Forum Sveta kompjutera

Nazad   Forum Sveta kompjutera > Ostale teme > Brbljaonica > Opšta kultura

Opšta kultura Knjige, školovanje, muzika, film, TV...

Odgovor
 
Alatke vezane za temu Vrste prikaza
Stara 7.1.2008, 19:29   #41
Iris
détente
 
Avatar korisnika Iris
 
Član od: 3.11.2005.
Lokacija: Here be dragons...
Poruke: 5.576
Zahvalnice: 1.530
Zahvaljeno 2.470 puta na 1.488 poruka
Određen forumom Re: Svet mitologije

Citat:
next kaže: Pregled poruke
Mene je fasciniralo to da neko pleme u Africi pricha o zvezdi koja se sastoji od dve zvezde koja orbitiraju jedno oko drugog,(jedna je veca a druga manja i bela,ali i nemerljivo teshka kako oni opisuju),i j navodno postoji i treca zvezda koja je spregnuta zajedno s njima,josh kazu i da su ih posetila bica(kako su oni rekli preci) odatle...Inache to sam saznao jer je moja drugarica pisala seminarski o zvezdama i to je navela kada je prichala o sluchaju kada su dve zvezde zajedno spregnute i ponashaj use kao jedno Sunce,a jedna od njih je beli patuljak i nalaze se u sazvezdju Orion...Inache nauchnici su to otkrili tek pre 50tak godina ,dok se u ovom plemenu to prenosi s kolena na koleno vec vekovima...Dodushe naauchnici su otkrili 2 zvezde zajedno spregnute u sazvezdju Orion od kojih je jedna Beli patuljak,dakle bez trece...Ali neka grupa francuskih nauchnika tvrdi da zbog gravitacionnih sila mora da postoji i neko trece telo...
Govoriš o plemenu Dogon i dvojnoj zvezdi Sirius

Naime, tek od 1862. godine je poznato da je Sirius dvojna zvezda, koja se sastoji od velike crvene zvezde - Siriusa A, i hladnije patuljaste zvezde Sirius B. Međutim, u plemenu Dogon su to znali hiljadama godina, navodno su saznanje o tome prenosili generacijama još od vremena drevnih Egipćana, za koje znamo da su bili vrsni astronomi. Savremeni astronomi i arheo-astrolozi sa pravom postavljaju pitanje odakle im to saznanje, kada pre više hiljada godina nisu imali teleskop?

Orion takođe ima svoju ulogu u ovom predanju ali predlažem ti da ostatak pronađeš na Internetu - ovde govorimo o mitologiji a ovo pitanje je ipak svojevrsna misterija i offtopic

Poslednja ispravka: Iris (7.1.2008 u 19:39)
Iris je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Sledeći korisnik se zahvaljuje korisniku Iris na korisnoj poruci:
next (7.1.2008)
Stara 7.1.2008, 19:34   #42
Iilija64
Banned
 
Član od: 20.9.2007.
Lokacija: Tomislavgrad
Poruke: 1.547
Zahvalnice: 181
Zahvaljeno 281 puta na 200 poruka
Slanje poruke preko MSN-a korisniku Iilija64
Određen forumom Re: Svet mitologije

Imaju 3 zvijezde jer je jedna bijeli patuljak (neutronska zvjezda) promjer 1 km masa 3 puta veća od našeg sunca. Jedan od mojih dražih mitova je mit o svetom Jurju i zmaju. Legende o zmajevima su me privlačile. Zanimljiv mi je i ep o Gilgamešu i njegovoj borbi za besmrtnost i o ljudskoj gluposti. Tragična mi je bila scena kad izgubi travu života.

Poslednja ispravka: Ulmawen (7.1.2008 u 20:25) Razlog: gramatika naša nasušna...
Iilija64 je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 8.1.2008, 11:12   #43
Deathclaw
Član
 
Član od: 5.8.2006.
Lokacija: Cave on outskirts of NCR
Poruke: 80
Zahvalnice: 106
Zahvaljeno 51 puta na 27 poruka
Određen forumom Re: Svet mitologije

Stvarno odlicna tema, svaka cast Zmaju.
Hteos sam samo da preporucim knjigu koja se na stvarno odlican nacin bavi manje poznatim religijama i mitologijama, kao i nacinom zivota Acteka, Egipcana, Sumera...
Knjiga se zove "Kad je sunce bilo bog" od Zenona Kosidovskog. Samo da napomenem da se knjiga ne bavi detaljnim analizama ove teme, vec uvodi citaoca u cudesan svet starih religija
Deathclaw je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Sledećih 2 korisnika se zahvaljuje korisniku Deathclaw na korisnoj poruci:
Red Dragon (8.1.2008), zoran845 (8.1.2008)
Stara 8.1.2008, 11:22   #44
Red Dragon
Starosedelac
 
Član od: 16.7.2006.
Lokacija: Ima
Poruke: 2.409
Zahvalnice: 275
Zahvaljeno 739 puta na 370 poruka
Slanje poruke preko Yahooa korisniku Red Dragon
Određen forumom Re: Svet mitologije

Citat:
Deathclaw kaže: Pregled poruke
Knjiga se zove "Kad je sunce bilo bog" od Zenona Kosidovskog. Samo da napomenem da se knjiga ne bavi detaljnim analizama ove teme, vec uvodi citaoca u cudesan svet starih religija

Kosidovski, Kosidovski.... da to nije Poljak koji je pisao naucna dela o istorijama starih civilizacija?

Ako jeste, da li je knjiga napisana kao naucni rad, ili vise kao bajke i price vezane za mitologiju (trenutno bi mi vise lezalo ovo drugo)? Kojim se civilizacijama bavi u toj knjizi?
Red Dragon je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 8.1.2008, 11:55   #45
Deathclaw
Član
 
Član od: 5.8.2006.
Lokacija: Cave on outskirts of NCR
Poruke: 80
Zahvalnice: 106
Zahvaljeno 51 puta na 27 poruka
Određen forumom Re: Svet mitologije

Citat:
Red Dragon kaže: Pregled poruke
Kosidovski, Kosidovski.... da to nije Poljak koji je pisao naucna dela o istorijama starih civilizacija?

