Hitanje čovečanstva ka crvenoj planeti se nastavlja. Istraživanje ove negostoljubive destinacije, pokazalo se, iziskuje nešto drugačije od kopnenog rovera, čija vezanost za tlo otežava savladavanje strmih aluvijalnih uspona. Plan NASA-e je da ovom problemu doskoči tako što će pri narednoj misiji pored rovera poslati i autonomnu letelicu. Helikopter teži nešto manje od dva kilograma. Pokreću ga dve elise koje se rotiraju u suprotnim smerovima brzinom od tri hiljade obrtaja u minutu, što je oko deset puta brže od uobičajenog helikoptera. Ovakva brzina je neophodna zbog niske atmosferske gustine koja vlada na Marsu, jer je njegovo mirovanje na tlu ekvivalent letenju na Zemlji, na visini od 30 hiljada metara.
Biće neophodni i moćni grejači, jer će se letelica u suprotnom zalediti, usled ledenih marsovskih noći. Testiranje će se sprovoditi tokom 30 dana. Rover će postaviti helikopter na tlo i odaljiti se na bezbednu udaljenost. Čim solarni paneli napune bateriju, sa Zemlje, preko rovera će se helikopter aktivirati. Plan je uzdizanje letelice na visinu od oko tri metra i lebdenje u trajanju od 30 sekundi na svom prvom letu. Optimalni rezultati testa bili bi 90 sekundi provedenih na ovoj visini i pređena razdaljina od nekoliko stotina metara. Uspeh bi kvalifikovao dronove za ovaj vid osmatranja i u budućim misijama. Lansiranje je najavljeno za jul 2020. godine, a sletanje na Mars očekuje se sedam meseci kasnije.