|
Brbljaonica Manje ozbiljno ćaskanje na ostale (kompjuterske i geek) teme... (POSTOVI SE NE BROJE!) (Pravila pisanja: kliknite ovde.) |
|
Alatke vezane za temu | Vrste prikaza |
2.12.2007, 6:44 | #381 |
Veteran
Član od: 19.3.2006.
Poruke: 498
Zahvalnice: 1.236
Zahvaljeno 762 puta na 295 poruka
|
Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858
...Prve godine po njihovom prispeću, dolazak Vrhovnika prouzrokovao je manje promena u ustrojstvu ljudskog života nego što se to moglo očekivati. Njihova senka bila je posvuda, ali to je bila nenametljiva senka. Iako je na Zemlji bilo svega nekoliko velikih gradova u kojima ljudi nisu mogli da vide jedan od srebrnih brodova kako svetluca naspram zenita, posle izvesnog vremena oni su uzimani zdravo za gotovo kao i Sunce, Mesec ili oblaci. Većina ljudi bila je verovatno tek nejasno svesna da za svoj postojano sve bolji standard ima da zahvali Vrhovnicima. Kada bi zastali da razmisle o tome... što se retko događalo... shvatili bi da su ti nemi brodovi doneli mir celom svetu prvi put u istoriji i bili su i te kako zahvalni na tome...
...Duž granica koje će uskoro zauvek nestati straže su udvostručene, ali vojnici su međusobno gledali jedni na druge prijateljski, mada to još nisu otvoreno ispoljavali. Političari i generali mogli su da grme i besne, ali milioni koji su nemo čekali osećali su da se, nimalo prerano, jedno dugačko i krvavo poglavlje istorije bliži kraju... ..."Možete se međusobno poubijati ako želite", glasila je poruka, "i to je vaša stvar i stvar vaših zakona. Ali ako budete ubijali, osim kada to činite radi hrane ili u samoodbrani, zveri koje dele ovaj svet sa vama... meni ćete odgovarati." Niko nije znao na šta se sve odnosi ova zabrana, niti šta će Karelen preduzeti da je opravosnaži. No, nisu morali dugo da čekaju da bi se to ustanovilo. Plaza de Toros bio je pun kada su matadori i njihovi pomoćnici otpočeli svoj ceremonijalni ulazak. Sve je izgledalo uobičajeno; bleštavo sunce oštro se presijavalo na tradicionalnim kostimima, velika skupina ljudi pozdravljala je svoje miljenike kao i stotinu puta ranije. Pa ipak, tu i tamo, poneko lice se zabrinuto okretalo spram neba, ka dalekom srebrnom obličju pedeset kilometara iznad Madrida. Potom su pikadori zauzeli svoja mesta i bik je frkćući stupio u arenu. Mršavi konji, nozdrva raširenih od straha, vrteli su se na suncu dok su ih jahači primoravali da se suoče sa neprijateljem. Fijuknulo je prvo koplje... pronašlo metu... i u tom trenutku prolomio se zvuk kakav se nikada ranije na Zemlji nije čuo. Deset hiljada ljudi vrisnulo je od bola zadobivši istovetnu ranu... deset hiljada ljudi koji su, kada su se oporavili od šoka, zaključili da im nije ništa. Ali to je bio kraj te borbe s bikovima, odnosno svih borbi s bikovima, jer se vest brzo pročula... |
4.12.2007, 22:41 | #382 |
Član
Član od: 29.9.2006.