Ako jeste, da li je knjiga napisana kao naucni rad, ili vise kao bajke i price vezane za mitologiju (trenutno bi mi vise lezalo ovo drugo)? Kojim se civilizacijama bavi u toj knjizi?
Pa iskreno neznam mnogo informacija o piscu, a sto se tice knjige, kao sto rekoh, knjiga nije za "iskusnog" mitomana, vec za ljude koji zele da stvore generalnu sliku o razlicitim starim religijama i mitovima, knjiga je mesavina mitova, obicaja i nacina zivota gore pomenutih naroda(Egipcana, Sumera, Asteka).Takodje, knjiga se bavi arheoloskim istrazivanjima, koja su po meni odlicno opisana(u avanturistickom stilu).
Po meni, trebalo bi da bude obavezno stivo u svim skolama. :icon_st

Poslednja ispravka: Deathclaw (8.1.2008 u 12:03)
Deathclaw je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 8.1.2008, 21:15   #46
zoran845
Deo inventara foruma
 
Član od: 7.6.2007.
Lokacija: Naissus (M.S.)
Poruke: 4.729
Zahvalnice: 872
Zahvaljeno 2.575 puta na 1.457 poruka
Slanje poruke preko Yahooa korisniku zoran845
Određen forumom Re: Svet mitologije

Citat:
Red Dragon kaže: Pregled poruke
Kosidovski, Kosidovski.... da to nije Poljak koji je pisao naucna dela o istorijama starih civilizacija?

Ako jeste, da li je knjiga napisana kao naucni rad, ili vise kao bajke i price vezane za mitologiju (trenutno bi mi vise lezalo ovo drugo)? Kojim se civilizacijama bavi u toj knjizi?
Da, to je taj, i dela mu nisu suvoparni naučni radovi (što je i razumljivo, jer je pre svega bio pesnik i esejista - dakle, književnik), ali nisu ni daleko od istih. Ono što je ovaj čovek uspeo da napravi je pravo čudo: na popularan a potpuno originalan (rekao bih "poetski", da vidite samo njegove opise starih civilizacija) način uspeo je nešto što se teško postiže: da spoji jednostavnost naracije sa kompleksnim temama. Obavezno čitajte njegove knjige. Verujem da će čak i oni koje ne interesuje istorija, arheologija, religija (i još štošta) uživati u delima ovog pisca.

Najpoznatiji je po "Biblijskim legendama" (ja imam treće izdanje "Srpske književne zadruge" iz 1983.) gde je pokušao da da istorijsku pozadinu i analizu događaja koji se pominju u najpoznatijoj knjizi na svetu, na šta se nadovezuje knjiga "Priče evanđelista" ("Svjetlost", Sarajevo, 1988.), briljantna studija o Hristu (čoveku) i našoj predstavi o njemu kroz vekove. "Kad je Sunce bilo Bog" (već pomenuto) govori o starim civilizacijama kroz niz priča o istraživačima čija su dela bila od presudnog značaja za njihovo otkrivanje (drugo izdanje "Srpske književne zadruge", Beograd, 1987. u biblioteci "Poučnik"). "Kraljevstvo zlatnih suza" (izdanje kuće "Trivić", Beograd, 2003.) za temu ima civilizacije pretkolumbovske Amerike i njihovu žalosnu sudbinu u vreme najezde konkvistadora, a poslednja knjiga Kosidovskog prevedena kod nas za koju znam je izvanredna zbirka istorijsko-arheoloških priča/eseja (sa šarolikom tematikom) "Lisipovi konji i druge priče" ("Trivić", Beograd, 2002.).

Kosidovski je bio pre svega rasan pisac, ali i veliki zaljubljenik u arheologiju i istoriju, koji je svoja znanja i interesovanja skladno spojio i stvorio opus neprolazne vrednosti. Imali smo još i tu sreću da je njegova dela (nažalost ne sva) preveo naš sigurno najbolji prevodilac sa poljskog - Petar Vujičić.

Kad bi me neko pitao koje bih knjige obavezno pročitao da se ponovo rodim, dela Zenona Kosidovskog bi bila u samom vrhu moje (subjektivne, naravno) liste.

Dakle, Crveni Zmaju, nećeš pogrešiti ako pročitaš bilo šta od ovog majstora. Važi i za sve ostale.

Citat:
Deathclaw kaže: Pregled poruke
Po meni, trebalo bi da bude obavezno stivo u svim skolama. :icon_st
Slažem se sa tobom "do daske".

Poslednja ispravka: zoran845 (8.1.2008 u 22:25)
zoran845 je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Sledeći korisnik se zahvaljuje korisniku zoran845 na korisnoj poruci:
Deathclaw (9.1.2008)
Stara 8.1.2008, 22:10   #47
101st Airborne
Veteran
 
Član od: 6.12.2005.
Lokacija: Beograd
Poruke: 613
Zahvalnice: 12
Zahvaljeno 36 puta na 29 poruka
Određen forumom Re: Svet mitologije

Procitao sve sem Lisipovih konja i apsolutno se slazem. Jedina mana, ali koja naravno nema nikakve veze sa Kosidovskim, jer sto je u medjuvremenu bilo novih otkrica za koja on naravno nije mogao da zna, ali za osnovnu sliku i prakticno najbitnije stvari o starim civilizacijama Kosidovski ostaje neprevazidjen u naucno-popularnoj literaturi.

