|
Internet tehnologije Komunikatori, pretraživači, servisi i protokoli... |
|
Alatke vezane za temu | Vrste prikaza |
|
16.7.2007, 12:28 | #1 |
V.I.P. Phone Zone
|
Šta je ADSL? Kako radi ADSL? Struktura DSL mreže.....
Šta je ADSL?
U tehnologiji DSL-a postoji nekoliko podvrsta, međutim, ona koja se danas najčešće koristi (i koju implemetira BH Telecom) je takozvana asimetrična digitalna pretplatnička linija (ADSL-Asymetric Digital Subscriber Line). Kao što joj i samo ime kaže, osnovna karakteristika ove vrste DSL izvedbe je asimetričnost. Upravo ona je i čini najzanimljivijom DSL izvedbom za privatne i poslovne korisnike. Asimetričnost, zapravo, znači mogućnost mnogo bržeg prenosa podataka u download-u, odnosno prenosu podataka od mreže ka korisniku nego što je to u upload-u, odnosno u odašiljanju podataka od korisnika ka mreži.Većina najzanimljivijih aplikacija za korisnike na mreži su asimetične (video on demand-video na zahtjev, pristup udaljenim lokalnim mrežama LAN, pristup Internetu, multimedijalni pristup, home shopping, itd.), gdje puno više informacija korisnik ''uzima'' s mreže nego što ih u nju ''šalje''. Ta asimetričnost čini ADSL idealnim za ove aplikacije. |
16.7.2007, 12:30 | #2 |
V.I.P. Phone Zone
|
Re: Šta je ADSL? Kako radi ADSL? Struktura DSL mreže.....
Kako radi ADSL?
Bakarna parica može da prenese mnogo više komunikacija nego što je sadržano u telefonskoj konverzaciji – odnosno mogu da rade sa mnogo većim opsegom frekvencija od onog koji se zahtjeva za telefonski saobraćaj. ADSL koristi višak ovog kapaciteta za prenos informacija preko žice bez ometanja telefonskog razgovora koji se odvija paralelno. Čitav mehanizam se zasniva na tome da se odgovarajuće frekvencije vežu uz određene zadatke. ADSL tehnologija dijeli raspoloživi frekvencijski opseg obične bakarne parice na tri dijela. Govorna signalizacija zahtjeva ograničen propusni opseg, jer ljudsko uho može registrovati samo zvuke u opsegu od 20 Hz do 20 000 Hz (ili 20 kHz) što predstavlja samo jedan dio raspoloživog propusnog opsega bakarne parice. Osnovni opseg koji je predviđen za telefonski saobraćaj, posebnim filterom, odnosno splitter-om je odvojen od ostalih opsega metodom koji garantuje da će se telefonski razgovor odvijati i u slučaju da ADSL zakaže. Drugi opseg frekvencija prenosi signal podataka koji šalje informacije od korisnika ka njegovoj osnovnoj stranici na Internetu (upload). Treći propusni opseg je veza velike brzine ka korisniku (download), maksimalne brzine 8 Mbit/s. Na sljedećoj slici se mogu vidjeti vizuelno predstavljeni frekventni opsezi koji ADSL koristi. Postoje dva konkurentska i nekompatibilna standarda za ADSL. Službeni ANSI standard za ADSL je sistem koji se zove Discrete MultiTone ili DMT. Prema proizvođačima opreme, većina današnje instalirane ADSL opreme koristi DMT. Raniji standard zvao se Carrierless Amplitude/Phase (CAP) sistem, koji se uglavnom koristio na ranim izvedbama ADSL-a. CAP radi tako što dijeli signale na telefonskoj liniji u tri odvojena frekventna opsega: telefonski saobraćaj se prenosi u opsegu od 0 do 4 KHz, kao što je to slučaj u svim telefonskim mrežama. Upstream (od korisnika prema serveru) kanal se prenosi u opsegu od 20 do 160 kHz. Downstream (od servera do korisnika) kanal počinje na 240 kHz i ide do nivoa koji zavisi od velikog broja faktora (dužina linija, šum na liniji), ali ima teoriski maksimum od 1,5 MHz. Ovaj sistem, sa tri široko razdvojena kanala, minimizira vjerovatnoću interferencije među njima, ili između signala na različitim linijama. DMT takođe dijeli signale u odvojene kanale, ali ne koristi dva široka kanala za upstream i downstream podataka. Umjesto toga, DMT dijeli podatke u 247 odvojenih kanala, pri čemu je svaki širok 4 kHz. Na neki način može se smatrati da je bakarna linija podijeljena na 247 različite 4 kHz linije i onda se svakoj pridodaje modem. Ekvivalent ovome jesu dakle 247 modema koji su istovremeno povezani na računar korisnika. Svaki kanal se nadgleda, i ako kvalitet nije zadovoljavajući – signal se prebacuje na drugi kanal. Ovaj sistem stalno prebacuje signale između različitih kanala, tražeći najbolje kanale za prenos i prijem. |
16.7.2007, 12:32 | #3 |
V.I.P. Phone Zone
|
Re: Šta je ADSL? Kako radi ADSL? Struktura DSL mreže.....
