Numerička matematika 1.35 | Studenti matematičkih i tehničkih nauka znaju da je numerička matematika grana matematike koja se bavi uglavnom iterativnim postupcima radi pronalaženja što približnije vrednosti nekog broja (ili rešenja nekog problema). Zato je za ovu granu matematike zgodno korišćenje računara. Umesto da se međurezultati proračunavaju ručno (ili kalkulatorom), numerički metodi se najčešće implementiraju na računaru.Program Ivana Romanića bavi se upravo numeričkom matematikom i to rešavanjem sistema linearnih jednačina oblika A(vektor)x = (vektor)b. Program rešava zadati sistem jednačina (koji se unosi putem matrice koeficijenata uz nepoznate – A) po metodu koji se izabere. Navedeno je šest metoda za rešavanje sistema jednačina: Gausove faktorizacione metode (LR faktorizacija i LR-PA faktorizacija sa izborom glavnog elementa), zatim Gausova kompaktna šema, metod kvadratnih korena i dva iterativna metoda – prosta iteracija i Gaus-Zajdelov metod. Prilikom unošenja matrice A zadaje se i tačnost izračunavanja, kao i maksimalan broj iteracija kod iterativnih metoda. Program je organizovan u jednom prozoru. Odmah ispod programskog menija nalazi se tekst polje za unos matrice A, a ispod njega nalaze se dva polja za izlazne podatke. Prvi služi za prikaz transformisane matrice, a drugi za prikaz rezultata i vektora greške. U dnu prozora je deo za izbor metoda izračunavanja, dok su u desnom delu izvučene važnije kontrole iz glavnog programskog menija. Posebnu pogodnost predstavlja upoređivanje raznih metoda nad zadatim sistemom jednačina, gde postoji i srednjekvadratna norma vektora greške u obliku dijagrama. Numerička matematika je uskostručan program i može poslužiti samo onima koji se sreću s ovom materijom. Pošto nema objašnjenja za date matematičke metode, poslužiće isključivo u proračunima ili proveri već gotovih rezultata. Program je rađen prosto i pristupačno, kompletno na srpskom jeziku, što mu daje veliku prednost na ovim prostorima. Ovakvog softvera, nažalost, nema dovoljno iako bi trebalo da ga bude više u cilju osavremenjivanja naših naučnih institucija, u ovom slučaju fakulteta matematičkih i tehničkih nauka. Dušan STOJIČEVIĆ | | |