TEST RUN<>
012018<><>

Mozilla Firefox Quantum

Kvantni skok vatrene lisice

Devetog novembra 2004. godine svetlost dana je ugledala prva verzija pregledača interneta Mozilla Firefox. Bilo je to vreme apsolutne dominacije Internet Explorera, koji je dolazio kao deo Windowsa, pa je pojavljivanje novog igrača značilo željno očekivano osveženje za brojne korisnike koji nisu sa odobravanjem gledali na Microsoftov monopol.

U prvih 100 dana preuzeto je preko 25 miliona kopija programa, što je za to vreme bila velika brojka. Narednih godina vatrena lisica privlačila je sve veći broj poklonika, dok je istovremeno broj onih koji su koristili IE konstantno opadao. Takav trend potrajao je sve dok se u trku pregledača interneta krajem prethodne decenije nije uključio internet gigant Google i predstavio Chrome, koji danas dominira tržištem.

Razloga za tu dominaciju je mnogo, a jedan od najvažnijih se svakako odnosi i na brzinu izvršavanja koda veb-stranica. Prednost Chromea u brzini postala je evidentna nakon što je 2013. godine, umesto enginea WebKit, upotrebljen Blink. Ipak, nije samo nesumnjivi kvalitet Chromea zaslužan za njegovu dominaciju. Google je bio dosta agresivan (što traje i danas) u svojoj kampanji, što je značilo i više marketinških podataka preko kojih ta firma zarađuje ogroman novac.

Poslednjih godina Firefox beleži lagani, ali konstantan pad popularnosti, tako da je po raznim procenama prethodnih meseci njegov udeo na svetskom nivou iznosio između osam i 12,5 procenata, a u SAD samo šest procenata. A onda, kao u starim filmovima, u trenutku kada glavnim junacima preti neminovan kraj, na horizontu se pojavljuje spasonosna konjica koja menja odnos snaga i preokreće ishod bitke. Ta konjica je u ovom slučaju novi engine pod nazivom Quantum...

Kvantne čestice

Pojava nekog veb-pregledača odavno nije izazvala toliko pažnje među korisnicima kao što je bio slučaj sa Quantumom. Trinaest godina nakon pojavljivanja prve verzije, 14. novembra upravo minule godine izašao je Firefox (57) Quantum – prvi veliki apdejt za sve vreme postojanja tog poznatog pregledača. Kao osnova novog enginea uzet je Mozillin projekat pod nazivom Servo, koji predstavlja svojevrsnu avangardu u svetu naprednih internet tehnologija. Servo je napisan u novom programskom jeziku pod nazivom Rust (rđa), čije su osnovne prednosti bezbedno upravljanje memorijskim resursima i podrška za paralelizam. Novi programski jezik je uveden jer su dva prethodna pokušaja programera da realizuju naprednu paralelizaciju putem programskog jezika C++ neslavno propala, dok Rust (po sintaksi sličan C++-u) ta pitanja rešava na vrlo elegantan način.