Poruke: 478
Zahvalnice: 182
Zahvaljeno 77 puta na 50 poruka
|
Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858
ПОНУДА - прича из Тибета - У близини једног села у Тибету, покрај пута, играла се деца на свој начин. Свако дете понело је са собом као ужину мало куваног пиринча и хлебчић, сем најмалађег, које је потрчало за осталом децом и не чекајући да му мајка спреми нешто за јело. Тај мали, који је заиста био врло мален, правио је колачиће од блата после јучерашње кише. Клечао је на расквашеној иловачи и правио мале колачиће, које је остављао на камен да се суше. Желео је да му се његови другови диве због тога. Али су они били заузети својим пословима и играријама. Један је правио змаја, други колица, а трећи птицу. „Време је ужини“, рече дечак који је правио колица. Али кад су почели да ваде што су понели за јело, чуше познати звук који је пратио слепог просјака. Деца су била врло сиромашна, али је свако знало да му је дужност поделити храну са светим човеком. Онима који просе треба увек уделити. Свако је дете одвојило пола понете хране, сем оног најмањег, које није имало шта да дели. Мали је дозивао: „Ево дарка, ево дарка, убожниче!“ „Слушајте га само, па он нема шта да удели“, повикаше остали дечаци. Али се најмањи блажено смешио и пружио своју стиснуту шаку заједно с осталима. Просјак га није видео, па се мали ухватио за његов скут и пружио му малу лоптицу свеже иловаче. У њој се налазио грумен злата. |
6.12.2007, 23:35 | #383 |
Član
Član od: 30.9.2007.
Poruke: 203
Zahvalnice: 106
Zahvaljeno 80 puta na 40 poruka
|
Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858
Manje "ozbiljna" (prikladnija za akciju), ali ne manje vredna:
Djulici
XVII J.J. Zmaj Kazi mi, kazi kako da te zovem Kazi mi kakvo Ime da ti dam, Hocu li reci: Diko ili snago, Ili cu lane Ili moje blago, Hocu li duso, ili moje drago Kazi mi kakvo ime da ti dam! Sve su to mila imena, i lepa, Kojima Srbin Svome zlatu tepa. Al' ja bih proveo citav jedan vek trazeci lepse, milije i sladje, dicnije ime, Sto jos ne cu svet, da njim nazovem Moj rumeni cvet. Poslednja ispravka: DavidovicN.S (7.12.2007 u 0:15) |
7.12.2007, 1:04 | #384 |
Starosedelac
Član od: 28.11.2006.
Poruke: 1.322
Zahvalnice: 375
Zahvaljeno 973 puta na 387 poruka
|
Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858
Jena molba za sve vas koji aktivno učestvujete u ovoj temi:
U skladu sa Pravilnikom Foruma zamolila bih vas da od sada obratite pažnju na to da li se postovanjem nekog teksta krše autorska prava - u najkraćem, da li je autor teksta (priče, pesme) preminuo pre više od 70 godina. Tekstovi koji su do sada postovani, a krše ovo pravilo, polako se uklanjaju iz ove teme, a samim tim i Foruma, ali nisu i zauvek izgubljeni. Nadam se da vas ovo neće obeshrabriti da i dalje nastavite da prilažete vredne priče i pesme, ima i dalje jako mnogo njih koje zaslužuju svoje mesto u Računaru sa srcem Foruma. |
12.12.2007, 21:33 | #385 |
Veteran
Član od: 19.3.2006.
Poruke: 498
Zahvalnice: 1.236
Zahvaljeno 762 puta na 295 poruka
|
Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858
Die Loreley (1822)
Heinrich Heine (1799-1856) 1. Ich weiß nicht, was soll es bedeuten, Daß ich so traurig bin, Ein Märchen aus uralten Zeiten, Das kommt mir nicht aus dem Sinn. Die Luft ist kühl und es dunkelt, Und ruhig fließt der Rhein; Der Gipfel des Berges funkelt, Im Abendsonnenschein. 2. Die schönste Jungfrau sitzet Dort oben wunderbar, Ihr gold'nes Geschmeide blitzet, Sie kämmt ihr goldenes Haar, Sie kämmt es mit goldenem Kamme, Und singt ein Lied dabei; Das hat eine wundersame, Gewalt'ge Melodei. 3. Den Schiffer im kleinen Schiffe, Ergreift es mit wildem Weh; Er schaut nicht die Felsenriffe, Er schaut nur hinauf in die Höh'. Ich glaube, die Wellen verschlingen Am Ende Schiffer und Kahn, Und das hat mit ihrem Singen, Die Loreley getan. Lorelaj Hajnrih Hajne prepevao: Aleksa Šantić (1868-1924) Ja ne znam šta treba da znači Da tako tugujem, O nekoj starinskoj priči Jednako umujem. Tu mirno protiče Rajna, Hladno je, hvata se mrak! Na vrhu brega igra Poslednji sunčev zrak. A na tom bregu se vidi lepote devojke stas; Ona sva u zlatu blista, I zlatnu češlja vlas. Sa zlatnim česlja je češljem, I peva još uz to, A glas od pesme zvuči Silno i čudesno. Lađara u malom čunu Njen divlji zanosni ton; Na stene ne gleda dole, Već gore gleda on. I sad lađaru i čamcu Ja mislim da je kraj: A sve to svojom pesmom Učini Lorelaj. |
23.12.2007, 16:51 | #386 |
Starosedelac
Član od: 13.3.2006.
