Forum Sveta kompjutera

Nazad   Forum Sveta kompjutera > Test Run > Slobodni softver

Slobodni softver Teme o softveru otvorenog koda (programi i operativni sistemi), projektima, zajednici...

Tema zaključana
 
Alatke vezane za temu Vrste prikaza
Stara 17.10.2008, 15:37   #1
GoranSTX
Ex Parrot
 
Avatar korisnika GoranSTX
 
Član od: 8.12.2005.
Lokacija: Srednja Zemlja - Loznica
Poruke: 3.915
Zahvalnice: 444
Zahvaljeno 1.932 puta na 1.212 poruka
Slanje poruke preko ICQ-a korisniku GoranSTX
Smile Linux rečnik - pojmovi i termini

Distribucija (distro) - predstavlja zaokruženu celinu linux kernela (jezgra) sa dodatnim softverom kao što su grafičko okruženje i prateći programi. Kako kernel može da se kombinuje sa velikim brojem različitih okruženja i/ili aplikacija postoji i veliki broj (preko 300) različitih linux (ili GNU/Linux) distribucija koje razvijaju firme, online zajednice ili pojedinci i koje mogu imati opštu ili neku specifičnu namenu. Primer distroa bi bili Debian, Mandriva, OpenSuSE, Fedora, Ubuntu...
Više o distribucijama:
http://en.wikipedia.org/wiki/Linux_distribution
http://sh.wikipedia.org/wiki/Linux_distribucija

Poslednja ispravka: urke (22.10.2008 u 10:26) Razlog: prelinkovano: kernel, GNU, Linux
GoranSTX je offline  
Sledećih 3 korisnika se zahvaljuje korisniku GoranSTX na korisnoj poruci:
drzare (30.7.2010), neko_drugi (5.6.2009), Nemanja Inc (30.3.2011)
Stara 18.10.2008, 22:19   #2
GoranSTX
Ex Parrot
 
Avatar korisnika GoranSTX
 
Član od: 8.12.2005.
Lokacija: Srednja Zemlja - Loznica
Poruke: 3.915
Zahvalnice: 444
Zahvaljeno 1.932 puta na 1.212 poruka
Slanje poruke preko ICQ-a korisniku GoranSTX
Određen forumom Re: Linux rečnik - radna tema

root (superuser) - na sistemima nalik UNIX-u root predstavlja korisnički nalog koji ima najviše administratorske privilegije. Ovaj pojam ne treba mešati sa pojmom root (koreni, osnovni) direktorijum. root korisnik ima sva ovlašćenja na sistemu i ovaj nalog treba koristiti samo za potrebe administracije sistema, a nikako u svakodnevnom radu. U emulatorima terminala (kozola) root korisnik se razlikuje od običnog korisnika i po odzivnom znaku #, dok je za obične korisnike taj znak $. Regularni korisnici mogu privremeno dobiti administratorske privilegije upotrebom komande su (switch user) koja će tražiti šifru root naloga ili upotrebom sudo programa koji određenim korisnicima (tzv. sudoers) dozvoljava izvršavanje programa sa root ovlašćenjima.

repozitorijum (repo, online skladište ili riznica) - jeste online lokacija na kojoj se nalazi softver pripremljen za određenu distribuciju sa koje korisnik, upotrebom menadžera paketa, instalira dostupne i željene programe. Za jednu distribuciju može postojati više repozitorijuma (free ili propriatery softver, repo sa testing softverom...). Zvanično podržani repozitorijumi obično su već uneti u menadžer paketa određenog distroa, dok je ostale potrebno dodati naknadno. Instalacija softvera upotrebom menadžera paketa i online repoa je najlakši način instalacije softvera na GNU/Linuxu jer je korisnik oslobođen problema zavisnosti paketa koje instalira.

