![]() | ![]() |
![]() |
| ![]() |
| ||||||||||||||||
.rs
Sa Draganom Petković iz organizacije SEEICT razgovarali smo o stanju i perspektivi internet preduzetništva u Srbiji
SK: Šta je SEEICT?
Dragana: SEEICT je mlada beogradska organizacija koja konferencijama, seminarima i informativnim sajtovima razvija i promoviše tehnološko preduzetništvo u Srbiji. Želimo da povežemo IT profesionalce i entuzijaste u produktivnu startup zajednicu i omogućimo stvaranje plodnog okruženja za razvoj uspešnog biznisa. Mladima približavamo informacije, znanje, kontakte i motivišemo ih za preduzetništvo, koje može da unapredi srpsku ekonomiju. SK: Šta je Startit.rs? Dragana: Startit je internet portal koji smo kreirali u saradnji sa Upravom za digitalnu agendu i predstavlja početnu tačku za sve one koji žele da se bave internet preduzetništvom u Srbiji. Istražujemo i analiziramo najbolje svetske i domaće primere iz kojih se može mnogo naučiti, pripremamo i objavljujemo edukativne tekstove, intervjue, video snimke i druge materijale o raznim aspektima visokotehnološkog biznisa. U razvoju je i baza svih startapa i investitora u regionu. SK: Kakvo je stanje startap preduzetništva u Srbiji i koje su najveće prepreke za pokretanje stratapa na ovim prostorima? Dragana: Startap zajednica i kultura u Srbiji su u povoju, jer nemamo razvijenu tradiciju preduzetništva. Nosimo breme prošlog vremena, kada je bilo sramota biti privatnik, a preovlađuje i stav da je ovde nemoguće uspeti bez veze. Zašto verujemo da je Srbija ipak plodno tlo za startape? Zato što je tehnološko znanje naših studenata odlično i postoji snažan entuzijazam među mladima da započnu biznis. Radimo na tome da im prenesmo znanja iz oblasti savremenog poslovanja, koje im inače najviše nedostaje. S druge strane, izazov je i evidentan nedostatak tzv. seed kapitala, početnih investicija u iznosu od 10.000 do 50.000 evra, koje omogućavaju preduzetnicima da se potpuno posvete startapu na neko vreme i pritom ostave svoj stalan posao. Često u šali kažem da je u Srbiji mnogo lakše doći do investicije od milion evra nego od 20.000 evra, ali to je zapravo istina. Dobro razvijenim, velikim biznisima nije problem da pronađu investiciju, taj problem imaju mladi preduzetnici, a upravo je u njih najvažnije ulagati i dati im šansu. SK: Ako neko ima dobru ideju za internet biznis, koje opcije ima da na našim prostorima pronađe podršku ili investitore? Dragana: Investitori dolaze onda kada prepoznaju održiv biznis, uigran tim, znanje, fleksibilnost i upornost. Dobra ideja je tek dobar početak, novac i podršku donosi njena realizacija. Naši preduzetnici imaju pristup svim evropskim i američkim startap inkubatorima, akceleratorima, investicionim fondovima i tzv. „biznis anđelima” (pojedincima koji ulažu sopstveni kapital u ranim fazama biznisa). U doba globalne ekonomije, svi ovi izvori kapitala nisu im ništa udaljeniji nego preduzetnicima iz drugih zemalja. Istina je da u Srbiji nema mnogo onih koji ulažu u tehnološko preduzetništvo, s izuzetkom Inovacionog fonda i Mreže srpskih biznis anđela. Naša je misija da i to promenimo, da pokažemo potencijalnim investitorima koliko šansi nudi ulaganje u IT startape. SK: Možete li navesti neke primere uspešnih startapa u Srbiji koji su stigli do inostranog tržišta? Dragana: Beogradski Nordeus je prvi domaći startap s velikim svetskim uspehom. Reč je o tvorcima sportske online igre Top Eleven Football Manager, koju svakodnevno igra više od milion ljudi. Ti momci su radeći u Srbiji napravili neverovatan uspeh u svetu i ozbiljan biznis u potpuno novom poslovnom okruženju – Facebooku. Drugi interesantan primer je Seven Bridges Genomics, američko-srpski startap koji se bavi sekvenciranjem genoma preko Interneta, a tu je i poznati Limundo, koji je izrastao u jednu od najvećih internet kompanija u regionu. Zadatak projekta Startit.rs je da sve ovakve kompanije pronalazi, promoviše i prenosi njihova iskustva zajednici. SK: Koliko internet biznis sa novim poslovnim modelima i startap kompanije mogu da doprinesu poboljšanju srpske ekonomije? Dragana: Mogu mnogo, jer govorimo o industriji koja ne zahteva velika početna finansijska ulaganja, a pruža ogromne mogućnosti za povratak investicija i uspeh na globalnom tržištu. U tom smislu, uspešni internet biznisi su motivacija mladima da budu preduzetnici, da ne čekaju da im neko dâ posao. Ta vrsta samostalnosti, inicijative i pokretačke snage može da smanji ogromnu nezaposlenost i pokrene privredu. U oblasti novih tehnologija, na svetskom tržištu može se poslovati radom u Beogradu ili Požegi, što zadržava obrazovane ljude u zemlji. Treba imati na umu i to da se čitava ekonomija svuda u svetu sve više zasniva na informacionim tehnologijama, tako da se promovisanjem IT preduzetništva postavljaju temelji za održiv razvoj srpske privrede u celini. SK: Šta mora da sadrži dobra ideja za uspešan startap? Dragana: Ideja je samo jedan element, često veoma precenjen, od kojeg zavisi uspeh jednog startapa. Ima mnogo uspešnih startapa koji su krenuli s jednom idejom, a postigli uspeh tako što su tu ideju menjali u skladu sa zahtevima tržišta, nekada i do neprepoznatljivosti. Twitter je, recimo, bio servis za slanje SMS poruka putem Interneta, a danas je to druga po veličini društvena mreža na svetu. Mislim da su fleksibilnost, znanje i spremnost na ozbiljan rad bitniji od ideje. Veoma je važno da postoji podsticajno okruženje koje podržava preduzetnike u njihovim naporima i ne osuđuje neuspeh. Srbija nije savršen primer takvog društva, ali verujemo da su pomaci mogući i zato radimo na tome. Ivan VESIĆ |
| ||||||||||||||||||
![]() | |
![]() | ![]() |
Home / Novi broj | Arhiva • Opšte teme | Internet | Test drive | Test run | PD kutak | CeDeteka | WWW vodič • Svet igara Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • Redakcija | Kontakt | Saradnja | Oglasi | Pretplata • Help • English | |
SKWeb 3.22 |