Lokacija: 11160 Myryewo Reputacija: ■■■■■■■■□
Poruke: 1.515
Zahvalnice: 605
Zahvaljeno 2.479 puta na 595 poruka
|
Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858
Sreo sam by MCiGGzy
Sreo sam juce jednoga Engleza u jednoj ruci čaj, u drugoj je lepeza kaže mnogo vruće, kod nas tu u Nišu, navik"o na maglu, oblake i kišu! Sreo sam juce jednoga Eskima ne prija mu baš, u Srbiji klima - navik"o da živi u kućici od leda, i da lovi ribe, naučio ga deda! Sreo sam takodje i dečaka iz Kine kaže da imamo devojčice divne otkako je ovde, on se sa mnom druži, ja se sad štapićima, a on viljuškom služi! Evo mog doprinosa, jeste da je nastalo za 10-15 min ali je prava autorska, izvinjavam se ako vam se ne svidja, random mi je pala ideja bez prethodnog osmisljavanja... navikao sam ipak da pisem hiphop a ne za decu |
26.1.2008, 0:10 | #387 |
V.I.P. Programiranje
|
Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858
|
4.2.2008, 12:51 | #388 |
Veteran
Član od: 27.5.2007.
Lokacija: Beograd
Poruke: 1.181
Zahvalnice: 774
Zahvaljeno 504 puta na 244 poruka
|
Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858
DEDA MRAZ Dok sve spava,
ove noći, deda mraz će tiho doći; prošetaće s bradom belom svakim gradom, svakim selom! Dok sve spava, ove noći, deda mraz će tiho doći i doneće pune vreće igračaka . smeha, sreće. |
4.2.2008, 12:53 | #389 |
Veteran
Član od: 27.5.2007.
Lokacija: Beograd
Poruke: 1.181
Zahvalnice: 774
Zahvaljeno 504 puta na 244 poruka
|
Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858
Sta je otac?
Molim vas, recite otac šta je. Da li je otac tata ili sudija za prekršaje? Mene otac stalno ispituje i želi ovo i ono da čuje. I kad sam u školu pošla i kad sam iz škole došla, i zašto je ovo ovako i zašto je ono onako, i zašto je ovo ovde - i zašto ono nije onde, i kako sam smela ovo i kako sam smela ono, i znam li ja da sam već velika i znam li ja da više nisam mala, znam li ja šta je "karakter tvrđi od čelika" i znam li ja pošto je šala? I zašto nisam mislila i kako nisam pazila i zašto sam opet zgazila i kako, kako, i zašto, zašto, i smem li, smem li, i znam li, znam li? Pa zato pitam otac šta je? Da li je otac tata ili - sudija za prekršaje? |
15.2.2008, 22:52 | #390 |
Veteran
Član od: 22.12.2005.
Lokacija: Podgorica
Poruke: 567
Zahvalnice: 1.573
Zahvaljeno 524 puta na 179 poruka
|
Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858
Evo i Parčence moje nesrećno zaljubljene duše ...
