LAKI PINGVINI<>
072012<><>

Koliko košta besplatno? (2)

Slobodno u svet slobodnog softvera

U prethodnom nastavku pokazali smo opravdanost i uspešnost open source biznis modela na primeru nekoliko kompanija koje godinama posluju na taj način. Videli smo, takođe, i da veliki broj firmi u manjoj ili većoj meri upotrebljava slobodni softver u sopstvenom radnom procesu. Ovom prilikom razmotrićemo kakva je situacija na nivou pojedinaca i kolike su mogućnosti da se u našim uslovima nađe zaposlenje koje koristi potencijal softvera otvorenog koda.

Pojedinci koji nemaju aspiracija da pokreću sopstvene biznise bazirane na slobodnom softveru mogu relativno jednostavno da nađu zaposlenje upravo u nekoj od firmi koje smo pominjali. Primer su vodeći programeri operativnog sistema Linux, jer su dobar deo njih angažovale kompanije kao što su Intel, IBM, HP i druge. Ni situacija na našem podneblju nije loša i već letimičnim pogledom na neku od mnogobrojnih online berzi rada može se zaključiti da je potražnja za kvalitetnim IT osobljem prilično velika, a da dobar deo te potražnje čine profili koji podrazumevaju rad sa nekom od slobodnih tehnologija. Mnogobrojni su oglasi koji traže klasične programere sa znanjem programskih jezika C++ ili Java, web developere koji barataju PHP-om, Javascriptom ili nekom web platformom tipa Drupal, Wordpress ili Joomla!. Administratori otvorenih sistema kao što su Linux ili BSD takođe su cenjena i tražena „roba”, a pored njih visoko se kotiraju i network i administratori baza podataka, koje najčešće angažuju velike kompanije kao što su banke ili hosting i internet provajderi. Mnoge firme kod nas, pod pritiskom legalizacije softvera, okreću se slobodnim rešenjima i angažuju profesionalce koji će njihov informatički sektor adekvatno preurediti i prilagoditi regulativi. To podrazumeva zamenu postojećih softverskih rešenja adekvatnim open source softverom, kao i njihovo naknadno održavanje i servisiranje. Takođe, ukoliko posedujete dovoljno stručnosti, možete vršiti obuku zainteresovanih strana ili, u krajnjoj liniji, pisati o svetu slobodnog softvera za neki časopis.

Kao što se vidi iz ovog kratkog nabrajanja, mogućnosti ima dosta, a globalni trend kaže da će potražnja i dalje rasti i da mnoge kompanije u svetu već imaju poteškoća da nađu dovoljno kadrova za svoje potrebe. Linux fondacija je početkom ove godine objavila kratko istraživanje tržišta Linux poslova (koje možete preuzeti sa goo.gl/0ckV4), iz kojeg se vidi da su Linux eksperti u prednosti kada je zaposlenje u pitanju i da ostvaruju bolje finansijske uslove. Uzimajući te informacije u obzir, postaje jasno da ulaganje u sopstveno poznavanje slobodnog softvera može biti vrlo profitabilno, što nas dovodi i do ključnog dela ove priče.

Zajednička karakteristika svih poslova u sferi open sourcea jeste znanje neke od postojećih slobodnih tehnologija koje može da se primeni u praksi, pošto to znanje suštinski i jeste resurs koji se prodaje poslodavcu. Loša vest ovde je činjenica da formalno znanje nije lako i jeftino dobiti. Naš školski sistem na osnovnom i srednjem nivou nema veliku svest o slobodnom softveru, dok je situacija u akadamskim krugovima nešto bolja. Većina fakulteta sa IT profilima upotrebljava i širi znanje o slobodnim tehnologijama, ali je put do fakultetske diplome dug, naporan i skup. Nešto brže može da se dođe do diplome neke privatne škole, ali se brzina često kompenzuje nižim nivoom stečenog znanja i povećanim troškovima. S druge strane, dobra vest je to što je, kao i sam open source svet, i znanje o njemu svakako slobodno i lako dostupno, iako često nije besplatno. Internet je prepun dokumentacije, uputstava, besplatnih kurseva, blogova, tutorijala i elektronskih knjiga koje se mogu koristiti u svrhu dobijanja željenog nivoa znanja, a kako je sama tehnologija već dostupna, uz malo truda i potrošenog vremena moguće je ostvariti značajan napredak.