Poslednja ispravka: urke (22.10.2008 u 10:26) Razlog: prelinkovano: konzola, GNU, Linux
GoranSTX je offline  
Sledećih 3 korisnika se zahvaljuje korisniku GoranSTX na korisnoj poruci:
drzare (30.7.2010), neko_drugi (5.6.2009), Nemanja Inc (30.3.2011)
Stara 19.10.2008, 9:54   #3
GoranSTX
Ex Parrot
 
Avatar korisnika GoranSTX
 
Član od: 8.12.2005.
Lokacija: Srednja Zemlja - Loznica
Poruke: 3.915
Zahvalnice: 444
Zahvaljeno 1.932 puta na 1.212 poruka
Slanje poruke preko ICQ-a korisniku GoranSTX
Određen forumom Re: Linux rečnik - radna tema

kernel (jezgro) - osnova operativnog sistema. On je zadužen da upravlja resursima računara (memorija, procesorsko vreme...) i na zahtev pojedinačnih aplikacija te resurse im i dodeljuje. Linux kernel je započet kao projekat Linusa Torvaldsa, tada studenta na Univerzitetu u Helsinkiju, ali pošto je Linus odlučio da otvori (oslobodi) kôd na kojem je radio i pozove druge programere da mu se priključe u razvoju, linux kernel postaje proizvod velike zajednice programera širom sveta. Linux kernel sa kolekcijom GNU softvera čini GNU/Linux operativni sistem, a ako se ovome doda i aplikativni softver (npr. grafičko okruženje i prateći softver) dobijamo linux distribuciju.
http://en.wikipedia.org/wiki/Linux_kernel
http://www.kernel.org/

Poslednja ispravka: GoranSTX (19.10.2008 u 13:48)
GoranSTX je offline  
Sledećih 4 korisnika se zahvaljuje korisniku GoranSTX na korisnoj poruci:
Danijel068 (3.6.2014), drzare (30.7.2010), neko_drugi (5.6.2009), Nemanja Inc (30.3.2011)
Stara 20.10.2008, 19:59   #4
GoranSTX
Ex Parrot
 
Avatar korisnika GoranSTX
 
Član od: 8.12.2005.
Lokacija: Srednja Zemlja - Loznica
Poruke: 3.915
Zahvalnice: 444
Zahvaljeno 1.932 puta na 1.212 poruka
Slanje poruke preko ICQ-a korisniku GoranSTX
Određen forumom Re: Linux rečnik - radna tema

Konzola (shell, terminal, školjka) - Zanemarujući istorijski aspekt (mainframe računare, teleprintere i "glupe terminale") konzola predstavlja korisnički interfejs koji je bio standard na *nix sistemima pre omasovljenja grafičkih okruženja. Korisnik upravlja radom računara tako što ukucava tekstualne komande i parametre koje komandna linija tumači i izvršava. U savremenim uslovima, konzola na GNU/Linux sistemima služi za obavljanje velikog broja radnji koje nije moguće obaviti iz grafičkog okruženja. U tu svrhu se koriste razni emulatori terminala (Konsole, Terminal, XTerm, rxvt...) i veliki broj različitih shell programa (Bourne shell, Bourne-Again Shell, Korn shell, Z shell...).
http://en.wikipedia.org/wiki/Unix_shell
http://en.wikipedia.org/wiki/Terminal_emulator

GNU - GNU je rekurzivni akronim od "GNU nije Unix" i predstavlja operativni sistem koji se u potpunosti sastoji od slobodnog (free) softvera i koji bi bio sličan unixu, ali koji ne bi sadržao delove unix koda. Ričard Stalman (Richard Stallman) je sredinom osamdesetih pokrenuo GNU projekat i do danas je uspešno napravljena osnovna kolekcija GNU alata potrebnih za rad jednog operativnog sistema, ali je najbitnija komponenta - kernel (za GNU bi to bio Hurd), daleko od upotrebljivog pa se kao zamena koristi slobodni linux kernel (otuda i naziv GNU/Linux). GNU projekat, takođe, upravlja i pravnim aspektom razvoja slobodnog softvera kroz objavljivanje odgovarajućih licenci od kojih je svakako najpoznatija GPL verzija 2 i 3.
http://en.wikipedia.org/wiki/GNU
GoranSTX je offline  
Sledećih 4 korisnika se zahvaljuje korisniku GoranSTX na korisnoj poruci:
Danijel068 (3.6.2014), drzare (30.7.2010), neko_drugi (5.6.2009), Nemanja Inc (30.3.2011)
Stara 24.10.2008, 20:05   #5
GoranSTX
Ex Parrot
 
Avatar korisnika GoranSTX
 
Član od: 8.12.2005.
Lokacija: Srednja Zemlja - Loznica
Poruke: 3.915
Zahvalnice: 444
Zahvaljeno 1.932 puta na 1.212 poruka
Slanje poruke preko ICQ-a korisniku GoranSTX
Određen forumom Re: Linux rečnik - radna tema