Znam da ona ne želi da me čuje, ali prosto moram negdje da ostavim trag ... Da bar neko zna ... Spoiler za Melodija ...:
Noć na moru By Ezenkiel
Noć je more pokrila sneno, Talasi pjevaju. Vjetrić njiše palmine grane, Moru se klanjaju. Zvijezde sjaje daleko. Daleko moja draga je sada. Ali, srcem mojim Beskrajno vlada. Kad u šumu talasa čujem, glas njen radošću tkan. A u vjetru, toplom i nježnom Mek joj osjećam dlan. A u moru dubokom dubokom Vidim snene joj oči. I sebe što srećan u njima letim Sa zvjezdama. Poslednja ispravka: ezenkiel (15.2.2008 u 22:53) Razlog: Spoiler |
9.3.2008, 1:54 | #391 |
Veteran
Član od: 31.1.2007.
Lokacija: Beograd/Zrenjanin
Poruke: 1.150
Zahvalnice: 438
Zahvaljeno 587 puta na 232 poruka
|
Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858
Za onu, malo, malo stariju decu.
Laza Kostic - Santa Maria della Salute
Oprosti, majko sveta, oprosti, sto nasih gora pozalih bor, na kom se, ustuk svakoj zlosti, blazenoj tebi podize dvor; prezri, nebesnice, vrelo milosti, sto ti zemaljski sagresi stvor: Kajan ti ljubim preciste skute, Santa Maria della Salute. Zar nije lepse nosit' lepotu, svodova tvojih postati stub, nego grejuci svetsku lepotu u pep'o spalit' srce i lub; tonut' o brodu, trunut' u plotu, djavolu jelu a vragu dub? Zar nije lepse vekovat' u te, Santa Maria della Salute? Oprosti, majko, mnogo sam strad'o, mnoge sam grehe pokaj'o ja; sve sto je srce snivalo mlado, sve je to jave slomio ma', za cim sam cezn'o, cemu se nad'o, sve je to davno pep'o i pra', na ugod zivu pakosti zute, Santa Maria della Salute. Trovala me je podmuklo, gnjilo, al' ipak necu nikoga klet'; stagod je muke na meni bilo, da nikog za to ne krivi svet: Jer, sto je dusi lomilo krilo, te joj u jeku dusilo let, sve je to s ove glave sa lude, Santa Maria della Salute! Tad moja vila preda me granu, lepse je ovaj ne vide vid; iz crnog mraka divna mi svanu, k'o pesma slavlja u zorin svit, svaku mi mahom zaleci ranu, al' tezoj rani nastade brid: Sta cu od milja, od muke ljute, Santa Maria della Salute? Ona me glednu. U dusu svesnu nikad jos takav ne sinu gled; tim bi, sto iz tog pogleda kresnu, svih vasiona stopila led, sve mi to nudi za cim god ceznu', jade pa slade, cemer pa med, svu svoju dusu, sve svoje zude, -svu vecnost za te, divni trenute!- Santa Maria della Salute. Zar meni jadnom sva ta divota? Zar meni blago toliko sve? Zar meni starom, na dnu zivota, ta zlatna vocka sto sad tek zre? Oh, slatka vocko, tantalskog roda, sto nisi meni sazrela pre? Oprosti meni gresne zalute, Santa Maria della Salute. Dve u meni pobise sile, mozak i srce, pamet i slast. Dugo su bojak strahovit bile, k'o besni oluj i stari hrast: Napokon sile sustase mile, vijugav mozak odrza vlast, razlog i zapon pameti hude, Santa Maria della Salute. Pamet me stegnu, ja srce stisnu', utekoh mudro od srece, lud, utekoh od nje - a ona svisnu. Pomrca sunce, vecita stud, gasnuse zvevde, raj u plac briznu, smak sveta nasta i strasni sud. - O, svetski slome, o strasni sude, Santa Maria della Salute! U srcu slomljen, zbunjen u glavi, spomen je njezim sveti mi hram. Tad mi se ona od onud javi, k'o da se Bog mi pojavi sam: U dusi bola led mi se kravi, kroz nju sad vidim, od nje sve znam, za sto