Poslednja ispravka: 101st Airborne (8.1.2008 u 23:20)
101st Airborne je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 9.1.2008, 12:40   #48
Deathclaw
Član
 
Član od: 5.8.2006.
Lokacija: Cave on outskirts of NCR
Poruke: 80
Zahvalnice: 106
Zahvaljeno 51 puta na 27 poruka
Određen forumom Re: Svet mitologije

U duhu ove teme, mogli bi da otvorimo glasanje o najomiljenijem heroju.Posto sam siguran da svaki obozavalac mitova ima svog heroja.
Deathclaw je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 9.1.2008, 20:49   #49
Red Dragon
Starosedelac
 
Član od: 16.7.2006.
Lokacija: Ima
Poruke: 2.409
Zahvalnice: 275
Zahvaljeno 739 puta na 370 poruka
Slanje poruke preko Yahooa korisniku Red Dragon
Određen forumom Re: Svet mitologije

Citat:
Deathclaw kaže: Pregled poruke
U duhu ove teme, mogli bi da otvorimo glasanje o najomiljenijem heroju.Posto sam siguran da svaki obozavalac mitova ima svog heroja.

Sineeeee, a znas li ti koliko ima heroja u mitovima SAMO jednog naroda? A znas li koliko ima naroda? Ne bi se mogla napraviti toliko velika lista.
Ako vec oces nesto vezano za heroja i mitska bica, onda bolje da se napravi duel, mada bi se i to oteglo.
Red Dragon je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 9.1.2008, 22:44   #50
zdravkelja
Deo inventara foruma
 
Član od: 1.12.2006.
Lokacija: secretlevel.org
Poruke: 4.264
Zahvalnice: 1.929
Zahvaljeno 1.916 puta na 819 poruka
Određen forumom Re: Svet mitologije

Zenon Kosidovski ima odlicne knjige, obozavam da ih citam.
Meni je omiljena 'Kraljevstvo zlatnih suza', ko voli takvu tematiku neka obavezno procita
zdravkelja je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 11.1.2008, 14:38   #51
Red Dragon
Starosedelac
 
Član od: 16.7.2006.
Lokacija: Ima
Poruke: 2.409
Zahvalnice: 275
Zahvaljeno 739 puta na 370 poruka
Slanje poruke preko Yahooa korisniku Red Dragon
Određen forumom Re: Svet mitologije

Nesto ste ce ucutali?
Red Dragon je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 11.1.2008, 23:30   #52
Ulmawen
Starosedelac
 
Član od: 6.4.2007.
Lokacija: Narquelion la.. tu y aldalin Kortirionwen
Poruke: 1.360
Zahvalnice: 484
Zahvaljeno 920 puta na 515 poruka
Određen forumom Re: Svet mitologije

Svi junaci nikom ponikoše.
Evo još malo podataka o starim Slovenskim Božanstvima; vidim da vlada veliko interesovanje za njih.

Perun

Perun je onaj među bogovima slovenskoga Panteona, o kome imamo najviše pisanih izvora. Njegov kultus potvrđuju nam neosporni tekstovi. Ime se njegovo ponavlja više puta ne samo u ruskoj Nestorovoj Hronici, već i u onom tako zanimljivom ugovoru, koji su Rusi zaključili sa vizantijskom carevinom 907. i 945. god. Rusi polažu zakletvu na prvom ugovoru preko svojih mačeva u ime Peruna, svoga boga, i Volosa, boga stada. Drugi je ugovor još izrazitiji: "Ako neki vladalac (knez) ili neko od naroda ruskog povredi ovo što je ovde napisano, da pogine od svoga oružja, da bude proklet od Boga i od Peruna kao verolomnik". Hroničar uz to dodaje: "Sutradan ujutru Igor saziva poslanike (grčke) i ode na brdo na kome bejaše Perun i tu položi zakletvu sa svim svojim glavarima, koji behu nekršteni: "a Rusi hrišćani položiše zakletvu i crkvi (kapela) sv. Ilije". Ja navlaš podvlačim ove reči; jer ćemo malo niže pokušati, da vidimo: kakav je odnošaj mogao postojati između neznabožačkog boga i biblijskog proroka.
Perun je još jednom prizvan kao najviše božanstvo u ugovoru, koji je Svetoslav zaključio 971. g. sa Grcima. "Ako ne uščuvamo i ne uspoštujemo ono što smo gore izjavili, neka smo prokleti od bogova u koje verujemo, od Peruna i Volosa, boga stada."
Po istoj hronici postavio je 980 god. knez Vladimir u Kijevu na jednom uzvišenju više idola, na prvom mestu idola Perunovog. On je bio načinjen od drveta, glava mu je bila od srebra, a brada od zlata. Oko njega su bila poređana ostala božanstva: Horz, Dažbog, Stribog, Simargl, i Mokoš, koje ćemo sve ispitati. I Perunu kao i svima prinašane su žrtve. Drugi jedan knez Dobrinja podiže jednog idola Perunu na obalama reke Volhove, pored Novgoroda.
God. 988. Vladimir se pokrsti; pa naredi da se poruše svi idoli; jedne sagore, a druge pobacaju u vatru: "On izda naredbu, da se Perun priveže konju za rep, i tako dole svuče do ispod Boričeva u potok; za tim naredi dvanaestorici ljudi, da ga tuku batinama. Dokle su ga oni tako vukli potokom, nekršteni ljudi nad njim plakahu. Tada, pošto su ga tako dovukli do Dnjepra, bace ga u nj. Vladimir reče svojim slugama: 'Ako se gde zaustavi, odgurnite ga od obale, dok ne prođe vodopad, a tada ga ostavite'. Vetar ga donese do jedne obale, koja se od tada prozva Perunova obala, i koja i danas nosi to ime."
(...)
Ulmawen je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 11.1.2008, 23:31   #53
Ulmawen
Starosedelac
 
