Sistemi za upravljanje sadržajem Predstavljamo vam tri trenutno najrasprostranjenija CMS-a Internet nesumnjivo nije više ono što je nekada bio. Iz eksperimentalnog sistema za komunikaciju, koji je napravljen za potrebe vojske, vrlo brzo se proširio na civilno stanovništvo. Jedan od glavnih krivaca za popularizaciju Interneta je World Wide Web, servis koji se i sam često (greškom) naziva Internet. Razlog zbog koga je WWW učinio Internet zanimljivim za široke narodne mase je jednostavan pristup sadržaju. Istini za volju, kada se ovaj servis pojavio 1990. godine, tada na Mreži nije bilo mnogo sadržaja kojem se moglo pristupiti, a i ono što je bilo dostupno bilo je u obliku teksta sa linkovima koji su vodili ka stranicama sa još teksta. Iako iz današnje perspektive to deluje prilično siromašno i neinteresantno, bilo je otvoreno sasvim novo polje istraživanja. Godinu dana kasnije sastavljena je prva specifikacija HTML-a (HyperText Markup Language), koji je činio osnovu tadašnjeg Weba. Nakon nekoliko godina rada javila se potreba za oplemenjivanjem tehnologije izrade internet prezentacija, pa je stvoren CSS (Cascading Style Sheets), koji je u potpunosti odvojio izgled sajta od konstrukcije koja je napravljena u HTML-u. Kako su godine odmicale rađale su se nove tehnologije (JavaScript, PHP, ASP, Flash, AJAX i druge) koje su polako ali sigurno pretvarale Web iz uporišta statičkih stranica koje se listaju i čitaju u mrežu multimedijalnog sadržaja u kojem, osim pregledanja, korisnik može aktivno da učestvuje. Ta koncepcija koja se naziva Web 2.0 jeste ono što danas imamo i što nam se očigledno veoma dopada, jer broj korisnika eksponencijalno raste iz dana u dan.
Ako se odlučite da razvijate web sajt, uvek morate imati na umu elemente od kojih se sastoji Web 2.0 i da ih kombinujete sa vašim idejama razvoja. Jednostavno rečeno, statičke stranice su prevaziđene, što vas primorava na to da gradite sajt koji može da podrži aktivno učešće vaših korisnika. Bilo da je to preko učlanjenja posetilaca na vaš sajt, ostavljanja komentara i stvaranja zajednice ili mogućnosti njihovog dodavanja sadržaja, to predstavlja važan potez i za vas kao vlasnika sajta u smislu da vam pruža najrazličitije načine kontrolisanja feedbacka, tj. uvida u ono šta se posetiocima dopada a šta ne. Pretpostavimo da želite da napravite svoju internet prezentaciju i da baratate veštinama HTML-a i CSS-a, koji su, kao što smo pomenuli, osnova za svaki statički sajt. Međutim, vi ne želite da pravite statički već dinamički sajt koji u sebi sadrži elemente Weba 2.0. Pošto je za razvoj dinamičkih web strana potrebno znanje nekog od serverskih skripting jezika (PHP, ASP i sl.), koje po pretpostavci ne poznajete, krenućemo drugim putem za koji će biti dovoljni HTML, CSS i malo strpljenja. Rešenje koje nam je potrebno u pomenutoj situaciji zove se Content Management System (CMS), sistem za upravljanje sadržajem. Ovakav sistem omogućava vlasniku sajta da bez velikog tehničkog predznanja uspešno postavlja sadržaj. Postoji veliki izbor kvalitetnih CMS-ova, a svaki od njih nosi svoje prednosti, mane i situacije u kojima se najčešće koristi. Ovoga puta mi ćemo vam predstaviti tri rešenja koja se, po našem mišljenju, trenutno nalaze među najboljim i najrasprostranjenijim besplatnim CMS-ovima. Joomla! Joomla (www.joomla.org) u prevodu sa svahilija znači sve zajedno (džumle), i to je upravo filozofija koju sledi razvojni tim ovog CMS-a trudeći se da svoj proizvod prilagodi svakome. Dizajneri vole Džumlu zbog njene sjajne prilagodljivosti izgleda, administratori zbog mnogobrojnih opcija upravljanja dozvolama pristupa, a programeri zbog prilagodljivosti kôda. Međutim, što se početnika tiče, a to nas trenutno najviše zanima, Joomla može da bude mač sa dve oštrice. Iako je relativno lak za učenje, ovaj CMS može zbuniti nekog ko se s njim prvi put susreće zbog količine i isprepletanosti opcija, što zahteva određeno vreme za shvatanje. Srećom, zajednica koja stoji iza ovog projekta je ogromna. Kada se nađete u nevolji, pomoć pristiže sa svih strana, samo treba pitati na pravom mestu, a u potragu je najbolje krenuti sa zvaničnog web sajta. Pošto je Joomla open source, krasi je mogućnost dodavanja velikog broja