Početkom dvadesetog veka, širom razvijenog sveta, započeta je industrijska proizvodnja cigareta. Od Bogarta do lokalnih mangupa, svi su duvanili i izgledali kul. Nekoliko decenija kasnije, pokrenuta je i industrijska proizvodnja slatkiša. Sada znamo da će jedan otrov izazvati ozbiljna plućna oboljenja, a drugi zlokobni dijabetes i ko zna koliko drugih zdravstvenih komplikacija, ali tada se o tim posledicama ćutalo, jer su se obe industrije davile u zaradi. Glavne kompanije IT industrija su, za razliku od svojih starijih kolega, prepoznale problem zavisnosti od interneta i nameravaju da se njime pozabave. Prema istraživanju koje je sproveo Facebook, pasivna konzumacija sadržaja sa socijalnih medija bez interakcije sa bilo kim, može negativno uticati na mentalno zdravlje. Ova pošast naročito vreba maloletnu populaciju, kojima su društvene mreže glavno sredstvo komunikacije. Pozitivno i sa svrhom provedeno vreme u virtuelnom svetu je deviza kojom se kompanije vode. Korisnicima Instagrama uskoro će (ne zna se sasvim precizno kada) biti na raspolaganju Usage Insights alatka, koja će pokazivati koliko vremena je maltretiran palac pri skrolovanju te aplikacije. Jednako je zabrinut i Google, koji je u novi Android P uvrstio alatke app timer i wind down, ne bi li se vreme provedeno na smart telefonima ograničilo. Cinici bi ovakve poteze nazvali „pranjem ruku” ili izbegavanjem odgovornosti, ali kada su to multimilijarderske kompanije postupale neetički?