Ovaj program Olivera Markovića prvi put je opisan u našem listu u junu 2001. godine. Posle duže pauze zbog završavanja obaveza na fakultetu, bilo je vreme da se rad na projektu nastavi. Kao ljubitelj Opere, Oliver je odlučio da usavrši funkcionalnost Internet Explorera metodama koje je video u drugim pretraživačima i sopstvenim iskustvom u surfovanju Internetom. To ne znači da je izmišljao toplu vodu. Engine se zasniva na Microsoftovom proizvodu, a poenta su dodatne opcije koje su predviđene za mnogo komforniji rad na Mreži. Browser nije glomazan, a opet ima neke napredne opcije koje su lake za korišćenje. Autor je svestan da su ciljna publika korisnici Internet Explorera jer oni koji su već prešli na Operu ili Firefox imaju razloga zbog kojih su to učinili. Da se OkInternet (u daljem tekstu OKI) oslanja na IE, jasno se vidi iz podešavanja opcija Interneta iz standardnog prozora, kao i automatskog prebacivanja Favorites i History liste iz IE-a. Postavke koja ćete koristiti iz OKI-ja tiču se uglavnom bezbednosti: blokiranja pop-up prozora, učitavanja i izvršavanja Active-X komponenti, Java appleta i skripti. Rad u programu veoma je lak. OKI sadrži sve ono što je korisniku potrebno u toku surfa, a autor je odlučio da na jednom mestu, u gornjoj liniji ekrana, objedini polje za unos adrese, polje za pretragu Interneta željenim pretraživačem i zumiranje stranice. Ostale komponente, kao što su History panel, statusna linija i slično, nije potrebno previše komentarisati, ali možemo pohvaliti mogućnost menjanja lokacije tabova koje program podržava. Pređimo na ono što ovaj program čini udobnim za rad. Pri tom ne mislimo na odlično rešene prečice kao što su Webmail, omiljeni sajtovi i 20 poslednjih adresa koje se prikazuju ispod polja za unos adrese. Ne mislimo na lepe opcije kao što su snimanje svih slika sa učitane stranice, snimanje stranice u fajl i sl. Prvenstveno mislimo na tehnologiju gestikulacije mišem i Roboform. Gestikulacija mišem je sposobnost programa da prepozna neku od komandi na osnovu pokreta miša. U ovom slučaju se koristi kombinacija desnog dugmeta i pokreta mišem (ako uz to stisnete i ’Ctrl’, tj. levi taster miša, pozivate drugi set komandi). U praksi, ako želite da zatvorite tab u kojem radite, treba da stisnete desno dugme, ’Ctrl’ i povučete miš nadole. Za Back funkciju, desno dugme, pa miš ulevo, bez ’Ctrl’ tastera. Komande se lako pamte kada ih jednom prođete i, po našem mišljenju, bitno utiču na brzinu rada! S druge strane, Roboform je automatizovani proces popunjavanja upitnih polja koja se često mogu videti na sajtovima na kojima je potrebno uneti podatke. Iako neki sajtovi imaju sposobnost pamćenja lozinki i korisničkih imena, ova mogućnost je i te kako dobrodošla na većini sličnih sajtova jer vas lišava potrebe za stalnim unošenjem istih podataka. Problem jedino može nastati ako dotični sajt može da prikazuje istu stranicu na različite načine (druga adresa) tako da morate svaki od tih slučajeva posebno tretirati. Da li program ima mane? Pa, s obzirom na trenutnu verziju, ne treba da čudi izostanak nekih stvari kao što je podrška za RSS, SMTP i POP3 e-mail protokole. Od negativnih zapažanja ne bismo posebno isticali neke mane osim toga da Roboform ponekad zaista kasno popuni željena polja pa ga korisnik može ručno prestići (dial-upovci ovde najviše gube s obzirom na to da se mora učitati cela stranica pre nego što Roboform počne da deluje). Sitnice su uticale jedino na malo manji komfor u radu. Na primer, može se vratiti samo na prvu prethodnu stranicu, tab koji je aktivan je zapravo potamnjen (?), skraćenice su različite od onih u IE-u, što zahteva period navike na novi interfejs, opcija Copy se u konteksnom meniju nalazi tek u podmeniju, a dolazi i do čudnog reagovanja browsera u pojedinim situacijama. Bez obzira na to, OkInternet nam se veoma svideo i zaista mu predviđamo svetlu budućnost, sa navedenim osobinama koje u svakodnevnoj upotrebi ubrzavaju rad na računaru. Ko voli, može da skine i dodatne skinove. |