Sam Quantum je sačinjen iz više podmodula koji obavljaju specifičnu vrstu zadataka. Quantum Render je varijanta WebRender komponente Servo enginea koja se bavi prikazivanjem sadržaja na ekranu, sa akcentom na upotrebi GPU umesto standardnog korišćenja CPU-a. Nije isključeno da će se u budućnosti pojaviti prilagođena hardverska akceleracija u okviru samih GPU-a, koja bi uveliko ubrzala grafički prikaz veb-stranica. Quantum CSS (još se naziva i Stylo) predstavlja implementaciju načina na koji Servo obrađuje CSS elemente u okviru veb-dokumenata. Njegova glavna karakteristika jeste intenzivna upotreba paralelizma u obradi sadržaja stranice, pa je program optimizovan za rad sa multijezgarnim sistemima. Quantum DOM je zadužen za brzo izvršenje JavaScript koda, posebno kada je istovremeno otvoren veliki broj sajtova. Za to se koriste međusobno odvojene programske niti koje rešavaju prioritete u izvršenju koda. Komponenta Quantum Compositor je zadužena za sintezu svih delova veb-sajta (DOM, CSS, rasterska grafika, multimedija i tako dalje) u ono što biva prikazano na ekranu. Takođe se oslanja na GPU i izvršava se u posebnom programskom procesu nezavisnom od Firefoxa, pa pad neke od otvorenih veb-stranica ne izaziva i pad samog pregledača. Po rečima tvoraca programa, glavni razlog „pucanja” Firefoxa tokom rada su loše napisani drajveri, a stabilnost je uvođenjem Quantum Compositora povećana za nekih deset procenata. Quantum Flow je komponenta koja se bavi stvarima koje nisu obuhvaćene prethodnim modulima, a tiču se brojnih pitanja, kao što su: grafički interfejs, mrežna infrastruktura, razvojne alatke, merenje performansi... Treba istaći da u aktuelnoj verziji nisu (bar ne do kraja) implementirane sve navedene tehnologije, pa se dodatna poboljšanja mogu očekivati i u narednim mesecima.

Osim povećanja brzine prikaza veb-stranica, drugi veliki adut Quantuma u odnosu na glavne konkurente odnosi se na manju upotrebu memorijskih resursa. Pošteno govoreći, to i nije neka naročita novost, pošto je poznato da se Firefox prilično ekonomično odnosi prema tom resursu. Ta razlika se obično kreće u okviru od 20 do 40 procenata, s tim da su uštede veće ukoliko se koristi 32-bitna verzija programa.

Rezultati testiranja

Na internetu se često može pročitati o tome kako nova verzija donosi dvostruko povećanje performansi, što nam nije zvučalo realno, pa smo rešili da stvar proverimo na testovima. Odmah treba reći da je testiranje veb-pregledača prilično nezahvalan zadatak, pošto rezultati mogu dosta da osciliraju. Neki testovi su planski pisani da odgovaraju određenoj platformi, a čest je slučaj i da benchmark aplikacija odbija da ispravno funkcioniše na nekom od pregledača. Tako se izbor opet svodi uglavnom na stare testove, kao što su Peacekeeper, Kraken, JetStream i Octane 2.0, a od novijih su tu Speedometer i WebXPRT. Svi proizvođači pribegavaju trikovima koji za posledicu imaju nerealne rezultate, pa ih uvek treba uzimati sa rezervom, što dodatno pravi problem sintetičkim testovima.

Testovi orijentisani prema intenzivnoj upotrebi jezika JavaScript daju neujednačene rezultate, pa tako Kraken Quantumu nad ostalim pregledačima ima prednost od oko deset procenata, dok je na testu JetStream za dlaku ispred Chromea. Iz nepoznatih razloga (procedura ponovljena više od deset puta), test Octane 2.0 pripisuje Quantumu najlošiji rezultat, osetno slabiji i od onoga koji ostvaruje Firefox 52. Treba primetiti i da se Edge sjajno pokazao u testovima vezanim za JavaScript, što govori da su Microsoftovi programeri na tom polju obavili odličan posao. U testu Peacekeeper, koji akcenat stavlja na vizuelnu prezentaciju HTML5 koda, pobednik je ponovo Quantum, dok je na drugom mestu Firefox 52 (ESD).

Benchmark aplikacija pod nazivom Speedometer računa brzinu odziva ekranskih kontrola i ona pokazuje da je Chrome tu neprikosnoven, dok Quantum u odnosu na Firefox 52 beleži napredak od preko 70 procenata. Poslednja benchmark aplikacija koju smo koristili ima naziv WebXPRT i zasigurno predstavlja najrealniji prikaz brzine rada pregledača interneta. Reč je o paketu od šest veb-aplikacija koje oponašaju realan rad sa resursima interneta i pri tome zbog testiranja u više prolaza imaju najujednačenije rezultate. Pokazalo se da je Quantum brži od Chromea za 28 procenata, od Edgea za 13 procenata i 11 procenata u odnosu na Firefox 52. Kao što vidimo, nije u pitanju nikakvo ubrzanje performansi od dva puta, ali je sumarno u većini testova Quantum postigao najbolje rezultate.