se mudracki mozgovi mute, Santa Maria della Salute. Dodje mi u snu. Ne kad je zove silnih mi zelja navreli roj, ona mi dodje kad njojzi gove, tajne su sile sluskinje njoj. Navek su sa njom pojave nove, zemnih milina nebeski kroj. Tako mi do nje prostire pute, Santa Maria della Salute. U nas je sve k'o u muza i zene, samo sto nije briga i rad, sve su miline, al' nezezene, strast nam se blazi u rajski hlad; starija ona sad je od mene, tamo cu biti dosta joj mlad, gde svih vremena razlike cute, Santa Maria della Salute. A nasa deca pesme su moje, tih sastanaka veciti trag; to se ne pise, to se ne poje, samo sto dusom probije zrak. To razumemo samo nas dvoje, to je i raju prinovak drag, to tek u zanosu proroci slute, Santa Maria della Salute. A kad mi dodje da prsne glava o mog zivota hridovit kraj, najlepsi san mi postace java, moj ropac njeno: "Evo me, naj!" Iz nistavila u slavu slava, iz beznjenice u raj, u raj! U raj, u raj, u njezin zagrljaj! Sve ce se zelje tu da probude, dusine zice sve da progude, zadivicemo svetske kolute, zvezdama cemo pomerit' pute, suncima zasut' seljanske stude, da u sve kute zore zarude, da od miline dusi polude, Santa Maria della Salute. |
1.6.2008, 23:54 | #392 |
Veteran
Član od: 11.3.2006.
Lokacija: Kingdom of heaven
Poruke: 974
Zahvalnice: 249
Zahvaljeno 252 puta na 147 poruka
|
Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858
Malo da ozivimo
PRANJE ZUBA Ovo mi je ispričao moj drugar Ljuba, neka osnovna pravila o pranju zuba. Na početku Ljuba naglašava ovako: ''Četkicu mora da ima svoju svako''! Ujutru i uveče treba prati zube, to je drugo pravilo mog drugara Ljube. Kad na četkicu staviš malo zubne paste, tvoji zubi će međusobno da se počaste. Četkicom zube trljaj levo-desno, gore-dole, to klizanje četkicom tvoji zubi vole. Ostacima hrane pranje zuba neće prijati, a zubi će ti svakim danom sve više sijati. Kada budeš naučio tako zube prati, ni jedan kvar na njih neće moći da svrati. Ko bude jeo jabuke i sveže voće, imaće zdrave i bele zube bez teškoće. NAVIKE UREDNOSTI Ono što će ti svi reći, pa i glava seda to je, da svako mesto mora da ima nekakvog reda! Kad budeš vratio sve igračke na svoje mesto, dobru ćeš naviku steći ako to radiš često. Kad naučiš to da radiš ti ćeš da se smeškaš, u suprotnom ćeš da se ljutiš i po glavi češkaš. Tako ćeš posle svake završene igre igračke vratiti na mesto, brzo poput čigre. Odelo iz školice kući ćeš presvući, ostaviti u ormar i trenerku obući. Tako će u tvojoj sobici uvek biti reda, bez obzira koji je dan, subota il' sreda. |
1.6.2008, 23:55 | #393 |
Veteran
Član od: 11.3.2006.
Lokacija: Kingdom of heaven
Poruke: 974
Zahvalnice: 249
Zahvaljeno 252 puta na 147 poruka
|
Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858
NAVIKE POMOĆI U KUĆI
U kući mami i tati možeš pomoći, radeći ono što je u tvojoj moći. Posle svakog obroka, ručka ili večere, svoj tanjir u sudoperu stavi da mama opere. Kad mama prostire veš ti joj možeš pomoći, dodavanje štipaljke njoj će dobro doći. Šta sve možeš da popraviš sa svojim alatom, saznaćeš kad budeš majstorisao sa tatom. Sa radnim navikama ćeš dobar prijatelj ostati, i uz pomoć njih ćeš uredno i vredno dete postati. |
Bookmarks sajtovi |
|
|