Opravdano je prevideti kada se gledaju snimci ajkula, medveda, otrovnih zmija i još ko zna koliko opasnih životinja, ali broj ljudi koji od njih zajedno godišnje strada, crno je ispod nokta mortalitetu koji izaziva komarac. Usled klimatskih promena, malarija, zika, žuta groznica, virus zapadnog Nila, boljke su sa kojima se stanovnici starog kontinenta sve više susreću. Klimatske promene neće nikuda, pa je istrebljenje ili drastično suzbijanje ovih insekata verovatnije rešenje. Istraživači sa Londonskog Univerziteta oslanjaju se na genetsku modifikaciju koja bi onesposobila ženke da se reprodukuju, što bi dugoročno umanjilo rizik od zaraze.
Nekada domen naučne fantastike, sada je stvarnost, otelotvorena u mehanizmu pod nazivom CRISPR-Cas 9 (Clustered Regularly Interspaced Short Palindromic Repeats). CRISPR precizno seče DNK lance, izazivajući prirodni regenerativni mehanizam ćelije, pa je moguća manipulacija hromozoma u najrazličitije svrhe. U demonstraciji koja je uključivala zatvorenu populaciju komaraca koji prenose malariju (Anopheles), implementirani su fragmenti DNK koji zaustavljaju reprodukciju. Tkz. gene drive, menja deo dsx (doublesex) gena, izazivajući promene kod ženske populacije. Mužijaci koji su nosioci, nisu pokazivali bilo kakve promene, kao ni ženke sa jednim primerkom modifikovanog gena. Međutim, nakon sedam do 11 generacija, pojavile su se ženke sa dva ovakva gena, koje više nisu bile u mogućnosti da polažu jaja niti da ubadaju.
Ovo je prvi put da su naučnici uspeli da genetskim inženjeringom zaustave reproduktivni kapacitet kompleksnog organizma u laboratorijskim uslovima. Tehnologija nije u potpunosti pouzdana pa je terenska primena još uvek daleko. Prisutna je i etička bojazan od razvoja ovakvih zahvata, jer bi potencijalan uticaj na ljudski DNK obradovao poštovaoce metoda izvesnog propalog slikara sa početka prošlog veka.