Govori srpski?

[Ketchua]

Ulmawen kaže:

Šta radi?!?

VojaM kaže:

Znaš onu englesku reč "emphasize"

Samo mala sprdacina na racun puritanaca (bez uvrede)...

VojaM kaže:

Nisi dobro shvatio (niti EMFAZIRAO).

Verovatno nikad nisi učio latinski, jer je termin iz tog jezika, ali se koristi i u našoj gramatici.

Postoje imenice koje imaju samo oblik za množinu i zovu se pluralia tantum (na latinskom: ono što ima samo množinu). Postoje recimo samo "gaće" i "pantalone", ne postoji "gaća" i "pantalona".

Postoje i imenice koje imaju samo oblik za jedninu i zovu se singularia tantum(na latinskom: ono što ima samo jedninu). Takve su mnoge gradivne i apstraktne (misaone) iimenice u našem jeziku, mada se neke od njih u određenim slučajevima mogu koristiti u množini, ali tada obično imaju drugo značenje: novac (ali ponekad se koristi "gde su novci"), seno (ne postoje različita "sena"), ugalj (ponekad se koristi reč "ugljevi" da se označe različite vrste uglja, ali to je u čisto stručnom značenju), snaga, volja, hrabrost (nikad se ne kaže "Njihove snage, volje i hrabrosti", već "Njihova snaga, volja i hrabrost") itd.

Ucio sam latinski, i znam sta znace st i pt, ali ipak ti hvala na ovoj lepom osvrtu na ovaj divni jezik...ali, nisi me dobro razumeo...covek je napisao "iskljucivo pluralia tantum" sto prevodu znaci (ako ne gresim) "iskljucivo samo u mnozini", a to je (ako ne gresim) pleonazam...

[Father Jape]

Ima tu necega s tim pleonazmom.

Nego, sto se tice skrpiti - nije nuzno bitno kako je u jeziku iz koga je potekla rec. Primera radi 'data' je lat. plural od 'datum' ako se ne varam, medjutim u engleskom je usla kao uncountable noun i ide s glagolom u jednini (The data is inconclusive, recimo). Postoje ljudi koji ukazuju da je data bila mnozina u latinskom i da zbog toga treba koristiti i plural u engleskom (The data are...) ali njih smatraju pretencioznim puvalima. Poenta je da je skripta-skripte u toliko sirokoj upotrebi da se oze reci ne samo da je standardna, vec i da je pozeljnija od ostalih.

Bitno je da je jezik ono sto ljudi govore/pisu a ne nesto sto pise u nekoj knjizi. Standardni srpski je ono sto obrazovani govornici srpskog koriste kad zele da 'pravilno' koriste srpski. Ne ono sto pise u pravopisu/gramatici. Idealno ta dva bi trebalo da se podudaraju, ali ako to nije slucaj to je zato sto su zastareli, tj. predstavljaju deskripciju prethodnih stanja u jeziku.

[crazy_LG]

Kako Siniša Mihajlović kaže ''Mnogo toga se promenulo''

[mr.marvin]

Ketchua kaže:

Samo mala sprdacina na racun puritanaca (bez uvrede)...

U jednom razgovoru na B92 Ivan Klajn je pomenute nazvao "jezički puristi".

Razumijem ja tebe kad govoriš o jeziku i pravilima u gramatikama, ali srpski nije engleski. Tačnije, mi nemamo sredstava (elektronski jezički korpus) ni načina da na pravi način posmatramo promjene u jeziku. Ne treba pogreške koje se čuju i vide u jezičkoj upotrebi na TV/novinama/radiju miješati sa prirodnim promjenama u jeziku, jer one to nisu.

[crazy_LG]

VojaM kaže:

Uzgred, priključenija mu dođu nešto kao doživljaji, avanture, ako se ne varam.

Прикљученија=događaji ili doživljaji kako si ovde rekao,više je u duhu србског
језика jer књига се у пуном називу зове '' Живот и прикљученија Димитрија Обрадовича нареченога у калуђерству Доситеја њим истим списат и издат'', али доста више о томе

[Father Jape]

Korpus imademo, samo nije dostupan javnosti. A koliko je u elektronskom tj. digitalnom formatu, ne bih znao.

mr.marvin kaže:

Ne treba pogreške koje se čuju i vide u jezičkoj upotrebi na TV/novinama/radiju miješati sa prirodnim promjenama u jeziku, jer one to nisu.