Ukoliko pak želite da ozvaničite svoju stručnost, možete to uraditi polaganjem ispita za neki od poznatih i priznatih sertifikata. Taj korak svakako će vas koštati, bilo da pohađate obuku ili samo polažete ispite, ali imajte na umu to da neki od ovih sertifikata nose veliku dozu ozbiljnosti i podrazumevaju više nego solidno poznavanje materije. Primera radi, Red Hat i Novell vrše obuku i izdaju potvrde o osposobljenosti za rad sa tehnologijama koje samostalno razvijaju, i njihovo posedovanje može vam obezbediti prednost prilikom zapošljavanja, a ponegde je to čak i uslov. Ukoliko želite generalnu potvrdu svojih sposobnosti, možete polagati za neki od LPIC platformski neutralnih sertifikata, koje izdaje Linux Professional Institute. U svakom slučaju, ovi sertifikati mogu samo da budu prednost i predstavljaju isplativu investiciju.

Zaključak je očigledan i nedvosmislen – slobodni softver je resurs koji se vrlo lako pribavlja i koji uz minimalna ulaganja može da bude veoma profitabilan. Iskoristite ga!

Goran STRIČIĆ

 
TVMOBiLi 2.1.0, Serviio 0.6.2
SeaMonkey 2.10
Koliko košta besplatno? (2)
Šta mislite o ovom tekstu?

Snaga domaće zajednice
Iako poprilično fragmentovana i grupisana, i to najčešće oko pojedinačnih projekata, domaća zajednica postoji, nije mala, a odskora pokazuje i znake koji upućuju na to da nam se spremaju nova i interesantna vremena. Zajednica Ubuntu-rs, kao najbrojnija, standardno je aktivna sa predavanjima i prezentacijama Ubuntu familije Linux sistema, te širi svest o postojanju alternative klasičnim vlasničkim proizvodima. Za više detalja pogledajte www.ubuntu-rs.org.
LUGoNS (www.lugons.org) jeste ekipa koja već duži niz godina neumorno radi na mnogobrojnim projektima koji promovišu softver otvorenog koda, od prevođenja dokumentacije, organizovanja različitih manifestacija, pa do održavanja online učionica. Uz njihovu podršku rodio se i novi elektronski časopis o FLOSS-u „LiBRE!”, koji će popuniti prazninu koju je za sobom ostavila GNUZilla. Više o projektu i mogućnosti da preuzmete nulto izdanje potražite na libre.lugons.org.
Snaga domaće zajednice pokazala se nedavno i na primeru portala slackware-srbija.org, koji je nakon perioda stagnacije i opasnosti da prestane sa radom revitalizovan i obnovljen pod novom upravom.
Svakako treba pomenuti i energičnu ekipu zajednice Mint Srbija, koja je, pored svih aktivnosti, nedavno organizovala i jedno od najvećih okupljanja poklonika slobodnog softvera.
Home / Novi brojArhiva • Opšte temeInternetTest driveTest runPD kutakCeDetekaWWW vodič • Svet igara
Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • RedakcijaKontaktSaradnjaOglasiPretplata • Help • English
SKWeb 3.22
Opšte teme
Internet
Test Drive
Test Run
PD kutak
CeDeteka
WWW vodič
Svet igara



Naslovna stranaPrethodni brojeviOpšte informacijeKontaktOglašavanjePomoćInfo in English

Svet kompjutera