Source code (izvorni kod, source, sors) - jeste datoteka u tekstualnom obliku (pretežno), koja sadrži instrukcije programskog jezika u kome pišemo program. Izvorni kod je najčešće običan tekstualni fajl koji je čitljiv i razumljiv za svakoga ko poznaje programski jezik koji je upotrebljen. Nakon što programer završi sa pisanjem koda za svoj program on ga kompajliranjem dovodi u stanje u kome može da se izvršava na određenom operativnom sistemu.
http://en.wikipedia.org/wiki/Source_code

kompajliranje (compiling, compile) - je postupak u kome se izvorni kod (source code) nekog programa prevodi u mašinski kod koji računar može da razume i izvršava. Za postupak prevođenja upotrebljava se program (tj. skup programa) pod nazivom kompajler. Njegov zadatak je da učita datoteku sa izvornim kodom i proizvede datoteku koju će operativni sistem moći da izvrši. Takav kompajlirani izvorni kod se zove izvršna ili binarna datoteka. Naravno, za određeni programski jezik i operativni sistem, potrebno je koristiti i odgovarajući kompajler.
http://en.wikipedia.org/wiki/Compiler

CMMI - je skraćenica koja predstavlja postupak kojim se u konzoli, na GNU/Linuxu, obavlja instalacija nekog programa iz njegovog izvornog koda. Postupak podrazumeva izvršavanje određenih komandi u pravilnom redosledu i ukoliko se prethodna komanda uspešno izvršila (tj. nije bilo grešaka). Komande i redosled su:
$ ./configure - pokreće skriptu koja proverava da li su svi potrebni preduslovi za uspešnu upotrebu programa zadovoljeni (postoje li svi potrebni paketi i programi)
$ make - pokreće automatizovan postupak kojim se iz postojećeg izvornog koda dobija izvršni fajl (kompajliranje)
# make install - instalira na sistem izvršnu datoteku dobijenu prethodnim postupkom
Znakovi ispred komandi ($ i #) su oznake u konzoli za tip korisnika koji ima dozvole za obavljanje određenog postupka, pa je $ znak za regularnog korisnika, a # znak za root tj. superuser korisnika koji ima pravo instalacije.
http://www.tuxfiles.org/linuxhelp/softinstall.html
GoranSTX je offline  
Sledećih 3 korisnika se zahvaljuje korisniku GoranSTX na korisnoj poruci:
drzare (30.7.2010), neko_drugi (5.6.2009), Nemanja Inc (30.3.2011)
Stara 28.9.2009, 17:36   #6
Mickie
Deo inventara foruma
 
Član od: 22.11.2005.
Poruke: 3.399
Zahvalnice: 389
Zahvaljeno 716 puta na 542 poruka
Određen forumom Re: Linux rečnik - radna tema

Kernel Modul je deo kernela koji se učitava po potrebi i proširuje mogućnosti istog. Bez modula, na svakoj mašini bi morao da bude učitan ceo kernel, što bi uvećalo zahtevnost operativnog sistema i zahtevalo rekompajliranje kernela i restart pri svakom dodavanju novih drajvera ili drugih funkcija. Umesto toga, kernel module je moguce ucitati bez restartovanja računara. Pri instalaciji operativnog sistema, kernel učita sve dostupne module, a kasnije kada uredno prepozna hardver, samo one koji su potrebni za rad računara.
http://en.wikipedia.org/wiki/Loadable_kernel_module

Binarni BLOB je izraz za kernel modul koji čiji je izvorni kod zatvoren. Neke hardverske kompanije ne žele da objave dokumentaciju o svom hardveru (kako bi programeri mogli da naprave slobodan drajver), niti da otvore izvorni kod drajvera za svoje proizvode. Umesto toga, podržavaju Linux samo tako što dostavljaju gotove drajvere u binarnom (kompajliranom) formatu, čiji kod nije dostupan nikome sem zaposlenima te kompanije. Korisnici u tom slučaju imaju samo dve mogućnosti, da koriste drajvere u vidu binarnih blobova, ili da prekinu da koriste sporni hardver. (iako postoji i treća mogućnost u vidu drajvera koje razvija zajednica kao otvoreni kod, oni vrlo često po funkcionalnosti i upotrebljivosti zaostaju za vlasničkim rešenjima upravo iz razloga zatvorenosti specifikacija proizvoda - nap. GoranSTX)
http://en.wikipedia.org/wiki/Binary_blob

