KDE na srebrnoj tacni Pri prvom live pokretanju sistema možete da birate da li želite da koristite slobodne ili vlasničke drajvere. Za koju god opciju se odlučite, nakon instalacije možete vrlo lako promeniti izbor. Dočekuje nas KDE u veoma zanimljivoj postavci – panel stoji uspravno uz desnu ivicu. Ovo razmišljanje van šablona je dovoljno da nas osvoji i jedva čekamo da završimo instalaciju i vidimo šta nam je KaOS još pripremio. Instaler je dobro poznati Calamares, tako da instalacija protiče veoma brzo i jednostavno. Ukoliko se prvi put susrećete sa njim, na internet stranici distribucije imate uputstvo za instalaciju u PDF datoteci pa ga možete proučiti. Nakon restartovanja nas dočekuje veoma lep grafički boot ekran, za koji je zaslužan gfxboot. Nakon prvog starta se otvara Kaptan, program koji služi da vam olakša prilagođavanje, pa kroz narednih nekoliko ekrana imate opcije da promenite teme, boje, ikonice, podešavanja miša, izbor menija na panelu, da dodate profilnu sliku kao i pozadinu radne površine. Zadana tema je Midna, i to u svetloj varijanti, što znači da čitavom distribucijom dominiraju siva i plava, a isti dizajn je i na njihovoj internet prezentaciji. Pored standardnih stavki na panelu, tu je i widget za kalkulator, sa čijim postojanjem je upoznato, verovatno, malo korisnika. Klik na meni nam donosi zanimljiv izbor aplikacija: QupZilla, Krita, Quassel, Cantata, Kamoso, SMplayer, ISO Writer, Yakuake, Calligra Suite (Words i Sheets programi), Skype. Ali, pre nego što se ponadate da je 32-bitni softver, kao što je Skype, stvarno prisutan, moramo vas razočarati. U pitanju je prečica do verzije u internet pregledaču, koja nudi samo chat mogućnosti. Ukoliko vam se ne sviđa instalirani office paket, u repozitorijumu se nalazi Libre Office. Po dosadašnjem opisu možemo da zaključimo da je reč o distribuciji koja ni po čemu ne liči na distribucije ostatka konkurencije, a na razlike nailazimo i pošto zavirimo „ispod haube”. Ukoliko poredimo KaOS sa Chakrom, koja ima sličnu filozofiju, nećemo primetiti bitnu razliku u brzini sistema ili načinu korišćenja memorije i procesora. Sa druge strane, ove dve distribucije su malo „živahnije” od drugih KDE baziranih sistema. Koliko god se razvojni tim trudio da se nedostatak 32-bitnih programa ne primeti, ipak će nekim korisnicima upravo oni biti veliki minus ove distribucije. Skype i Steam prosto nemaju alternativu, dok wine, koji postoji u 64-bitnoj verziji, sputavaju 32-bitne zavisnosti, potrebne za programe te arhitekture. Iako smo nabrojali samo tri programa, uz njih dolazi i veliki broj zavisnosti (preko stotinu), koje je takođe potrebno održavati. Tim iz distribucije savetuje da korisnici treba da pokreću „lakše” linux distribucije u nekom od programa za virtuelizaciju, i na njima Skype. Prema mišljenju autora ovog teksta, savet je veoma neozbiljan. Ako ste vezani za neke od ovih aplikacija, ova distribucija nije za vas. Kada saberemo utiske, vidimo da su ljudi iz KaOS projekta ispunili sve što su sebi zacrtali. Distribucija, koja perfektno radi, prelepog je dizajna i nema bagova. Sa druge strane, upitno je kolikom broju ljudi će se svideti njihova filozofija, pre svega zbog ograničavanja na jednu arhitekturu i manjak softvera. To je jedini problem koji stoji na putu do popularnosti, i upravo onaj, po pitanju koga ne mogu mnogo da učine. Od nas imate toplu preporuku da probate KaOS, a, ukoliko volite KDE i gore pomenuti problem vam nije bitan, verovatno ste našli novog mezimca. Bojan STOJANOVIĆ |
| |||||||||||||||||
|
Home / Novi broj | Arhiva • Opšte teme | Internet | Test drive | Test run | PD kutak | CeDeteka | WWW vodič • Svet igara Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • Redakcija | Kontakt | Saradnja | Oglasi | Pretplata • Help • English | |
SKWeb 3.22 |