Član od: 6.4.2007.
Lokacija: Narquelion la.. tu y aldalin Kortirionwen
Poruke: 1.360
Zahvalnice: 484
Zahvaljeno 920 puta na 515 poruka
Određen forumom Re: Svet mitologije

(...)
Na taj način još u početku XII v. jednim topografskim imenom behu sačuvana u okolini Kijeva sećanja na Peruna. Ovo je ime iščezlo vrlo rano iz ovih predela. Ali se nalazi ipak na drugim mestima. G. N. Barsov[76] beleži jedno Perunovo u Volginom basenu, i jedno ime Perun blizu V. Novgoroda, na levoj obali Volhova, na mestu gde bejaše Perunova statua, koju razori vladika Aćim, kad Novgorod bi preobraćen u hrišćanstvo. Novgorodska hronika ovako nam priča tu epizodu:
"God. 6497 (989) pokrsti se Vladimir. Vladika Aćim dođe u Novgorod, i razori sve žrtvenike (trebišta), obori Peruna, i naredi da se baci u Volhovu; i vukoše ga po blatu tukući ga bičem i štapovima; jedan zao duh uđe u Peruna, i počne kukati: ' Oh mene nesrećnoga! Ja sam pao u nemilostive ruke'. I on pređe preko velikog mosta, baci svoju batinu na most, te se još i danas ludaci udaraju tom batinom, da učine zadovoljstvo zlim dusima. Zatim naredi, da ga (Peruna) niko ne primi, i jedan stanovnik sa Pidbe[77] ode ujutru na obalu reke u času, kad Perun prispe do obale, odgurnu ga jednom pritkom: ,Dosta si dovde jeo i pio, mali moj Perune, produži i dalje ploviti'! I satanski predmet iščeze".
Ove iste pojedinosti ponavljaju se i u kompilaciji pod imenom: Kratki anali novgorodskih crkava, koje se nalazi u istoj zbirci u kojoj i hronika. Vrlo je zanimljivo i svedočanstvo onoga popoljačenoga Talijana Gvanjinija, koji god. 1578. objavi delo pod imenom: Sarmatiae Europae descriptio. "Na ovom mestu, veli Gvanjini, uzdizaše se nekada Perunov idol, baš onde gde je danas manastir Perun, nazvan tako po imenu ovoga idola. On - idol, bio je obožavan od Novgorođana. Predstavljao je čoveka kako u ruci drži ognjeni kamen; sličan je gromu, jer reč 'perun' kod Rusa i Poljaka znači grom. U počast svoga idola goraše i noću i danju vatra naložena od hrastovih drva. Ako se nepažnjom slugu, koji je moraju čuvati, ova vatra ugasi, svi bi, bez ikakve milosti, odmah bili osuđeni na smrt."
Ove tako određene pojedinosti nose vrlo ozbiljan karakter istinitosti; no pitanje je samo: odakle ih je Gvanjini mogao uzeti?...
Ovim čisto istorijskim podacima mogu se dodati i drugi. Na ime Perun nailazi se u vrlo mnogo pisanih spomenika XIV i XV veka, koji se odnose na veru starih Rusa. Navešću samo najglavnije. Jedna galicijska karta iz godine 1302. spominje kao znak obeležavanja nekog imanja jedan hrast pod imenom Perunov dub.U jednom stavu romana o Aleksandru Velikom ime Zevs prevedeno je sa Perun. U jednom apokrifnom spomeniku, Dijalogu tri sveca, čita se: "ima dva anđela gromovnika, jelinski Perun i jevrejski Horz." Na taj način postojanje Peruna kao boga gromovnika u Rusiji utvrđeno je čitavom serijom neospornih pisanih spomenika. Da li je on onaj vrhovni Bog o kome govori Prokop Cezareac (θεςν ένα άπά ντων κύριον)? To se ne može potvrditi; no on je izvesno onaj gromovnik vizantijskoga istorika. (τής αςτράπής δημιουργςν).
Kod južnih Slovena, Srba i Bugara, Perunovo ime ne spominju nikakvi istorijski spomenici. Ali se nalazi u jednoj narodnoj pesmi, koju je Rokovski zabeležio. No ovaj je tekst vrlo sumnjiv, reč perun i smislu groma (vidi dalje) ne postoji ni u srpskom ni u bugarskom. Stoga je čovek prinuđen obratiti se na nekoliko geografskih, botaničkih ili drugih imena. Tako je ime perenuga ili perunika zajednička reč i u Bugara, Srba i Hrvata, i znači iris germanica. Neki su primećivali, da ta reč dolazi možda od reči veronica, pa je narodnom etimologijom iskvarena. Ali veronica nema. ničega zajedničkoga sa iris germanica. S druge strane se skreće pažnja da se kod Srba ta biljka zove i bogiša, i da leči izvesne bolesti (bogiša - božja biljka). Navodi se u Bugarskoj jedna planina Perin, pa bi se htelo, da je to Perunova planina. Ovu istovetnost dopuštaju i veliki auktoriteti: Miklošić i Krek. K. Iriček sa mnogo više verovatnosti pripisuje ovu reč elbasanskoj perdon što će reći: zalazak (sunca).
(...)
Ulmawen je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 11.1.2008, 23:32   #54
Ulmawen
Starosedelac
 
Član od: 6.4.2007.
Lokacija: Narquelion la.. tu y aldalin Kortirionwen
Poruke: 1.360
Zahvalnice: 484
Zahvaljeno 920 puta na 515 poruka
Određen forumom Re: Svet mitologije

