![]() | ![]() |
![]() |
| ![]() |
| |||||||||||||
Mobilna telefonija i Internet (3)
Prošlog meseca objavljeno je da su „Microsoft” i „Ericsson” udružili snage. „Ericsson” unosi jedan deo deonica Wireless Application Protocola (WAP) i prihvatiće Microsoft Mobile Explorer kao osnovu za softer budućih modela telefona. To će dati više funkcionalnosti u razvijanju, isporučivanju i pristupanju bežičnim informacionim servisima. Razvijaju se novi, otvoreni industrijski standardi, kao što su Universal Plug and Play (UPnP), WAP i Bluetooth. Trenutni razvoj orijentisan je na mikrobrowser, a najinteresantnija prednost je dual-mode: prikazivaće se i HTML i WAP 1.1 sadržaj, u cilju univerzalnosti. Microsoft Mobile Explorer je modularna platforma koja objedinjuje kriptovan pristup, e-mail i WWW. Za to vreme iz „Nokie” se nezvanično saznaje da u toj firmi rade s Linux kernelom. Cilj je, naravno, napraviti što jednostavniji sistem za korišćenje u „neračunarskom” svetu. Softver „Nokijinih” telefona zaista se razlikuje od drugih po tome što je koncipiran tako da se jasno vidi da proizilazi iz iskustva nagomilanog u pravljenju savremenih programa. U ovo trenutku to ne predstavlja veliku prednost – s obzirom na trenutku količinu funkcija još uvek se lako uči gde se šta nalazi i kako se koja operacija izvodi. Kod „Nokijinog” softvera od početka je insistirano da se sve nalazi tamo gde je „logično”– bar onima koji imaju neko iskustvo za računarom (kao primer navodimo Nokia SSMS – grafički SMS i protokol za surf po Internetu). Međutim, pravac razvoja mobilnih telefona upravo je ka preuzimanju svih funkcija koje obavljaju razni digitalni asistenti, „Casio” rokovnici, razni kalkulatori, mp3 plejeri i uređaji za povezivanje sa Internetom, a tada će softver biti daleko važniji nego sada. Još jedan takmičar u trci za prevlast sasvim je sigurno „Psionov” operativni sistem pod nazivom EPOC, za koji korisnici kažu da je daleko bolji nego WinCE. Sva ova tehnologija ima, naravno, smisla samo dok smo „u dometu”. Problem pokrivanja kod mobilne telefonije sporo se prevazilazi pošto su bazne stanice prilično skupe. Zbog toga su razvijeni sistemi sa kombinovanim prenosom. Naime, telefoni su prilagođeni i jednom i drugom sistemu – ako se nalaze u dometu „zemaljskog” provajdera koristiće njegov link, a ako napustite prostor pokrivenosti automatski će preći na satelit. Glavni nedostak satelitske veze predstavlja kašnjenje signala. Najpoznatiji sistem Globalstar ima ugovore sa preko stotinu GSM provajdera širom sveta, među kojima su Rusija, Kina, SAD, Brazil, a odskora i Mobtel. Ovaj sistem počinje sa radom posle 2000. godine. Pametne spravice nas polako, ali sigurno okružuju. Ime „telefon” je, izgleda, već zastarelo, a kad se spravi doda satelitska veza, mnogo memorije, prijem FM programa, adresar, možda čak i TV kamera – moraćemo da za nju smislimo i neko novo ime... Damjan PELEMIŠ |
| |||||||||||||||
![]() | |
![]() | ![]() |
Home / Novi broj | Arhiva • Opšte teme | Internet | Test drive | Test run | PD kutak | CeDeteka | WWW vodič • Svet igara Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • Redakcija | Kontakt | Saradnja | Oglasi | Pretplata • Help • English | |
SKWeb 3.22 |