Svaka, apsolutno svaka promena u bilo kom jeziku od prapocetaka od danas je nastala kao 'greska' (odnosno pojavila se kao inovacija koriscena od malog broja ljudi) - naravno pre standardizacije jezika niko to nije nazivao greskama. Od kako imamo standardana jezik i imamo zapisana pravila, mozemo da na nekim poljima lakse primecujemo promene i vidimo raskorak izmedju sadasnje i jucerasnje upotrebe pa smo skloni nazvati to greskom. Medjutim sustinske razlike nema, i sve su to prirodni procesi.*
Bitno je samo znati razliku izmedju krsenja pravila i promene pravila. Neki imaju naviku da optuzuju savremene lingviste da su za ukidanje svih pravila (sto bi bilo nemoguce cak i kada bi neko hteo), i za nekakav 'anything goes' stav. Ne, pravila su tu, samo treba imati svest da se ona hteli mi to ili ne menjaju i da nema nista lose kod toga.



*Jedini 'neprirodan' proces bi recimo bio kad bi neko namerno i svesno lansirao neku inovaciju i svim silama se upinjao da ona zazivi. Tako nesto bi predstavljalo recimo vestacko namerno stvaranje 'domacih' reci prevodjenjem stranih (stvaranje tzv. kalkova) i potonja preporuka tih vestackih stvorenih reci, a kritikovanje stranih.
Mislim da se tako nesto desilo u Hrvatskoj u 19. veku, kada su masovno proterivani germanizmi, a na mesto njih uvodjeni uglavnom kalkovi.

[mr.marvin]

Father Jape kaže:

Korpus imademo, samo nije dostupan javnosti. A koliko je u elektronskom tj. digitalnom formatu, ne bih znao.

Da ja znam, nemamo. Ne mislim na sabrana djela desetak srpskih pisaca u tekstualnom fajlu - imam Google za to; mislim na sve novine i knjige, moderne i stare, transkribovane radijske i TV emisije, transkribovan razgovor ljudi na ulici. Takva ogromna baza može da posluži da se provjeri kako se upotrebljava neka riječ ili fraza. Korpus obično nije javan, već moraš da platiš pristup; leksikografima je nezaobilazan u radu, gramatičarima takođe...

Svaka, apsolutno svaka promena u bilo kom jeziku od prapocetaka od danas je nastala kao 'greska'

Opet - slažem se. Ali nemam namjeru da greške koje nastaju zbog nepismenosti voditelja i novinara doživljavam kao jezičku evoluciju. Tome treba stati na kraj.

Medjutim sustinske razlike nema, i sve su to prirodni procesi.

Ima razlike. Ne znam koji će ti lektor preći preko "obzirom na/da", o akademskim krugovima da i ne pričamo.

Jedini 'neprirodan' proces bi recimo bio kad bi neko namerno i svesno lansirao neku inovaciju i svim silama se upinjao da ona zazivi.

Da... Nije baš neki primjer, ali u Crnoj Gori se kaže "euro" umjesto "evro" (niko ovjde ne kaže Europa). Oblik se zadržao jer su mediji insistirali na tom obliku. Vještačkim putem se ustalila nova riječ...

[Father Jape]

Zapravo i u Srbiji vecina ljudi kaze euro, i imas jezikoslovce koji to brane (Egon Fekete, recimo). Ja licno kazem evro, ali ne vidim zasto ne bi obe varijante bile ravnopravne.

[mr.marvin]

Mene nervira, i to mnogo. U CG je to u redovnoj upotrebi, ali ne zbog jezika već zbog politike.

Evo još jedan primjer. ProsVJEtni radnici, prosVIJeta, priIJElaz, prIJEvod. Sve nekadašnji dubleti čija je upotreba danas neopravdana.

[zoran845]

Da se vratimo "fundamentima". Mene (kao laika ) interesuje da li je pravilno reći "imenica je ušla u jeziku", ili "imenica je ušla u jezik"?

U školi sam učio da je ovo drugo pravilno, ali vidim da ima i drugačijih mišljenja.
Je li i to "evolucija jezika"?

[Father Jape]

Ja licno nikad nisam cuo prvo i ne vidim osnova da se smatra pravilnim. Jednostano nema presedana da se glagol 'uci' sa predlogom 'u' koirsti s lokativom a ne akuzativom.

Usla je u kucu. (ne 'u kuci')
Pesma je usla u zbirku. (ne 'u zbirci')

Jasno je da se kada je prisutna nekakva kretnja/pomeranje korsiti akuzativ, dok kada je mirovanje u pitanju, tj. samo se mesto/lokacija oznacava, lokativ pridev koji se koristi. (Rec je u jeziku. Pesma je u zbirci. Ona je u kuci.)

Hm, tek sad kad sam ovo na brzinu otkucao, pada mi na pamet da se zoran mozda salio, odnosno da je meni promakla ironija unt sarkazam.

[crazy_LG]

Mogao bi samo da staviš srbska slova

[zoran845]

Father Jape kaže:

'data' je lat. plural od 'datum' ... u engleskom je usla kao uncountable noun...

