![]() | ![]() |
![]() |
| ![]() |
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Load balancing
Pod terminom load balancing obično se podrazumeva deljenje internet saobraćaja na dve konekcije. Evo kako se to može izvesti pomoću jeftinijih Mikrotikovih rutera „Bio sam najbolji balanser, i to kod bata Alimpija!” Prle, operativac pokreta otpora u seriji „Povratak otpisanih”
Na našem tržištu moguće je naći jeftine rutere, koji uz primarnu internet konekciju podržavaju i rezervnu. Nažalost, sekundarna konekcija najčešće može biti samo ona koja se ostvaruje preko 3G veze. Tako je u TP-Linkovim modelima TL-MR3220 i TL-MR3420, koji, osim konekcijom povezanom na WAN konektor, barataju i 3G USB modemima povezanim na USB konektor, moguće odrediti koja je primarna a koja rezervna. U ovim ruterima je moguće, nakon podešavanja 3G i WAN konekcije, u meniju Network Internet Access odabrati primarnu i rezervnu konekciju. To rešenje je prihvatljivo samo u slučaju kada nije potrebno istovremeno korišćenje obe konekcije i kada se rezervna konekcija može ostvariti 3G vezom.
Pojam load balancing ima više značenja, ali se u terminologiji vezanoj za podešavanje SOHO (small office/home office) rutera obično misli na ravnomerno korišćenje dve ili više konekcija. U marketinškim karakteristikama Mikrotikovih rutera nalazi se i opcija Load balancing, koju ne možemo tek tako uključiti i za čije je aktiviranje potrebno obezbediti posebne uslove. Provereni scenario u kojem balansiranje radi jeste sa već NAT-ovanim konekcijama. Kako podesiti
Podešavanje „od nule” Otvorićemo prozor terminala i unositi jednu po jednu komandu: / ip address add address=192.168.88.1/24 network=192.168.88.0 broadcast=192.168.88.255 interface=local add address=192.168.1.2/24 network=192.168.1.0 broadcast=192.168.1.255 interface=wlan1 add address=192.168.2.2/24 network=192.168.2.0 broadcast=192.168.2.255 interface=wlan2 / ip route add dst-address=0.0.0.0/0 gateway=192.168.1.1,192.168.2.1 check-gateway=ping / ip firewall nat add chain=srcnat out-interface=wlan1 action=masquerade add chain=srcnat out-interface=wlan2 action=masquerade / ip firewall mangle add chain=input in-interface=wlan1 action=mark-connection new-connection-mark=wlan1_conn add chain=input in-interface=wlan2 action=mark-connection new-connection-mark=wlan2_conn add chain=output connection-mark=wlan1_conn action=mark-routing new-routing-mark=to_wlan1 add chain=output connection-mark=wlan1_conn action=mark-routing new-routing-mark=to_wlan2 / ip route add dst-address=0.0.0.0/0 gateway=192.168.1.1 routing-mark=to_wlan1 add dst-address=0.0.0.0/0 gateway=192.168.2.1 routing-mark=to_wlan2
Ako se brzina internet konekcija razlikuje, pa, na primer, jedan provajder obezbeđuje 16 Mbit/s a drugi 4 Mbit/s, komandu iz prethodnog primera / ip route add dst-address=0.0.0.0/0 gateway=192.168.1.1,192.168.2.1 check-gateway=ping
/ ip route add dst-address=0.0.0.0/0 gateway=192.168.1.1,192.168.2.1,192.168.2.1,192.168.2.1,192.168.2.1, check-gateway=ping Sledeća stavka koju je potrebno podesiti jeste adresa DNS servera koji će koristiti Mikrotikov ruter. Kako naizmenično koristimo konekcije različitih provajdera koji najverovatnije ne dozvoljavaju da se njihov DNS koristi preko drugih provajdera, potrebno je koristiti neki od javnih DNS servisa. U meniju IP, kod stavke DNS, odabraćemo karticu Static i dugme Settings. U ovom primeru koristićemo adrese servisa OpenDNS 208.67.220.220 i 208.67.222.222, pri čemu ćemo čekirati opciju Allow Remote Requests. To možemo uraditi i u prozoru terminala unoseći naredbu /ip dns set allow-remote-requests=yes \primary-dns=208.67.220.220 secondary-dns=208.67.222.222 ili /ip dns set allow-remote-requests=yes servers=208.67.220.220,208.67.222.222 za novije verzije Mikrotika. I za kraj... Preostalo je još podešavanje DHCP servera kako na svakom računaru u lokalnoj mreži ne biste morali odvojeno da podešavate parametre konekcije. U meniju IP odabraćemo stavku DHCP server i tasterom ’DHCP Setup’ pokrenuti čarobnjak (wizard) za podešavanja. Za DHCP Server Interface odabraćemo local, potvrdićemo DHCP Address Space: 192.168.88.0/24, kao i 192.168.88.1 za Gateway for DHCP Network. Za Address to Give Out čarobnjak će ponuditi opseg 192.168.88.2–192.168.88.254, što ćemo potvrditi, kao i adrese 208.67.220.220 i 208.67.222.222 za Select DNS servers. Potvrdićemo i vrednost 3d 00:00:00 za „Lease Time”. Ukoliko želimo da dodatne računare povežemo na konektore 4 i 5, moraćemo dodati i bridž, u koji ćemo dodati interfejse local, ether4 i ether5. Bridž ćemo kreirati u meniju Bridge odabiranjem polja ’+’ i ’OK’, nakon čega ćemo odabrati karticu Ports i na polju ’+’ dodati interfejse. U ovom slučaju ćemo kod podešavanja DHCP servera umesto interfejsa local odabrati kreirani bridž interfejs (bridge1). Na kraju je potrebno vratiti opciju automatskog podešavanja IP adrese mrežnog interfejsa u računaru s kog smo pristupali Mikrotiku. Sada je Mikrotikov ruter spreman za raspoređivanje saobraćaja na dve internet konekcije, a ukoliko dođe do prekida jedne, automatski će nastaviti rad sa drugom. • • • Na kraju treba napomenuti to da je ovaj primer dat kao osnova, primenljiva na ruterima i računarima sa instaliranim operativnim sistemom Mikrotik. Ovo je ujedno i rešenje koje se lako može modifikovati – ako, na primer, koristimo računar sa Mikrotik OS-om, možemo mu ubaciti WiFi karticu i pretvoriti ga u bežični ruter. Moguće je i eliminisati postojeće dodatne rutere kod nekih tipova dolaznih internet konekcija (recimo, kod konekcije preko kablovske televizije), ali je tada potrebno od provajdera dobiti statičku IP adresu i parametre konekcije, što u našim uslovima najčešće predstavlja nepremostivu teškoću. Jovan MIROVIĆ |
![]()
![]()
![]()
![]()
![]()
![]()
![]()
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
![]() | |
![]() | ![]() |
Home / Novi broj | Arhiva • Opšte teme | Internet | Test drive | Test run | PD kutak | CeDeteka | WWW vodič • Svet igara Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • Redakcija | Kontakt | Saradnja | Oglasi | Pretplata • Help • English | |
SKWeb 3.22 |