![]() | ![]() |
![]() |
| ![]() |
| |||||||||||||||||||||||||||||||
Digitalni arhiv RGZ
U Republičkom geodetskom zavodu nedavno je otvoren Digitalni arhiv. Cilj je da se sva arhivska dokumentacija koja postoji u Republici Srbiji digitalizuje i postane svima dostupna
Arhiv naš nasušni Svakako najbitniji takav projekat upravo je otvaranje Digitalnog arhiva. Dokumenti i mape koji se skeniraju često su stari i više od 100 godina i variraju po pitanju očuvanosti, i to od vrlo dobro očuvanih do oštećenih i vrlo osetljivih dokumenata sa kojima se mora nežno rukovati pošto su mnogi od njih ne samo od administrativne vrednosti već predstavljaju istorijsko i kulturno nasleđe. Pre skeniranja oštećeni dokumenti prolaze reparaciju i pripremu za skeniranje kako se ne bi oštetili. Takođe, klimatski uslovi za čuvanje ovako stare analogne dokumentacije moraju biti kontrolisani. Analogna arhiva čuva se u dva skladišta, a u izradi je i treće, koje će biti opremljeno najsavremenijim sistemima za čuvanje ovakve dokumentacije.
Foto-stolovi i vakuumi Za vreme naše posete RGZ-u imali smo prilike da vidimo i vrlo interesantno i originalno rešenje za skeniranje analogne dokumentacije. Foto-stolovi su rešenje na bazi kvalitetnih DSLR fotoaparata i razvijeni su unutar RGZ-a. Oni zamenjuju veoma skupe skenere knjiga (i do pet puta su jeftiniji), a obezbeđuju neophodan nivo kvaliteta skeniranih materijala. Primenjuju se u skeniranju zemljišnih knjiga velikog formata i drugih zemljišnih dokumenata koji su nepraktični za druge tipove skenera ili su naprosto suviše dotrajali za prolazak kroz bilo kakav skenerski mehanizam. Rešenje je elegantno, jednostavno i efikasno. U RGZ-u je trenutno u upotrebi deset ovakvih foto-stolova, osam rotacionih skenera, desetak flat-bed skenera, pet skenera za velike formate (HP Designjet 4500 Scanner) i dva posebno interesantna skenera vrlo velikih formata sa vakuumskim stolom, tj. držačem skeniranog materijala. Oni su proizvod norveške firme Geofoto Scandinavia AS (prethodno ProCaptura) i nose oznaku KartoScan FB V. Imaju optičku rezoluciju 1200 dpi i pozicionalnu preciznost od ±0,05 mm, što ih stavlja ispred bilo kog kontinualnog feed skenera na tržištu. Uz njih stižu dve vakuum pumpe koje imaju zadatak da materijal koji se skenira drže prikovan za tablu, jer i najmanje pomeranje i promena ugla skeniranog materijala znače ponavljanje celog postupka skeniranja. KartoScan FB V nisu brzi skeneri, ali su zato sposobni da skeniraju materijal dimenzija 1600 mm x 1070 mm, što je skoro pun A1 format, i to u zaista impresivnoj rezoluciji. Glava ovog skenera je prava kamera sa sočivom i sopstvenim osvetljenjem, a skeniranje se odvija u scanline maniru. Na izlazu se dobija veliki TIFF fajl odličnog kvaliteta. Prateći softver na ovim mašinama čine tri različite aplikacije – Prime za klasičnu raster obradu, GeoRef za georeferenciranje skeniranog materijala i Merge za sklapanje (mozaikovanje) više fajlova u jednu veliku mapu. Ovaj softver ne spada u onaj „sa najviših polica”, jer su operacije koje izvodi bazične, a softver ima i neka ograničenja – recimo, Merge ne ume da se izbori sa TIFF mapama u različitim razmerama i ne podržava kompresiju, a obe ove funkcije su neophodne u radu s velikim rasterskim mapama. Osim toga, TIFF (tačnije, njegova varijanta GeoTIFF) jeste najšire rasprostranjeni fajl format u industriji prostornih informacija, ali ima teorijsko ograničenje na 4 GB, koje se može zaobići upotrebom raznih specijalizovanih ekstenzija ovog formata, ali se tada nezaobilazno otvara pitanje kompatibilnosti. Ipak, ovaj softver će sigurno naći svoju primenu barem u prvim fazama pripreme istorijskih geoinformacionih datasetova, a to je često i više nego što se očekuje od ove faze. Digitalizacija u tri smene
U RGZ-u se čuvaju i biseri istorijske dokumentacije poput Ptolomejeve karte Beograda iz, pretpostavlja se, drugog veka nove ere. Ova mapa ne postoji u digitalnom obliku, što je velika šteta jer bi se publikovanjem tog dokumenta i njegove istorije mogla skrenuti pažnja javnosti na značaj analogne arhivske građe koja postoji u RGZ-u, a u Beograd bi tim povodom sigurno pohrlili mnogobrojni istoričari i kartografi iz okruženja i sveta. U svojoj knjizi „Katalog planova i karata Beograda” Milan Krasojević pominje ovakve bisere svetske kulture i istorije pošto je za njima godinama tragao po celoj Evropi. I ova knjiga postoji, nažalost, samo u digitalnom obliku i nalazi se među publikacijama RGZ-a.
