![]() | ![]() |
![]() |
| ![]() |
| ||||||||||
Alternativno ne znači loše
Maxthon Browser zvanično je predstavljen 2003. godine i do trenutka pisanja ovog teksta program je preuzelo oko 85 miliona korisnika. U prvo vreme, baza korisnika Maxthon Browsera prevashodno je bila u Kini, da bi se poslednjih meseci za njega zainteresovali korisnici u Evropi, a posle zajedničkog pojavljivanja sa Microsoftom na sajmu Consumer Electronics Show u Las Vegasu, browser počinje da se širi i na američkom tlu. Kao posledica brzog uspona na kineskom tržištu, usledilo je interesovanje velikih zapadnih kompanija, što je dovelo do ulaganja, a kulminacija svega, barem kada je publicitet u pitanju, bila je kada je manji deo akcija ove firme kupio Google. Razlog zbog kojeg je Maxthon Browser ubrzo stekao veliku bazu korisnika u Kini nije nikakva tehnološka revolucionarnost, već mogućnost da se browser podesi tako da „zaobiđe” web proxy koji je postavila kineska vlada i koji vrši cenzuru rezultata pretraga na velikim pretraživačima kao što su Yahoo, Google, MSN ili Baidu. Iako se ova mogućnost od strane Maxthona ne reklamira (iz razumljivih razloga), na Webu se lako mogu naći brojne stranice koje opisuju postupak podešavanja programa u cilju izbegavanja proksija. Doći do prvog miliona (u ovom slučaju korisnika) uvek je najteže, a posle stvari postaju daleko lakše, naročito ako imate pravu viziju, kao što je bio slučaj sa ljudima u Maxthonu. Još jedna od jakih strana Maxthon Browsera jeste odličan mehanizam za blokiranje raznih vrsta reklama. Program ide čak dotle da po želji korisnika blokira i Google AdSense, za šta verujemo da će Google, kao vlasnik dela akcija, zahtevati promene u narednim verzijama. Za one koji surfuju kineskim web sajtovima, a koji prosto vrve od agresivnih reklama svih vrsta, ova mogućnost Maxthona sigurno je među prvima na top-listi za izbor browsera i svakako je značajno doprinela njegovoj popularnosti. Korišćenje tabova danas rabe svi popularni Internet pretraživači, tako da to što Maxthon Browser podržava i ovu mogućnost nije ništa revolucionarno. Međutim, ono što je korisno kada su tabovi u pitanju jeste opcija Undo, koja omogućava da greškom zatvoreni tab povratite! Kada su tabovi u pitanju, ovde se priča ne završava. Ukoliko želite da neku sliku sa stranice otvorite u novom tabu, dovoljno je da je nakratko povučete (drag) i pustite, i ona će biti otvorena u novom tabu. Identična metoda važi i za linkove, a kada istu stvar uradite sa tekstom na stranici, u novom tabu biće prikazani rezultati pretrage za selektovani tekst u default pretraživaču. Beta verzija Maxthon Browsera ide korak dalje, tako da omogućava prikaz tabova u tile režimu, dakle svaki tab postaje pojedinačni prozor unutar glavnog prozora aplikacije (istovremeno možete videti sadržaje više tabova). Prozori se mogu aranžirati vertikalno i horizontalno, a korisnik ih po želji može pomerati unutar glavnog prozora i proizvoljno menjati njihovu veličinu, što je često viđena mogućnost kod editora teksta, ali dosad neviđena kod browsera.
Jedna od stvari u vezi sa Maxthon Browserom koja će naići na kritike puritanaca jeste to što je rendering engine preuzet od Internet Explorera. U principu, u ovome nema ničega lošeg, budući da je ovako izbegnut mukotrpan proces razvoja veoma kompleksnog dela programskog koda koji bi opet doneo niz bagova i nekompatibilnosti, kojih u postojećim browserima već ima isuviše. S druge strane, ponašanje browsera kod prikaza postojećih stranica isto je kao kod Internet Explorera, koji je podržan od svih ozbiljnijih sajtova, tako da je problem kompatibilnosti u potpunosti izbegnut (što je najbitnije sa aspekta krajnjih korisnika). Prema tvrdnjama autorskog tima, potrošnja memorije je optimizovana, tako da u normalnom radu Maxthon Browser koristi i do 65 procenata manje memorije od Internet Explorera. Dobra strana je i što program podržava veliki broj plug-inova za Internet Explorer, a poseduje i sopstveni format sa bazom toolbar i sidebar plug-inova koja raste iz dana u dan. Izgled browsera moguće je podešavati korišćenjem solidne biblioteke raspoloživih skinova, a korisnici mogu kreirati i sopstvene skinove ukoliko nisu zadovoljni postojećim. Pristup često korišćenim aplikacijama program omogućava preko External Utility Bara, u koji možete dodati prečice (shortcuts) ka omiljenim aplikacijama. Od dodatnih korisnih funkcija, prisutna je mogućnost ubrzavanja učitavanja često korišćenih stranica korišćenjem opcije Smart Acceleration (koja može izazvati probleme sa određenim stranicama, pa je treba koristiti sa oprezom). Maxthon Browser poseduje i ugrađeni RSS čitač koji automatski detektuje feedove. Kada je privatnost u pitanju, browser omogućava pojedinačno brisanje „kolačića”, istorije posećenih stranica, keš memorije, što je moguće raditi ručno ili automatski po zatvaranju programa. Mali memorijski zahtevi, solidna brzina rada, kompatibilnost postignuta korišćenjem Internet Explorer rendering enginea, kao i niz inventivnih opcija koje olakšavaju surfovanje dobar su razlog da makar isprobate ovaj browser. Čak i beta verzija u svakodnevnom radu pokazala se sasvim upotrebljivom tako da, ako tražite alternativni Internet pretraživač, Maxthon Browser definitivno zaslužuje pažnju. Dejan STEFANOVIĆ | |||||||||||||
![]()
|
![]() | |
![]() | ![]() |
Home / Novi broj | Arhiva • Opšte teme | Internet | Test drive | Test run | PD kutak | CeDeteka | WWW vodič • Svet igara Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • Redakcija | Kontakt | Saradnja | Oglasi | Pretplata • Help • English | |
SKWeb 3.22 |