Father Jape kaže:

Usla je u kucu. (ne 'u kuci')
Pesma je usla u zbirku. (ne 'u zbirci')

U prvom primeru je upotrebljen lokativ (sedmi padež), u drugom akuzativ (četvrti padež).

[Father Jape]

Indeed.
For all intents and purposes, I venture to call it a mistake, an honest error if you will, thus concurring with your impression of the matter.


No treba imati u vidu, da ako se kojim slucajem desi u buducnosti da primetan broj ljudi spontano krene da koristi lokativ s glagoilma kretanja i niko od njih ne vidi u tome nista lose (za razliku od mene koji sam odmah uvideo i priznao one off gresku) onda ce se to moci s opravdanjem nazvati evolucijom jezika (or a new development, as they'd call it in English).

[zoran845]

Father Jape kaže:

... ako se kojim slucajem desi u buducnosti da primetan broj ljudi spontano krene da koristi lokativ s glagolima kretanja i niko od njih ne vidi u tome nista lose... onda ce se to moci s opravdanjem nazvati evolucijom jezika...

Jug Srbije ključa od ovakvih "jezičkih evolucionara" . "Izvolite u kolima", "Otišao je na poslu",... odzvanja non-stop ulicama carskog Naisusa.

Još samo da Klajn i kompanija to "ozakone" .

[Dimo]

mr.marvin kaže:

Mene nervira, i to mnogo. U CG je to u redovnoj upotrebi, ali ne zbog jezika već zbog politike.

Ovo je tačno. Većina u Crnoj Gori govori "euro" i to je ustaljen izraz, još od kada je dotična valuta uvedena prije 6-7 godina. Ja samo na ovom forumu govorim "evro", u normalnom životu isključivo "euro". Mada, tačno je da je "evro" pravilno, jer mi govorimo Evropa, a ne Europa. Sem što je sasvim logično, i stari profesor srpskog jezika u osnovnoj školi nam je ovo rekao, i to sam zapamtio do dana današnjeg.

Evo još jedan primjer. ProsVJEtni radnici, prosVIJeta, priIJElaz, prIJEvod. Sve nekadašnji dubleti čija je upotreba danas neopravdana.

Privjezak, prijeebačiti, nasljednik, sljedeći, prijesto..., su primjeri istih gluposti, i politizacije i ruiniranja našeg jezika, u cilju pravljenja vještačke razlike u odnosu na srpski, i opravdavanje uvođenja crnogorskog. Na ovakvo đubre od jezika ne treba se ni osvrtati, ako ti nešto znači moje mišljenje. Mi, obični građani Crne Gore, kada se izražavamo kniževnim govorim, uopšte ne koristimo ovakve izraze, već isključivo oblike koji su propisani normalnim i zdravorazumskim srpskim jezikom.

- Drugu riječ u drugom dijelu posta forumska rutina mi tretira kao psovku, stoga sam morao da zaobiđem to. Ako nekome zasmeta, izbrisaću.

[Ketchua]

A tri nova slova? ili koliko bese? ma sprdnja...isto kao i Hrvati...

[Dimo]

Ketchua kaže:

A tri nova slova? ili koliko bese? ma sprdnja...isto kao i Hrvati...

Da, znam tačno i kako se pišu, ali ne umijem da ih napišem ovako jer nema te tastature, softvera ili operativnog sistema koji podržavaju ta čuda... Uglavnom, radi se o nekoj vrsti "jotovanja", i tu u slucajevima slova s i z, kada se dobijaju sj i zj. Recimo u riječima $ekira (umjesto sjekira), $utra (sjutra), $edi (sjedi; imperativ), pre$ednik (predsjednik) i slično. Nadam se da znaš na koje sam glasove mislio sa ovim $, vjerovatno si čuo ako si pričao sa Crnogorcima.

Ne znam koje je treće izmišljeno slovo.

[Ketchua]

znam na koje glasove mislis...a mislim da je treci dz...kao kod makedonaca...

[aerochivija]

Kliknuti mišem... Kliknuti levim tasterom miša... Hajde, još i đene, đene... Iako "klik" startuje (pokreće) i selektuje (označava, čak bira) nešto...
"Kliknuti" kod nas češće ima drugo značenje, čak i kada se izgovori ispravnim naglaskom, a posebno kada je napisano. (Or'o klikće sa visine... - Orao FRPuje u letu )

Ali "dvoklik mišem" - "dvoklik" služi da otvorimo dokument, pokrenemo aplikaciju (eto, i aplikacija), odaberemo opciono dugme nekog toolbara (da ne kažem palete sa alatkama) kako bi se pojavilo u njemu... Možda onda: "otvoriti (dokument) mišem", "pokrenuti (program) mišem", odabrati (komandu) mišem...