ekstenzija koje obogaćuju funkcionalnost web sajta (extensions.joomla.org). O dobrom funkcionisanju zajednice iza Džumle najbolje govori činjenica da je prevedena na više od 50 jezika, među kojima je i srpski, što je veliki plus.Drupal Drupal (www.drupal.org) je CMS u kojem početnik vrlo lako može da se snađe i uz pomoć nekog od mnogobrojnih tutorijala brzo postavi osnovu svog web sajta. Međutim, ovaj sistem svoje zube i veliku moć pokazuje tek kada se otvori hauba i pogleda u kôd. Dakle, malo ćemo modifikovati pretpostavku iz uvoda: pretpostavimo da poznajete HTML i CSS, želite da naučite PHP, imate dovoljno slobodnog vremena, a sajt vam nije hitno potreban. Onda je Drupal pravo rešenje za vas. Ovaj CMS poznat je po tome što ga programeri obožavaju jer bukvalno sve može da se prilagodi određenoj potrebi ako ste dovoljno dobro „potkovani” za takve izmene. Drupal je takođe open source i ima iza sebe veliku zajednicu, odakle možete pribaviti uputstva, funkcije i module sa ciljem da napravite stabilan i funkcionalan sajt (www.drupal.org/project/Modules). Glavna zamerka ovom sistemu za upravljanje sadržajem odnosi se na izgled. Naime, zbog prevelikog akcentovanja funkcionalnosti i dobro napisanog kôda njegovi korisnici kao da zaboravljaju na dizajn. Drupal je trenutno preveden na oko 40 jezika, a srpski, nažalost, još nije među njima. Daleko od toga da je ovo velika mana, jer se uveliko radi na prevodu Drupala na naš jezik, a u tu akciju može da se uključi svako. Ovo je zaista sjajan sistem za upravljanje sadržajem, ali, baš zbog toga što se ovoga puta koncentrišemo na što jednostavniji a dobar način za razvoj internet sajta, verovatno je najbolje sačekati još malo na lokalizaciju Drupala na srpski jezik i na malo bolje dizajnirane teme.Wordpress Wordpress (www.wordpress.org) je svoju veliku popularnost stekao kao platforma za pisanje blogova, gde je zaista postao neumitni vladar. Međutim, kako su godine odmicale tako je ovaj sistem dobijao sve više opcija i danas predstavlja mnogo više od sekvencijalno sortiranih blog unosa. Glavna prednost Wordpressa u odnosu na ostale sisteme za upravljanje sadržajem jeste njegova jednostavnost. Osnovne funkcionalnosti mogu se naučiti za jedan dan i trenutno je najbrži način da dođete do svoje kvalitetne web lokacije. S druge strane, jednostavnost Wordpressa može se ispoljiti i kao mana u smislu da je ponekada teško postići naprednije funkcionalnosti koje krase Drupal. Kao i prethodna dva CMS-a, i Wordpress je open source, što znači da korisnici aktivno učestvuju u njegovom poboljšavanju i izradi dodatnih funkcionalnosti. Podržava dodatke (plug-inove) koji obogaćuju sadržaj i raznovrsnost sajta (www.wordpress.org/extend/plugins). Ovaj sistem preveden je na više od 60 jezika i verovatno je trenutno najrasprostranjeniji. Postoji srpska verzija Wordpressa, ali je zanimljiva činjenica da je trenutno jedino dostupan na ćirilici. Ovo može da deluje kao problem ljudima kojima je iz nekog razloga potreban latinični sajt, ali postoji jednostavno rešenje u obliku plugina koji vrši preslovljavanje.• • • Kao što i sami možete da primetite, svaki sistem za upravljanje sadržajem ima svoju ciljnu grupu. Wordpress pokušava da što više pojednostavi postavljanje sadržaja, jer ljudi koji stoje iza njega smatraju da je sadržaj najbitniji. S druge strane, Drupal je za malo naprednije korisnike, jer se trudi da im omogući tweakovanje gotovo svih funkcionalnosti do detalja. Joomla predstavlja zlatnu sredinu koja ima elemente i jednog i drugog. Nema savršenog sistema za upravljanje sadržajem zato što postoje različiti profili korisnika sa različitim potrebama. Nekome su potrebne napredne mogućnosti, dok su nekome važniji jednostavnost i brzina. Ono što je za vas ključno jeste da razmislite u koju kategoriju spadate i da izaberete CMS koji vam najviše odgovara. Važno je da vam se CMS (osim što odgovara vašim potrebama) dopada, jer ćete provesti mnogo vremena koristeći ga na vašem budućem web sajtu. Ako smo uspeli da vas barem malo zainteresujemo za ovu tematiku, na adresi php.opensourcecms.com možete naći opise, ocene korisnika i demonstracione stranice gotovo svih postojećih sistema za upravljanje sadržajem otvorenog kôda. Uroš ZORIĆ | | |