(...)
Isto tako pokušava se utvrditi, da i kod Slovenaca postoji ime Perun, kao ime čoveka. Krek, koji je i sam Slovenac, navodi jedno selo Perun (Perunja ves), jedan vrh brega Perun; jedna šuma Perun nalazi se u okolini Poljica, u Hrvatskoj. No trebalo bi znati, od kada postoje ova imena. Možda su i skorašnja. Jer ime Perun, ako i postoji kao takvo, zar ne može biti sasvim prosto jedan nadimak? - Pođemo li malo severno, naći ćemo u slovenačkim narodnim pesmama (koje je sakupio Kolar), jedno ime Parom koje baca gromove:
Bouh Parom zaoblacom;
A vidi to nahněvany.
Tresk! zahrmi jej do čela
Hned i z deckem zkameriěla.
(Ražljućen Bog Parom iza oblaka, vide to, i najedanput baci grom, i ona bi odmah skamenjena).
ILI OVA:
Za onijeh časov
Za starych Bohov
Za Boha Paroma.
(U ono vreme, u vreme starih bogova, u vreme boga Paroma.)
Ovo su klasični navodi. Do sada ih niko nije osporio. Pa ipak ja bih želeo videti ih potvrđene i drugim svedočanstvima, osim Kolarevog.
Voleo bih znati i iz kojeg su vremena; Kolar je imao strahovitu uobrazilju, a vrlo malo kritičnog duha. Po češkom Kott-ovom rečniku (sub voce - Perun) nalaze se i u slovačkim zemljama oblici Param i Baram, glagoli peruntati - udarati gromom, i jedan pridev perunsky, koji se odnosi na grom. U Češkoj ne postoji ime Perun u starim autentičnim pisanim spomenicima. Njega navode kao ime lica (Krek, str. 389.). Ali to je možda kao i u slovenačkom jedan prost nadimak. Imena izvršioca radnje na nastavak un nisu retka u češkom jeziku: běhoun, trkač, krĭkloun, vikač itd.
Kod baltičkih i polapskih Slovena četvrtak se zvaše perendan. Ova reč izgleda skovana od nemačke Donnerstag. No da li peren znači grom ili boga groma? Da li i Helmoldovom Proven-y, treba videti Peruna?"Mi odosmo u onostranu Slaviju, i uđosmo u jednu šumu. Tu između vrlo starih drveta videsmo hrastove posvećene Provenu, bogu ove zemlje. Ograđeni su bili šumskom ogradom, kroz koju se ulazilo na dvoja vrata. U svima selima ove zemlje ima mnoštvo kućnih bogova (penates) i idola; ali ovo je mesto glavno svetilište za ceo ovaj predeo. Narod, kralj, sveštenici, svi tu dolaze radi suđenja sporova. Pristup u svetilište dopušten je samo sveštenicima i onima koji hoće da prinesu žrtvu, ili onima kojima preti opasnost od smrti, a nije im otkazano pravo azila. Jer Sloveni toliko poštuju ove svoje svetinje, da ne dopuštaju, da se neprijateljskom krvlju okalja ni hodnik njihovog hrama."
U Helmolda se uostalom nalazi još jedan bog Prove: "Deus Altenburgensis terrae" - osobito poštovan u Star-gradu. Ovaj bog nema kipova ("quibus nullae sunt effigies expressae"). Ova imena: Prove i Proven možda su identična sa Perun. Helmold zna ne samo za ime idola, već i za ime sveštenika - žreca, koji ga je služio.
Bog Porenucije (Porenutius), po svedodžbi Saksa Gramatika, poštovan je u Arkoni, na ostrvu Rujnu.Ovo bi ime moglo predstavljati ime Porenović, Porenov (Perunov?) sin. Nemamo tako ozbiljnih primera o srodstvu slovenskih bogova. U svakom slučaju, opis ovoga baltičkoga božanstva ne priliči tako onome opisu koji nam daje Ruska Hronika o Perunovom idolu. Idol u Arkoni imađaše četiri lica, a peto lice na grudima; leva ruka dohvata čelo ovog lica, a desna bradu. Ni malo se ne može zamisliti jedan bog groma u tako meditativnom položaju.
U Poljskoj takođe ima izvestan broj mesta, koja se i danas zovu Peruny, Piorunow, To su, vrlo lako, mesta na koja je nekad pao grom, pa od njega čak izvedene i neke reči. Zna se za neko kamenje pod imenom piorunek: Jedna priča iz Galicije okruga Tarnobrzeg, kod Lasovakis-ćana dokazuje, kako izgleda, da u ovim predelima još žive uspomene na Piorun-a ili Peruna neznabožačkog. Evo te priče u prevodu: "Neki gospodar običavaše ići nedeljom u lov. Jedne nedelje ode on tako u lov, i kad bi vreme službe božije, on ne bejaše ništa ubio. Najedanput jedan crni oblak otvori nebo, i u daljini se ču grom. Gospodar pogleda i spazi u reci jednu veliku i grubu crnu ticu, gde stoji na jednom kamenu. ' Nisam ništa ubio, reče u sebi. Bar ovu ticu da ubijem '. - U isti mah seti se, da u svojoj lovačkoj torbi nosi jedan blagosloven metak već sedam godina. Napuni njime svoju pušku, nanišani, i tica pade. Gospodar je dohvati, pogleda je, jer nikad nije video tako gadne tice.
Šteta, reče on, što sam izgubio jedan metak za ovakvu tičurinu '. No on ču iza sebe glas, koji mu reče: ' Ne žali ni malo, što si to uradio; evo već sedam godina kako gonim tu ticu, i nikako da je uhvatim. Dok si ti nju nišanio, ja sam tebe nišanio; i da ti nju nisi ubio, ubio bih bio ja tebe '. Gospodar se poplaši, pogleda i vide pred sobom jednoga čoveka kao džina, velikog kao drvo, naoružanog dugom puškom, kao drvenim stablom. To beše Pieron, koji uvek lovi ove gadne tičurine. One se zovu brzoletice, jer vrlo brzo lete. Pijeron dohvati gospodara za ruku i dugo je s njim razgovarao; jedan drugome su gledali puške, i Perun reče gospodaru, da više nikad nedeljom ne lovi , pa onda odlete kao vetar."
(...)
Ulmawen je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 11.1.2008, 23:33   #55
Ulmawen
Starosedelac
 
