Uvođenje veštačke inteligencije u softver za obradu fotografija i video snimaka, neminovno je dovelo i do povećanja kvaliteta lažnjaka. AI tehnologija učinila je manipulisanje i prepravljanje lakšim nego ikada, a svemoć društvenih mreža kojima putuje šokantan sadržaj bez ikakve provere definitivno nije pomogao. Na protiv-otrovu radi Adobe. Novo istraživenje koristi upravo AI da automatizuje tradicionalnu digitalnu forenziku i detektuje fotografije na kojima se nešto „muljalo”. Postoje tri uobičajene manipulacije koje se kod lažnjaka mogu sresti– splicing (spajanje dva dela različitih slika), kloniranje (jedan objekat se kopira i umnožava) i uklanjanje (objekat se u potpunosti odstrani sa slike). Prepravke za sobom ostavljaju nepodudarnosti u varijacijama boja i osvetljenja koje stvaraju senzori (tzv. image noise). Ova „pozadinska buka” koja se ne slaže štrči poput fleke na zidu, prekrivene za nijansu drugačijom bojom farbe i to su tragovi za kojima forenzika traga. Kao i svaka mašina koja uči, Adobeov AI koristi velike zalihe lažnjaka pamteći uobičajene obrasce koji indikuju muljanje. Na testovima se pokazala prilično uspešno, ali je podbacila pri detektovanju deepfake sadržaja (napredniji tip lažnjaka, stvoren uz pomoć AI). Problem sa ovim pristupom je što je mašina dobra samo onoliko koliko joj je baza na kojoj se učila bogata, pa nije isključeno da će joj neka novija zloba promaći. Takođe će, kako se ocenjuje, biti teško naučiti viši nivo manipulacija, kao što su nedoslednosti u geometriji senki i odraza. Sa ovom tehnologijom se još uvek eksperimentiše, ali će nam, u svetu lažnih vesti, paralelnih istina i gnusne propagande, svakako jednog dana dobro doći.