Distribucija digitalnog arhiva i okolo njega Kritična tačka svakog projekta digitalizacije ili prikupljanja podataka u digitalnom obliku jeste to koliko je dobro osmišljen sistem za distribuciju tih podataka. Ukoliko je taj sistem nezgrapan i nepouzdan, onda sav trud, vreme i novac oko digitalizacije imaju mnogo manju vrednost. Na sreću, sistem za distribuciju digitalnih podataka je nešto što je dobro „pretreseno” u prošlosti i može se dorađivati. Realno, to je jednostavniji deo projekta.
Odličan primer efikasnog pristupa digitalnim podacima nudi jedan drugi RGZ-ov projekat o kojem se, kako nam se čini, nije dovoljno pisalo. U pitanju je nacionalni geoportal www.
Open Source web server Kuriozitet vezan za ovaj geoportal jeste to da radi na open source rešenju MapServer. Performanse su trenutno zaista dobre, a kakve će biti kada ovaj portal postane mnogo popularniji zavisiće pre svega od skalabilnosti MapServera kao rešenja i, naravno, serverske infrastrukture i kvaliteta linka.
Javna distribucija WMS lejera već duže vreme čeka na političko i pravno odobrenje i uređenje detalja u vezi s licencama za različite datasetove. Konkretno, najviše ima podataka RGZ-a, ali ima i mnogo onih koji pripadaju, recimo, Republičkom zavodu za statistiku, Hidrometeorološkom zavodu, Seizmološkom zavodu, Agenciji za zaštitu životne sredine ili lokalnim samoupravama, a naša regulativa na tom polju još je dosta slaba. Važno je, međutim, to da je tehnička osposobljenost za ovaj vid servisa kompletirana i da su urađeni pilot projekti. Na prethodnoj Inspire konferenciji 2010. godine direktor Svetske banke za Evropu i Centralnu Aziju javno je pohvalio Srbiju kao zemlju van Evropske unije koja je ubedljivo najdalje otišla u pripremama za priključenje inicijativi Inspire, što je zaista veliko dostignuće i važno priznanje. Realna je procena da je Srbija čak ispred nekih članica Evropske unije. Zalog za budućnost RGZ je digitalnim arhivom i projektima oko njega napravio veliki iskorak ka budućnosti i informacionom društvu kome se teži. Zalog je veliki, velika su uložena (donatorska) sredstva, ali i trud. U RGZ-u postoji još mnogo interesantnih projekata iz ove oblasti. Jedan od njih je i mreža AGROS, koja pruža usluge permanentnog, preciznog satelitskog pozicioniranja kroz mrežu fiksiranih GPS stanica ravnomerno raspoređenih po čitavoj teritoriji Srbije. Kapaciteti i potencijali ove mreže još nisu iskorišćeni, što je prava šteta s obzirom na sve prednosti koje ova tehnologija donosi i na njenu zrelost. Za bolje iskorišćenje ovakvih projekata potrebno je mnogo rada na obrazovanju potencijalnih korisnika. Možda je najbitnije od svega to što je RGZ pokazao da se u državnim institucijama i te kako može raditi na svetskom nivou, pa da takvi budu i rezultati. „Problem” je možda to što su ovi projekti malo ispred svog vremena, a čini se i ispred vremena političkog establišmenta i važeće zakonske regulative. Međutim, to i jeste osnovni cilj uvođenja novih tehnologija – da pomeraju društvo ka boljoj budućnosti i da budu podsticaj za razvoj. Stevan JOSIMOVIĆ |
![]() ![]()
![]()
![]()
| |||||||||||||||||||||||||||||||||
![]() | |
![]() | ![]() |
Home / Novi broj | Arhiva • Opšte teme | Internet | Test drive | Test run | PD kutak | CeDeteka | WWW vodič • Svet igara Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • Redakcija | Kontakt | Saradnja | Oglasi | Pretplata • Help • English | |
SKWeb 3.22 |