Član od: 6.4.2007.
Lokacija: Narquelion la.. tu y aldalin Kortirionwen
Poruke: 1.360
Zahvalnice: 484
Zahvaljeno 920 puta na 515 poruka
Određen forumom Re: Svet mitologije

(...)
Ovde smo prikupili sve pisane izvore, u kojima se javlja ime Perun ili pod svojim originalnim oblikom, ili više-manje izmenjen. To je bog groma i bure. Mi navlaš obilazimo one predlagane veze sa litvanskim ili sanskritskim jezikom. I ne pribegavajući sumnjivim sličnostima, ime Peruna dovoljno se objašnjava slovenskim elementima. Oun'', - un'' jeste nastavak koji označava izvršioca radnje. Nalazi se i u staroslovenskom jeziku: bĕgoun'' - begunac, vi''dun'' - mađioničar. Još i danas se vrlo dobro upotrebljava u ruskom: opekun' - zaštitnik, govorun' - brbljivko; igrun' - igrač itd. Mi i s druge strane znamo iz ruskog, poljskog i slovačkog da perun, piorun, paron znači grom. Drugi slovenski jezici upotrebljavaju za označenje te reči isključivo koren grem ili grom. Šta znači koren per? On pokazuje jednu napornu misao, jedan silan udarac. Per'' pa staroslovenskom jeziku znači udaram.Perim je dakle onaj koji udara, tuče. To je epitet koji zaista i dolikuje bogu groma.
U onom svom ovde često pomenutom stavu, Prokop Cezareac možda misli na Peruna. "Oni poznaju jednog jedinog Boga, proizvođača groma, i žrtvuju mu marvu i druge razne žrtve." (De belle gothico, III, 14.)
Onu ulogu, koju Perun igra u Panteonu neznabožačkih Slovena, igra i prorok Ilija u folkloristici hrišćanskih Slovena, a osobito onih koji su ostali najverniji prvobitnim tradicijama: kod Rusa, Srba i Bugara. Videli smo napred, u onom ugovoru zaključenom između Rusa i Grka, kako nekršteni Rusi polažu svoju zakletvu pred Perunom, a kršteni pred sv. Ilijom. Da li je to čista slučajnost, što se biblijski prorok ovde stavlja prema bogu groma?
U Bibliji se sv. Ilija javlja kao gospodar svih prirodnih elemenata. Voda i vatra mu se pokoravaju. On javlja kralju Ahabu, da za sedam godina neće biti ni rose ni kiše, dokle god on ne kaže. On spušta s neba vatru, koja sažiže žrtvu. On najavljuje i vraća kišu osušenoj zemlji. On stoji pred Večnošću. "I evo, Večnost prolazi, i veliki besan vetar, koji lomi planine, krši stenje, iđaše ispred Večnosti. No Večnost ne beše u tom vetru. Posle vetra ču se trus, ali Večnost ne beše u trusu. Za trusom dođe vatra, i Večnosti ni u njoj nema. Posle vatre začu se jedan tanak i prijatan zvuk."
Sv. Ilija ne umire prirodnom smrću, već je čudnovatim načinom odnesen na nebo... "I kako oni iđahu dalje putem, i idući govorahu: Evo jednih vatrenih kola i vatrenih konja; i oni ih razdvojiše jedne od drugih. I Ilija se uspe na nebesa pomoću jednog vihora. A Jelisije (njegov učenik) gledajući ga, vikaše: 'oče, moj, oče moj!' i više ga ne vide".
Očevidno su ove priče morale očarati mašte, koje su već bile obuzete mitosom o božanstvu, koje u atmosferi upravlja velikim prirodnim događajima: gromom i munjama. Jedan naučar grčki g. Politis, u svojoj studiji o suncu ((’Ηλιος) u narodnim grčkim predanjima, starao se, da izjednači sv. Iliju sa Heliosom. Isto je zbliženje bio učinio još i Volter u svome Dictionnaire philosophique. Vrlo je mogućno, da je istovetnost ovih dveju reči uticala na maštu Grka, koji su bili verski učitelji Rusa. Kultus sv. Iliji u grčkim zemljama razvio se na jedan sasvim osobeni način. Više crkvica ili manastira carigradskih behu stavljeni pod njegovu zaštitu; najviše su mu posvećivali crkve na visovima. Trinaestog dana avguskih kalenda slavljahu Grci pozorišne igre radi uspomene na voznesenje sv. Ilije na nebo.
Među licima Staroga Zaveta, Ilija bejaše očevidno jedan od onih, koji su najživlje obuzeli maštu ruskih novopokrštenjaka, Slovena i Varjaga. On ih je podsećao u isti mah i na slovenskog Peruna u skandinavskoga Tora, koga na kolima vuku dva upregnuta jarca, te sipa varnice iz oblaka, i pronosi jeku groma. Od svih hrišćanskih svetaca sv. Ilija je prvi koga je Rusija priznala. On je jedan od onih, čiji je kultus i do danas ostao najpostojaniji i najpopularniji. Ruski seljak još i danas čuje ona kola, koja su odnela na nebo biblijskoga proroka. Sv. Iliju prizivaju i protivu rana zadanih vatrenim oružjem, tj. oružjem koje grmi, puca. Prizivaju ga, da baca gromove, munje i koplja protivu božjih neprijatelja. Od njega zavisi: rosa, kiša, tuč, suša. Služba na njegov dan kaže, da on može dati ili zadržati kišu, u vreme suše čita se ovakva molitva: "sv. Ilija svojom rečju zadržava kišu, i svojom rečju je pušta. Molimo ti se, o Gospode, usliši njegovu molitvu i pošalji nam kišu s neba na zemlju." Njegov se dan slavi 20. jula, tj. u vreme najvećih bura i najvećih suša.
Novgorod imađaše u srednjem veku dve crkve, jednu Ilije kišnoga, a drugu Ilije sušnoga. I u jednoj i u drugoj nosaše se litija, prema potrebi zemljoradnika.
Ruski seljak očekuje da vidi 20. ili buru ili kišu. Suho vreme toga dana predskazuje mnogobrojne požare. Kad se svetac vozi u svojim vatrenim kolima, on štedi polja milostivih ljudi, a pali i pustoši zemlju tvrdica i grabljivaca. U kurskoj i voroneškoj guberniji ostavlja se na svršetku žetve po jedna pregrš vezanog klasja, u čast proroka Ilije. To se zove vezati bradu sv. Ilije.
Da li bi to mogla biti neka nejasna uspomena na Perunovu zlatnu bradu?
U nekim oblastima još se praznuju prava prinašanja žrtve. U guberniji Kaluga zakolju jednog brava, ispeku, pa meso pojedu, a sakupljeni novac daju crkvi. Na drugim mestima zakolju vola, ili tele, pa se skupe na gozbu, i pojedu ga; ili još više: zakolju nekoliko jaganjaca, pa nose meso popovima, da ga blagoslove.
Po jednoj legendi iz Bukovine, Bog vide sutradan po stvaranju sveta, da je raj prepunjen zlim dusima, koje satana bejaše stvorio. On naredi sv. Iliji, da pokrene munje i gromove. Ilija pusti toliko gromova i toliko vode, da svi zli dusi na vrat na nos popadaše na zemlju. Po jednoj drugoj priči iz iste oblasti, Bog, pošto je stvorio svet, stvori takođe grom i munje, pa ih poveri đavolu. Ali on ih je tako rđavo upotrebljavao, da Bog naredi Iliji, da od njega oduzme i vrati na nebo.
(...)
Ulmawen je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 11.1.2008, 23:34   #56
Ulmawen
Starosedelac
 
