravi izbor za ozbiljnije projekte. Joomla
Sve u svemu, Joomla, pored E_107 predstavlja najbolje rešenje kada je CMS softver u pitanju i zato je naša preporuka da ga bar probate, jer sumnjamo da će se iko pokajati ukoliko se odluči baš za njega. PHP-Nuke
PHP-Nuke svakako je najmoćniji CMS koji smo koristili. Jedina njegova mana, međutim, jeste to što se mora platiti. Ipak, i pored toga mi ga, bez ikakve polemike, stavljamo na sam vrh CMS-ova jer njegova cena nije previsoka. U svakom slučaju, ukoliko se u vašem džepu nalazi tih 12 dolara, možete se slobodno odlučiti za PHP-Nuke. Njegovim korišćenjem dobićete odličan dizajn sajta, solidan forum, veliki broj dodatnih modula i skinova i, sve u svemu, izvanredan CMS. IPB Portal
Svakako da je IPB lep i funkcionalan CMS, ali opet ga, što zbog velike cene, što zbog kompleksnosti, nikako ne preporučujemo neiskusnim korisnicima. Bolje je ubaciti neki od pomenutih CMS-ova i staviti neki dobar forum. • • • Posle ovolikog teksta teško da ima nedoumica po pitanju toga koji CMS treba odabrati. Jednostavno, ako vam se ne daju pare – tu je Joomla, ako vam je baš potreban solidan CMS i forum uz to, onda je E_107 odlična solucija, a ako žudite za odličnim CMS-om i solidnim forumom a imate 12 dolara viška u džepu, onda slobodno odaberite PHP-Nuke, tu nema greške. Za IPB je potrebno imati dosta novca i dosta živaca za bacanje, i zato je naša preporuka da se IPB kao CMS zaobiđe. Bojan NOVAKOVIĆ |
![]()
![]()
![]()
![]()
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
![]() | |
![]() | ![]() |
Home / Novi broj | Arhiva • Opšte teme | Internet | Test drive | Test run | PD kutak | CeDeteka | WWW vodič • Svet igara Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • Redakcija | Kontakt | Saradnja | Oglasi | Pretplata • Help • English | |
SKWeb 3.22 |