Tainted Kernel (sputani kernel) je izraz za kernel koji u sebi ima učitane module koji nisu slobodan softver. Tu spadaju BLOB-ovi, ali i kernel moduli čiji je kod otvoren, ali licenca nekompatibilna sa GPL-om. Sputanost kernela se ogleda u tome da programeri kernela iz pravnih razloga nisu slobodni da reše sve probleme koji se nalaze u takvom kernelu. Ako odreženi problem stvara non-free kernel modul (što se nikad ne može sa sigurnošću reći ako se radi o BLOB-u, jer je kod zatvoren), jedini koji je autorizovan da problem reši je proizvođač dotičnog modula. Zato su BLOB-ovi loši po korisnike. Nažalost, većina korisnika nije ni svesna ovoga i koristi sputani kernel. Profesionalne linux kompanije kao što su Red Hat i Novell uvek ohrabruju korisnike da kupuju hardver za koji su dostupni slobodni drajveri. Tako je i njima lakše da reše moguće kernel oops!-eve.
(cat /proc/sys/kernel/tainted 0=not tainted; 1=tainted)
Novell dokumentacija

Kernel oops! (čita se kernel ups!) je termin za greške u kernelu koje nisu fatalne, ali mogu da utiču na pravilan rad. Otuda reč ups! (npr. "Ups... valjda neće niko primetiti"). Najveći broj "kernel upseva" se dešava zbog drajvera i to najviše u kernelima koji koriste non-free module. Mnogi korisnici nisu ni svesni toga, jer nemaju sve distribucije instaliran aplet za monitoring kernel oops-eva. Debian i Fedora su dve distribucije koje podrazumevano imaju uključen applet za obaveštenje o kernel upsevima. Kada se dese, sistem naizgled ne daje nikakve znake da je bilo problema. Ali ako kernel posegne za podacima koji su izgubljeni zbog greške, može se desiti kernel panic.
http://en.wikipedia.org/wiki/Kernel_oops

Kernel Panic - je događaj koji je posledica velike greške u radu unix-like operativnog sistema. Može se opisati kao pandan Windows-ovom BSoD-u u Linux-u, ali je termin stariji i od Windowsa i od Linux-a. Kernel panic može biti prouzrokovan otkazivanjem hardvera ili greškom u programiranju kernela. Prosečan korisnik linux-a vrlo retko (da ne kažem nikada) viđa kernel panic iz čista mira, pri normalnom radu računara.
http://en.wikipedia.org/wiki/Kernel_panic

Poslednja ispravka: GoranSTX (29.9.2009 u 11:48) Razlog: implementacija kose na ćelavu latinicu :) i malo sređivanja
Mickie je offline  
Sledećih 2 korisnika se zahvaljuje korisniku Mickie na korisnoj poruci:
drzare (30.7.2010), Nemanja Inc (30.3.2011)
Tema zaključana

Bookmarks sajtovi

Tagovi
distribucija, distro, linux, linux pojmovi, linux termini, rečnik linux termina

Alatke vezane za temu
Vrste prikaza

Vaš status
Ne možete postavljati teme
Ne možete odgovarati na poruke
Ne možete slati priloge uz poruke
Ne možete prepravljati svoje poruke

BB kod: uključeno
Smajliji: uključeno
[IMG] kod: uključeno
HTML kod: isključeno


Slične teme
tema temu započeo forum Odgovora Poslednja poruka
Linux za pocetnike Nemanja Inc Slobodni softver 9 3.6.2011 7:26
Razmena distribucija urke Slobodni softver 9 26.6.2010 1:08
PCLinuxOS Gnome 2010-The best linux live cd-out of the box laikexpert Slobodni softver 3 17.4.2010 20:28
Linux rečnik - radna tema GoranSTX Slobodni softver 21 28.9.2009 19:14
Rečnik linux termina i druga dokumentacija GoranSTX Slobodni softver 1 17.10.2008 13:29


Sva vremena su po Griniču +2 h. Sada je 20:19.


Powered by vBulletin® verzija 3.8.7
Copyright ©2000–2024, vBulletin Solutions, Inc.
Hosted by Beograd.com