LAKI PINGVINI<>
122011<><>

Sistem koji oslobađa

Pregled slobodnih operativnih sistema

Univerzum slobodnog softvera je ogroman. Iako se na stranicama ovog časopisa najviše pažnje poklanja GNU/Linux temama, to nikako ne znači da je taj operativni sistem jedini, već se pored pingvina mogu naći i druge životinje, pa čak i poneki đavolak. Ovom prilikom stavićemo akcenat na slobodne operativne sisteme i njihove kernele (jezgra) kao na najbitniji deo. Za većinu ovih sistema baza aplikacija je manje-više zajednička zahvaljujući otvorenosti koja omogućava da se one portuju (prevode) sa jednog sistema na drugi, pa se tako GNU toolchain (kolekcija alata za razvoj aplikacija) i grafička okruženja kao što je GNOME mogu naći na različitim sistemima zajedno sa desetinama popularnih aplikacija. Ono što nas interesuje jeste osnova, motor koji se nalazi „ispod haube” i koji pokreće jedan funkcionalni operativni sistem.

BSD (goo.gl/zMuQ5) jeste pojam koji obuhvata čitavu familiju operativnih sistema baziranih na univerzitetskom projektu derivata operativnog sistema UNIX pod nazivom Berkeley Software Distribution. Iako je ovaj projekat osnova za veliki broj vlasničkih i slobodnih sistema, nama su najbitniji FreeBSD, OpenBSD, NetBSD i PC-BSD, koji okupljaju vrlo živu zajednicu i redovno objavljuju nove verzije. *BSD grupa slobodnih sistema važi za vrlo sigurnu i stabilnu platformu namenjenu profesionalnoj upotrebi na serverima, ali su svoje mesto našli kako na radnim stanicama tako i u potrošačkoj elektronici. Tehnički posmatrano, u pitanju je monolitski kernel izdat pod slobodnom BSD licencom, a zaštitni znak ovog sistema je simpatični đavolak Beastie sa trozupcem.

HURD (goo.gl/GlrOh) zamislila je Fondacija za slobodni softver Ričarda Stolmana kao zamenu za zatvoreni UNIX kernel, a razvija se od devedesetih godina prošlog veka. Prvobitna ideja GNU projekta jeste da kernel za svoj slobodni operativni sistem GNU (GNU nije UNIX) bazira na BSD-u, ali je nakon dosta odlaganja donesena odluka o pisanju novog kernela „od nule”, uz usvajanje mikrokernel arhitekture Mach. Projektovanje u server/klijent varijanti dodatno je iskomplikovalo realizaciju i uticalo na dosta dug period razvoja, pa se tek odnedavno pojavljuju razvojne verzije distribucija baziranih na ovom kernelu (Arch Hurd, Debian GNU/Hurd, GNU/Hurd Live CD). Do dovoljno stabilne i upotrebljive platforme ipak predstoji dugačak put, ali se istorijski značaj ovog sistema kao jednog od prvih GNU GPL projekata ne može osporiti.

Darwin (goo.gl/nEFJb) verovatno nije široko poznat pojam, iako kernel ovog sistema predstavlja osnovu jednog od najpopularnijih (mada ne i najraširenijih) operativnih sistema današnjice. Reč je o Mac OS X-u, koji krasi računare firme Apple, i njegovoj posebnoj verziji iOS, koja je u upotrebi na prenosnim uređajima ove dobro poznate kompanije. Deluje možda kontradiktorno da jedan otvoren i slobodan kernel bude osnova verovatno najzatvorenijoj platformi današnjice, ali licenca pod kojom se objavljuje dozvoljava kombinovanje sa vlasničkim i zatvorenim kodom, sve u cilju dobijanja što kvalitetnijeg krajnjeg proizvoda. Sam Darwin baziran je na kernelu po imenu XNU, koji je razvijala firma NeXTSTEP Stiva Džobsa (nedavno preminulog CEO-a kompanije Apple), a on je mešavina nekoliko slobodnih projekata, pa su u njegovoj hibridnoj arhitekturi svoje mesto našli delovi koda iz Macha (koji srećemo i u pomenutom HURD-u) i BSD-a. Darwina predstavlja maskota koja nosi ime Hexley, platipus koji ponosno ističe svoje sličnosti sa maskotom BSD-a.

