![]() | ![]() |
![]() |
| ![]() |
| ||||||||||||||
Slobodni softver pod punim gasom
Zamislite situaciju u kojoj vozilo preuzima kontrolu nad upravljačem zato što je detektovalo opasnu situaciju, a vozač iz bilo kog razloga ne reaguje pravovremeno, ili, recimo, da svom automobilu izdate direktivu da ode po dete u školu ili po prijatelja koga treba da pokupite sa posla, a on se pali i kreće da ispuni zadatak. Zvuči fantastično, ali potrebne tehnologije se uveliko razvijaju i odmakle su daleko od proof of concept stadijuma, pri čemu ne treba da iznenadi činjenica da veliki udeo u istraživanju, razvoju i implementaciji imaju softverske, a ne automobilske kompanije. Hardverski deo je manje-više definisan i poznat (od samog prevoznog sredstva, do potrebne računarske infrastrukture), a ono što čini srž autonomnih sistema jeste softver koji će sve sisteme objediniti u skladnu i funkcionalnu celinu.
Da AGL nije puko slovo na papiru, najbolje govore učesnici projekta, od kojih su najzvučnija imena Toyota, Ford, Mazda, Subaru, Mitsubishi, Nissan, Honda, Mercedes-Benz i mnoge druge poznate firme iz sveta automobilske i softverske industrije, pri čemu je evidentan veći broj japanskih kompanija, što je uzrokovano korenima projekta koji se nalaze u ovoj dalekoistočnoj zemlji. Sve u svemu, preko 90 korporativnih učesnika, čiji se odnosi van ovog projekta mogu okarakterisati kao, najblaže rečeno, konkurentski, sarađuju na izradi jedinstvene platforme koju bi AGL projekat trebalo da iznedri. Šta konkretno treba da radi softver koji razvija AGL? Ukratko, sve što je jednom vozaču potrebno da bi lakše, udobnije i sigurnije koristio svoje vozilo. To se odnosi i na IVI (In-Vehicle Infotainment) sistem, koji pruža informacije o bitnim parametrima (board computer) i omogućava korišćenje audio i video sadržaja, ali i sve druge sisteme u savremenim vozilima, na primer HUD (Head-Up Display), koji omogućava transparentni displej za prikaz bitnih podataka u toku vožnje, ADAS (Advanced Driver Assistance Systems) – napredni sistemi za pomoć u vožnji, navigacija, sistemi za prikupljanje, obradu i prenos podataka, kao i različiti kontrolni sistemi. Svi integrisani sistemi imaju istu osnovu i međusobno su povezni kernelom, middlewareom, frameworkom i zajedničkim mehanizmima ažuriranja i održavanja. AGL planira da kompletira oko 80 procenata celokupnog sistema, a da preostalih 20 procenata ostane individualnim i OEM proizvođačima za doradu i prilagođavanje sopstvenim potrebama i proizvodima. Ovakvim pristupom svi zainteresovani učesnici imaju više nego solidnu osnovu za softversko rešenje koje koriste u svojim proizvodima, od audio i video-plejera, preko prezentacije neophodnih podataka vozaču, kontrole raznovrsnih funkcija unutar vozila (jačina zvuka, kontrola klime, komunikacija, navigacija...), kontrole kritičnih parametara i neophodne intervencije, pa sve do rešenja kojima se softver kontroliše, održava i ažurira. Pri tome, mogu da, nezavisno od projekta, pojedine aspekte prilagode sopstvenim standardima ili uobičajenoj praksi. Pored toga, projekat se bavi i edukacijom, kako bi što veći broj subjekata uvideo i prihvatio prednosti koje nosi otvoreni model razvoja softvera. Ne treba posebno isticati da se sva bitna rešenja šalju upstream, tj. uzvodno ka matičnim projektima, kako bi mogla da se koriste i van osnovnog okvira (kao što su drajveri za specifične uređaje). Trenutno je AGL vrlo aktivan projekat i očekuje se da Toyota među prvima izađe sa gotovim rešenjem, i to već u toku ove godine. Do tada zainteresovani pojedinci mogu da preuzmu i testiraju Unified Code Base distribuciju, baziranu na Yocto (izrada embedded Linux distibucija) i GENIVI (slobodna In-Vehicle Infotainment platforma) projektima. Ona sadrži demonstraciju rada AGL sistema, pri čemu treba napomenuti da je podržano nekoliko SBC platformi, kao i QEMU, ali za potpun doživljaj potrebno ju je koristiti na stvarnom automobilskom hardveru, za koji je i namenjena. Dok čekamo prve primerke vozila sa ugrađenim AGL sistemima, nemamo mnogo sumnje da će Linux biti uspešan u vožnji auta kao što je u vožnji naših računara, pametnih telefona i gomile drugih uređaja. Goran STRIČIĆ |
| ||||||||||||||||
![]()
|
![]() | |
![]() | ![]() |
Home / Novi broj | Arhiva • Opšte teme | Internet | Test drive | Test run | PD kutak | CeDeteka | WWW vodič • Svet igara Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • Redakcija | Kontakt | Saradnja | Oglasi | Pretplata • Help • English | |
SKWeb 3.22 |