LAKI PINGVINI<>
112009<><>

Ljudi iza pingvina (3)

Kako zaposliti pingvina

Jedna od čestih zabluda vezana za termin i čitav sistem slobodnog softvera jeste da u ovom segmentu informatičke tehnologije nema mogućnosti za poslovanje ili, jednostavnije rečeno, za zaradu. Ljudi su skloni tome da pojmove slobodnog (eng. free) softvera povežu sa njegovom cenom, što je i bio jedan od motiva da se skuje malo neutralniji termin „softver otvorenog kôda” kako bi se, makar donekle, pažnja usmerila na mnogo važniji faktor od cene.

Kada se malo zagrebe po površini, vrlo brzo se saznaju činjenice koje jasno govore u prilog tezi da je softver otvorenog kôda više nego solidna osnova za ostvarivanje prihoda, kako ličnih tako i poslovnih. Čak i sam pokret GNU ne sputava komercijalnu stranu slobodnog softvera, upravo suprotno, a pomenute poslovne mogućnosti zaista su raznovrsne. O tome koliki je značaj razvoja softvera na otvorenim principima dovoljno govori činjenica da najveće IT kompanije imaju svoje opensource sektore i projekte: Intel (software.intel.com/sites/oss/), Hewlet Packard (opensource.hp.com), IBM (www.ibm.com/developerworks/opensource), DELL (www.dell.com/ubuntu), Oracle (oss.oracle.com), SUN Microsystems (www.sun.com/software/opensource), pa čak i Microsoft (www.microsoft.com/opensource). Pored ovih giganata, postoje i firme koje najveći deo, ako ne i celokupno poslovanje, baziraju na proizvodima i uslugama koje osnovu imaju u softveru otvorenog kôda. Pomenimo najbitnije i najpoznatije ljude i distribucije u ovoj sferi poslovanja.

Već 1993. godine, samo nekoliko godina po objavljivanju Linux kernelu, sa poslovanjem je počela firma po imenu VA Linux Systems. Njeni osnivači Leri Ogastin (Larry Augustin) i Džejms Vera (James Vera) ponudili su akademskoj i široj zajednici jeftine PC računare sa preinstaliranim Linuxom kao adekvatnu alternativu tadašnjim vrlo skupim Unix radnim stanicama. Posao je išao uzlaznom putanjom i ova firma je 1999. godine izašla na berzu, gde je zabeležila odličan početni rezultat. To je dalo zamajac daljem razvitku i širenju, koje se ogledalo u kupovini drugih kompanija i novim delatnostima, od kojih je svakako najvažnije okretanje ka online poslovanju. Nažalost, kao i veći deo IT sektora vezanog za Internet, ni ova firma nije prošla bez posledica nakon pucanja čuvenog dot-com balona. Nakon restruktuiranja, promene imena i nekoliko nemirnih godina, VA Linux Systems danas posluje pod imenom SourceForge Inc. i održava nekoliko vrlo poznatih i važnih internet sajtova kao što su istoimeni SourceForge.net, slashdot.org i freshmeat.net.

RedHat Inc. (www.redhat.com) svakako je najpoznatija kompanija opensource sektora. Iako joj koreni sežu do 1993. godine, kao zvanična godina njenog nastanka uzima se 1995. godina, kada su se udružili Bob Jang (Bob Young) i tvorac Red Hat distribucije Linuxa Mark Juing (Marc Ewing). Svoje poslovanje ova kompanija zasniva na izradi rešenja primenom softvera otvorenog kôda, pružanju komercijalne podrške za svoje proizvode, obučavanju kadrova i konsaltingu. Tokom svog rasta i razvoja ova firma je kupila ili udružila snage sa većim brojem drugih kompanija, pri čemu treba pomenuti Cygnus Solutions (jednu od prvih opensource kompanija) i JBoss (začetnika profesionalog opensource poslovnog modela). Važan aspekt rada ove kompanije je saradnja sa zajednicom slobodnog softvera, koja je iznedrila nekoliko vrlo bitnih projekata, od kojih je Fedora najpoznatiji i najznačajniji. Fedora je GNU/Linux distribucija koju razvija zajednica okupljena i sponzorisana od strane Red Hata kako bi se zajedničkim snagama i na obostranu korist napravio što kvalitetniji i upotrebljiviji proizvod.