Poterali smo i testove koji daju pregled ispunjenja normi važnih veb-standarda, a oni govore da Quantum može da koristi 486 od 550 elemenata koji su deo HTML5 specifikacije, što ga stavlja na drugo mesto, ali sa osetnim zaostatkom za Chromeom, koji je odavno lider u ovoj oblasti. Situacija je bolja kada je u pitanju specifikacija CSS3, pa je Quantum ovde na prvom mestu sa 68 procenata podržanih elemenata.

Osim same brzine izvršavanja koda na stranicama, Quantum donosi osećaj veće brzine rada u obraćanju sa samim programom, posebno u situacijama kada je otvoreno mnogo stranica. To je posledica bržeg odziva komponenti koje ulaze u sastav Firefoxa, a koje nisu neposredno povezane sa prikazom veb-stranica. Programeri iz Mozille su analizirali način na koji se najčešće koriste pregledači interneta, pa su na osnovu toga odredili prioritete izvođenja. Rezultat je osećaj korisnika da njegov veb-pregledač ima znatno bolji odziv od konkurencije.

Zvezdani repići

Uvođenje novog enginea imalo je pozitivan efekat na brzinu rada, ali se dosta negativno odrazilo na podršku dodacima (add-ons), koji su oduvek predstavljali važan deo Firefox ekosistema. Korisnicima više neće biti na raspolaganju hiljade ranije napisanih dodataka za ovu platformu. Primera radi, kod autora teksta je od 38 instaliranih dodataka nakon updatea u funkciji ostalo samo pet. S obzirom na to da su pojedini veoma bitni u svakodnevnom radu, ovo predstavlja prilično nizak udarac svim poklonicima vatrene lisice. Naravno, tokom vremena će se situacija popravljati i pojaviće se nove verzije velikog broja tih dodataka, ali problem predstavlja premošćavanje međuperioda koji će trajati bar nekoliko meseci. Zbog toga će autor teksta nakon kompletiranja ovih redova, isključivo zbog nedostatka dodataka, deinstalirati Quantum i vratiti se na ESR (Extended Support Release) verziju programa. Naravno, samo na par meseci dok se situacija sa dodacima malo ne stabilizuje.

Fotonska estetika

Promene se nisu dotakle samo elemenata zaduženih za brzinu, već su u novoj verziji vidljive i novotarije na vizuelnom planu. Za razliku od prethodnih tabova sa umekšanim, romboidnim oblikom, sada su stupci namenjeni ispisivanju naziva stranica prikazani u obliku pravougaonika. Iako je to prvenstveno pitanje ukusa, novi tabovi koji nalikuju Edgeovim su, po mišljenju autora, lepši, ozbiljniji i praktičniji od onih koje od početka forsira Chrome. Meniji su promenili dizajn i sada su (opet po mišljenju autora) nešto elegantniji i funkcionalniji, a u svakom slučaju su bolje rešeni nego kod Chromea. Opcije u okviru menija su dobile novi izgled i vizuelno su dosta preglednije, ali i donekle neudobnije za korišćenje na displejima osetljivim na dodir.

Taster Forward je sada uvek prikazan, ikonica Download se pojavljuje samo prilikom preuzimanja datoteka, dok je opcija Refresh pomerena iz adresne linije u navigacioni panel. Simbol sa tri tačke u adresnoj liniji predstavlja prečicu do menija preko koje posećeni sajt možemo da zapišemo u Bookmarks ili u Pocket, a stranicu možemo i da pošaljemo na drugi računar ili da napravimo njen screenshot. Dizajn sledi filozofiju minimalizma i može se reći da ostavlja utisak elegancije, naročito kada se koristi tema interfejsa u crnoj boji.