OpenIndiana (openindiana.org) jeste novo ime za jedan stari operativni sistem koji je mnogima verovatno poznatiji po nazivu Solaris, tj. OpenSolaris. Ovaj operativni sistem bio je jedan od glavnih softverskih proizvoda firme Sun Microsystems (uz neizbežni programski jezik Java) i mahom je krasio njihove servere, pri čemu je stekao reputaciju odličnog serverskog sistema sa vrlo naprednim tehničkim rešenjima. Nakon što je kompanija Oracle 2010. godine preuzela Sun, došlo je do otvaranja koda i pokretanja projekta OpenSolaris pod pokroviteljstvom nove uprave, ali se od toga brzo odustalo, što je i dovelo do konačnog osamostaljivanja pod kapom fondacije Illumos, zadužene za razvoj istoimenog kernela, na kojem se sama OpenIndiana i zasniva. Veze sa originalnim sistemom Solaris i dalje su vrlo jake, ali projekat ima za cilj apsolutnu nezavisnost od koda koji pripada Oracleu kroz open source sistem razvoja.

Svi do sada predstavljeni operativni sistemi deo su velike i popularne familije UNIX i UNIX-like sistema. Međutim, kako postoji i veliki broj sistema koji nemaju korene u filozofiji UNIX-a, red je da pomenemo i neke od njih.

ReactOS (www.reactos.org) jeste pokušaj da se napravi slobodan operativni sistem koji će biti binarno kompatibilan sa najraširenijim sistemom današnjice Windowsom. Projekat je u razvoju, i mada ne okuplja naročito veliku zajednicu, trenutno je u alfa fazi sa operativnim kernelom i nekoliko funkcionalnih Windows aplikacija. Iako ima vrlo ograničenu upotrebnu vrednost i ne preporučuje se za svakodnevnu upotrebu, predstavlja dobar primer toga kako saradnja različitih timova u sferi slobodnog softvera može da bude obostrano korisna.

Syllable (goo.gl/nnS9o) jeste operativni sistem koji u svojoj desktop varijanti kao osnovu ima kernel baziran na projektu AtheOS, kojem je uzor bio AmigaOS, mada se ne bazira striktno na njemu. Cilj programera koji stoje iza ovog OS-a jeste proizvodnja sistema koji je lagan i jednostavan za upotrebu i koji je namenjen kućnim i SOHO korisnicima. Iako je u alfa fazi razvoja, Syllable je upotrebljiv operativni sistema sa sopstvenim grafičkim okruženjem, web browserom, email klijentom, medija plejerom i solidnom podrškom za hardver. Drugi deo ovog projekta je serverska distribucija koja je bazirana na Linux kernelu.

Kao kuriozitet treba pomenuti i MenuetOS (www.menuetos.net) u 32-bitnoj varijanti, i to kao slobodni operativni sistem u potpunosti pisan u asemblerskom jeziku FASM, sa grafičkim okruženjem, mrežnom podrškom i velikim brojem aplikacija, koji karakteriše velika brzina rada, a uz sve to staje na prostor jedne flopi diskete (za mlađe čitaoce – to je 1,44 MB).

Broj slobodnih operativnih sistema daleko je veći. Mi smo vam sada predstavili one za koje smatramo da su najinteresantniji i najbitniji, a detaljniju listu možete naći na Wikipediji (goo.gl/pwShT), ukoliko nadalje želite sami da istražujete velika prostranstva slobodnog softvera.

Goran STRIČIĆ

 
Bash za početnike (4)
Alati za nadgledanje sistema
Sistem koji oslobađa
Šta mislite o ovom tekstu?
Home / Novi brojArhiva • Opšte temeInternetTest driveTest runPD kutakCeDetekaWWW vodič • Svet igara
Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • RedakcijaKontaktSaradnjaOglasiPretplata • Help • English
SKWeb 3.22
Opšte teme
Internet
Test Drive
Test Run
PD kutak
CeDeteka
WWW vodič
Svet igara



Naslovna stranaPrethodni brojeviOpšte informacijeKontaktOglašavanjePomoćInfo in English

Svet kompjutera