Mandriva (www.mandriva.com) je evropska kompanija koja je nastala 2005. godine nakon kupovine brazilske Conective od strane MandrakeSofta, koji je zbog pravnih problema oko imena bio primoran na promenu naziva, iako postoji još od 1998. godine. Osnovni proizvod ove firme je GNU/Linux distribucija Mandriva Linux, kao i serija proizvoda baziranih na njoj – od komercijalnih desktop verzija koje uključuju vlasničke aplikacije, preko profesionalnih serverskih rešenja, hardvera sa preinstaliranim Mandriva Linuxom i pratećih usluga podrške, obuke, održavanja i softverskog inženjeringa. Naravno, postoje i nekomercijalna (Mandriva One) i slobodna (Mandriva Free) verzija ove distribucije, za koje je podršku moguće dobiti od strane zajednice korisnika. Kako je jedan od ciljeva Mandrive kao firme da olakša i promoviše upotrebu operativnog sistema GNU/Linux na desktop računarima, tako i istoimena distribucija važi za jednu od lakših i naklonjenijih krajnjem korisniku.

Iako Novell (www.novell.com/linux) nije kompanija koja pretežno bazira svoje poslovanje na softveru otvorenog kôda, moramo je ovom prilikom pomenuti, i to iz najmanje dva razloga. Prvi je to što u sklopu nje od 2003. godine (nakon kupovine firmi Ximian i SuSE) funkcioniše i projekat SuSE GNU/Linux distribucija i pratećih aplikacija baziranih na Ximianovim proizvodima. Ovim potezom Novell je zakoračio na serversko tržište sa nekoliko komercijalnih varijanti Linuxa, ali ujedno održava i dobru saradnju sa zajednicom kroz projekat OpenSuSE. Drugi razlog, koji je pomalo kontroverzan, poprilično je uzburkao opensource vode, a konkretan povod za to je sporazum između Novella i Microsofta po kome se ove dve kompanije međusobno štite od patentnih sporova i obavezuju na saradnju. Mnogi ovaj potez Novella vide kao prećutno odobravanje i potvrdu navodnih kršenja Microsoftovih patenata od strane Linux kernela.

• • •

Primeri ovih kompanija predstavljaju samo jedan mali deo mogućnosti koje modeli poslovanja baziranog na softveru otvorenog kôda pružaju, a ne treba izgubiti iz vida ni veliki broj pojedinaca koji na slične načine dolaze do zarade. Opensource softver odavno je prestao da bude ekskluziva malog broja programera i kompjuterskih gikova i danas polako ulazi u sve pore društva gde dominiraju vlasnička rešenja.

Nadamo se da smo vas ovom serijom tekstova zainteresovali i makar malo vam približili ljude i projekte koji su dali najveći doprinos zajednici okupljenoj oko ideje slobodnog softvera.

Goran STRIČIĆ

 
Lifeograph 0.5.5
PeaZip 2.7
Gmount ISO 0.4
Ljudi iza pingvina (3)
Šta mislite o ovom tekstu?
Quanta Plus 3.5.9
Graveman 0.3.12
Home / Novi brojArhiva • Opšte temeInternetTest driveTest runPD kutakCeDetekaWWW vodič • Svet igara
Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • RedakcijaKontaktSaradnjaOglasiPretplata • Help • English
SKWeb 3.22
Opšte teme
Internet
Test Drive
Test Run
PD kutak
CeDeteka
WWW vodič
Svet igara



Naslovna stranaPrethodni brojeviOpšte informacijeKontaktOglašavanjePomoćInfo in English

Svet kompjutera