Član od: 6.4.2007.
Lokacija: Narquelion la.. tu y aldalin Kortirionwen
Poruke: 1.360
Zahvalnice: 484
Zahvaljeno 920 puta na 515 poruka
Određen forumom Re: Svet mitologije

(...)
I kod južnih Slovena uloga sv. Ilije nije manje znatna. On uživa kod njih epitet gromovnika, i zauzima vrlo veliko mesto u narodnoj epopeji. Narodne pesme pripovedaju nam, kako svet bi podeljen između sv. Jovana, sv. Petra i sv. Ilije. Ilija dobije u svoj deo oblake i grom. On kažnjava rđave ljude zatvarajući nebeske izvore "tako da su i sama sitna deca prinuđena lizati suh pesak".
Ilijin dan je u Bugarskoj prazničan dan, zvanična svetkovina. U nekim srezovima toga dana čine se neki obredi vrlo slični onima, koje smo napred spomenuli u Rusiji, i koji imaju nekog osobitog neznabožačkog traga.
Čeh g. Voraček, baveći se god. 1886. u Bugarskoj, prisustvovao je jednom praznovanju sv. Ilije u Javorovu na 20 km od Filipopolja. Evo kratkog sadržaja njegovog opisa.
Seljaci počinju svetkovinu klanjem jedne junice na bregu obraslom hrastovima. Klanje ovog govečeta ima pravi verski karakter. Izvršilac žrtve skine kapu, prekrsti se, tako isto učine i svi prisutni; onda pristupa klanju, govoreći: "neka nam sv. Ilija bude u pomoći". Kad je goveče zaklano, onda iseku meso, pristave ga u lonac, da se kuva. Ovoj radnji prisustvuju samo ljudi. Kad se meso skuva, onda dođu i žene i deca. I oni se prekrste, govoreći: "Neka nam sveti Ilija bude u pomoći." Zatim pop i crkvenjak priđu s kadionicom, kropionicom i voštanim svećama. Pop osveti vodu.
Žene su donele sudove; neke su donele i hleba, rakije i vina. Svaka dobija jednu malu porciju čorbe i malo mesa. Na taj se način napravi jedan poljski ručak. Svečanost se završi tradicionalnim orom."
Po Voračeku ova se svečanost obavlja u najvećem delu predela oko Rodapa. U ovom predelu navodi on još mnoge ruševine crkava posvećenih sv. Iliji.
U srpskim i hrvatskim narodnim pesmama sv. Ilija se zove još nebeski kočijaš. On po zapovesti božjoj tuče gromom zle duhove. Pored toga igra još i ovu ulogu: jede mesec, i bi ga sveg pojeo, da Bog ne naknađuje odmah ono što on pojede. Slovenci zamišljaju sebi vetrove kao zavađenu braću, koja provode vreme svađajući se. Sv. Ilija pušta na njih kišu, da ih umiri.
Na taj način sv. Ilija se javlja i kod Rusa, Srba, Bugara i Slovenaca kao svetac groma, veliki gospodar kiše, vetrova i bura. Nije drsko pretpostaviti, da je njegov kultus zamenio obrede slovenskog Zevsa, Peruna, čije su postojanje dokazali tako jasno stari ruski pisani spomenici.
Hrast je bio drvo posvećeno Perunu kao i Zevsu.
Napred smo spomenuli onaj galicijski spomenik, koji označava jedan Perunov hrast kao poljsku belegu; a tako isto i Helmoldove reči o onom drugom hrastu, koji figuriraše u hramu boga Provena. U Životu vladike Otona Bamberškog od Herborda spominje se takođe jedan veliki hrast, koji bejaše nedaleko od Štetina; blizu njega izviraše jedan izvor. Narod ga poštovaše, kao da u njemu stanuje bog. Konst. Porfirogenit je spomenuo kod Slovena u Rusiji još jedan hrast. On pripoveda jedno putovanje Rusa po Dnjestru. "Kad dođoše, veli, na ostrvo sv. Đorđa, prinesoše tu svoju žrtvu, jer se tu nalazi jedan vrlo veliki hrast; i oni prinose na žrtvu žive tice. Pobodu strele oko drveta i na njih, po svom običaju, pomeću komade hleba, mesa i svega onoga što imaju. Onda vuku kocku da li treba zaklati tice i pojesti ih, ili ih ostaviti žive.
Češki hroničar Kozma, koji brižljivo izbegava svaki malo tačniji detalj o neznabožačkom kultusu, govori samo o kultusu gajevv i drvetv (lucos et arbores) ne beležeći naročito hrast. Jedan drugi češki spomenik, omilijar praškog vladike, isto tako spominje kultus gajeva i drveta, ali ne spominje hrast. Pozitivno se ovo drvo spominje u Hajekovoj hronici (XVI vek). Hajek zaslužuje malo poverenja u svemu što se odnosi na čistu istoriju. No on je možda bio bolje informisan o narodnim verovanjima. On priča (iz god. 991) da na bregu Petrinu (Lorenzberg) koji gospodari u Pragu levom obalom Vltave, Česi, za vreme zime, lože vatru pored jednog velikog hrasta; i pored vatre javljaju se neki fantastični oblaci. Kod Srba se jedna vrsta hrasta zove grm. Ova vas reč goni, da je sravnite sa korenom grm - od grmeti. Ali gr'm'' i staroslovenskom ima mnogo opštiji smisao; on znači skup, kita drveta i nema ničega zajedničkoga sa idejom o grmu. Pa je ipak mogućno, da je ovde narodna etimologija uspostavila neku bliskost, koja nije postojala u prvobitno doba.