Nova početna stranica menja sadržaj u zavisnosti od istorije posećivanja sajtova. Ništa spektakularno, ali ipak bolje nego u prethodnim verzijama. Promene su vidne i u modulu namenjenom ljudima koji se bave izradom i dizajnom veb-aplikacija, gde su dodane nove mogućnosti koje proširuju funkcionalnost koja je i do sada bila na visokom nivou.

Od ove verzije Mozilla uvodi nove principe za unifikaciju dizajna stranica u njihovim proizvodima, a platforma nosi naziv Photon. Njom su obuhvaćeni kako elementi interfejsa samog programa, tako i elementi prikazani u okviru veb-stranica. Iako prosečnom korisniku ovo ne izgleda naročito zanimljivo, reč je o nečemu što igra važnu ulogu ljudima koji se bave razvojem aplikacija za veb i mobilne uređaje.

• • •

Zbog dinamike izdavanja časopisa i tajminga izlaska programa, nismo bili u mogućnosti da Firefox Quantum prezentujemo u prethodnom broju, pa on sada i ne predstavlja preveliku novost za korisnike Lisice, pošto su se njihove ranije verzije automatski nadogradile. Novi Firefox prestiže Chrome, kako po pitanju brzine, tako i po pitanju potrošnje memorije, pa je, po svemu sudeći, era tehničke neprikosnovenosti Chromea (bar za neko vreme) okončana. Ipak, monopolski položaj koji ima Google i dalje će održavati Chrome na vrhu liste popularnosti narednih godina, dok će Firefox, bez obzira na neosporne kvalitete, u najboljem slučaju zauzeti nekih 20 procenata tržišta.

Kada se sve sabere i oduzme, Firefox Quantum je najbolji pregledač interneta u ovom trenutku. Svi vodeći pregledači su dovoljno kvalitetni i korišćenje bilo kojeg od njih predstavlja dobar izbor. Ipak, kada se uzme u razmatranje sve ono što utiče na iskustvo rada sa internetom, onda je Firefox u prednosti nad konkurentima i definitivno zaslužuje da bude primarna platforma za pristup resursima interneta.

Igor S. RUŽIĆ

 
Mozilla Firefox Quantum
Šta mislite o ovom tekstu?
Viber for Desktop 7.6.0, Telegram Desktop 1.1.23 i WhatsApp for PC 0.2.69
Responsive Site Designer 2.5
Adobe Dimension CC 2018
WinX HD Video Converter Deluxe 5.11
Bandicam 4.0.2
Dopamine 1.5.5
Reflector 3.0.1
CutoMe 2.2
InPixio Photo Maximizer 4.0
Laewo Music Recorder 2.3
Clean Space 7.16
Country Flags & IP Whois 0.2.3
AntiTrack for Windows 10
DesktopSnowOK 3.33
Google Scholar Button 1.5
Interactive Luminosity Masks 3.2
Snooper Professional 2.3.5
ThisIsMyFile 2.16
MixColors 2.2

Rezultati testova
Rezultati testova
(Za prikaz dijagrama neophodan je browser sa uključenom podrškom za JavaScript)

Tip:
internet pregledač
Potrebno:
Windows, Linux, Mac OS X
Veličina:
139 MB
Cena:
besplatno
Adresa:
www .mozilla .org
Home / Novi brojArhiva • Opšte temeInternetTest driveTest runPD kutakCeDetekaWWW vodič • Svet igara
Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • RedakcijaKontaktSaradnjaOglasiPretplata • Help • English
SKWeb 3.22
Opšte teme
Internet
Test Drive
Test Run
PD kutak
CeDeteka
WWW vodič
Svet igara



Naslovna stranaPrethodni brojeviOpšte informacijeKontaktOglašavanjePomoćInfo in English

Svet kompjutera