Luj Leže - Slovenska mitologija (Louis Leger, La mythologie Slave, 1901)
Ulmawen je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Sledećih 5 korisnika se zahvaljuje korisniku Ulmawen na korisnoj poruci:
donator99 (13.1.2008), Gordon Freeman (12.1.2008), Highlander (12.1.2008), Iilija64 (12.1.2008), Red Dragon (12.1.2008)
Stara 11.1.2008, 23:46   #57
zoran845
Deo inventara foruma
 
Član od: 7.6.2007.
Lokacija: Naissus (M.S.)
Poruke: 4.729
Zahvalnice: 872
Zahvaljeno 2.575 puta na 1.457 poruka
Slanje poruke preko Yahooa korisniku zoran845
Određen forumom Re: Svet mitologije

@ Ulmawen: Stani malo!
Citat:
Red Dragon kaže: Pregled poruke
Nesto ste ce ucutali?
Ti i tvoj dugački jezik!
zoran845 je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Sledeći korisnik se zahvaljuje korisniku zoran845 na korisnoj poruci:
Ulmawen (11.1.2008)
Stara 11.1.2008, 23:48   #58
Ulmawen
Starosedelac
 
Član od: 6.4.2007.
Lokacija: Narquelion la.. tu y aldalin Kortirionwen
Poruke: 1.360
Zahvalnice: 484
Zahvaljeno 920 puta na 515 poruka
Određen forumom Re: Svet mitologije

Citat:
zoran845 kaže: Pregled poruke
@ Ulmawen: Stani malo!
Valjda niko neće da upita nešto o skandinavskoj mitologiji.
Ulmawen je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 11.1.2008, 23:52   #59
Iris
détente
 
Avatar korisnika Iris
 
Član od: 3.11.2005.
Lokacija: Here be dragons...
Poruke: 5.576
Zahvalnice: 1.530
Zahvaljeno 2.470 puta na 1.488 poruka
Određen forumom Re: Svet mitologije

Ja bih rado da naučim nešto što manje znam, nešto o Maleziji, Indo-Aziji, Vizantiji, tako nešto... Ako neka dobro duša ima saznanja o mitologiji pomenutih teritorija i država, molim da ih podeli sa nama
Iris je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 12.1.2008, 10:42   #60
todos
Deo inventara foruma
 
Član od: 9.12.2005.
Lokacija: Parmenac Čačak
Poruke: 7.713
Zahvalnice: 4.560
Zahvaljeno 2.634 puta na 1.577 poruka
Slanje poruke preko Skypea korisniku todos
Određen forumom Re: Svet mitologije

Ulmawen, sa kog si sajta prekopirala podatke? Nije stos postaviti nesto sto svako to isto moze. Posto si i Ti u toj bransi interesovanja, reci nesto novo ili jedinstveno misljenje iz tvoje glave sto bi nama dalo zanimanje za to. A enciklopedije su za svakog i za dokone.
todos je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Odgovor

Bookmarks sajtovi

Alatke vezane za temu
Vrste prikaza

Vaš status
Ne možete postavljati teme
Ne možete odgovarati na poruke
Ne možete slati priloge uz poruke
Ne možete prepravljati svoje poruke

BB kod: uključeno
Smajliji: uključeno
[IMG] kod: uključeno
HTML kod: isključeno


Slične teme
tema temu započeo forum Odgovora Poslednja poruka
Svet kompjutera 12/2007 oluja Sadržaj novog broja SK 165 15.12.2007 1:50
Sta se to desava i kuda ide ovaj svet? steve89 Brbljaonica 16 4.11.2007 17:26
PayPal i Svet kompjutera, pomozite vuki_ns O SK-u uopšte 41 18.8.2007 13:09
Svet Igara DJ_MY_SOUL Tekstovi u SK 29 17.3.2007 21:02
Svet kompjutera 5/2006 oluja Sadržaj novog broja SK 34 8.5.2006 22:30


Sva vremena su po Griniču +2 h. Sada je 23:42.


Powered by vBulletin® verzija 3.8.7
Copyright ©2000–2024, vBulletin Solutions, Inc.
Hosted by Beograd.com