Struktura DSL mreže
Postojeća telefonska infrastruktura je stvorena prvenstveno za prenos glasa, tako da ova mreža nije izvorno prilagođena za prenos podataka velikom brzinom. Zbog toga su potrebne izvjesne prilagodbe i izmjene na postojećoj PTSN mreži. Da bi se ostvarila mreža za brzi prenos podataka bazirana na DSL uslugama, potrebno je obezbijediti nekoliko vrsta mrežne opreme. DSLAM (Digital Subscriber Line Access Multiplexer) je uređaj na strani davaoca usluge čija je uloga da više DSL korisničkih linija povezuje na mrežu ISP-a preko jako brzih veza (100 Mbit/s, 1000 Mbit/s, itd.). Ta veza na mrežu treba biti većeg kapaciteta nego što je ukupni zbir download, odnosno uplaod brzina svih korisnika na DSLAM-u zbog eliminacije problema zagušenja i padova brzine u periodima kada se Internet najviše koristi. DSLAM je smješten je u objektu davaoca usluge i predstavlja kamen temeljac DSL izvedbe. Njegova uloga je da vrši koncentraciju podatkovnog saobraćaja generisanog od strane korisnika, a pristiglog sa velikog broja DSL linija i da ih preko backbone linka spoji sa ostatkom mreže. DSLAM omogućava usluge za paketske, ćelijske i/ili kanalne aplikacije pomoću koncentracije saobraćaja sa DSL linija na 10Base-T, 100Base-T, T1/E1, T3/E3 ili ATM izlazima. Noviji DSLAM-ovi su otporniji na temperature i okolne uticaje. Ta pogodnost omogućava i instalaciju DSLAM-ova u udaljenim terminalima (Remote Terminals) umjesto samo u centralama. Mogućnost pomicanja DSLAM-ova na udaljene lokacije može uvelike poboljšati kvalitetu pružanja usluga, te omogućiti pružanje usluge i korisniku koji bi inače bio izvan dometa DSL mreže. DSLAM podržava više vrsta DSL izvedbi kao i više vrsta protokola i modulacija u istoj DSL izvedbi. Takođe, može obavljati i dodatne funkcije kao što su usmjeravanje i dinamičko pridruživanje IP adresa za korisnike. Splitter je uređaj koji se veže na oba kraja telefonske linije i služi za razdvajanje DSL signala od signala klasične telefonije ili ISDN-a. Splitter-i kao djelitelji frekventnog opsega realizuju se u dvije izvedbe u ovisnosti od toga da li su smješteni kod korisnika ili uz DSLAM uređaj. Oni omogućavaju da bakrena parica bude istovremeno upotrebljena i za prenos podataka velikim brzinama i za razgovor putem telefonske linije. |
16.7.2007, 12:33 | #4 |
V.I.P. Phone Zone
|
Re: Šta je ADSL? Kako radi ADSL? Struktura DSL mreže.....
Postoje dvije izvedbe:
- pojedinačni splitter-i koji se postavljaju kod korisnika, - višestruki splitter-i koji su dizajnirani za mnogostruki završetak (termination) u centrali. Splitter-i na korisničkoj lokaciji mogu biti splitter-i za analognu telefonsku liniju (POTS) ili digitalnu telefonsku liniju (ISDN). POTS splitter-i mogu biti pasivni ili aktivni. Aktivni zahtjevaju vanjski izvor napajanja za obavljanje prenosa glasa i DSL usluga preko jedne bakrene parice. Pasivni ne trebaju energiju i imaju veće srednje vrijeme između pogrešaka MTBF (Mean Time Between Failures) od aktivnih. Na splitter lociran na korisničkoj strani vežu se DSL terminalni uređaj i telefonski uređaji (telefoni, fax-ovi, modemi, itd.) koji se žele koristiti. DSL terminalni uređaj (DSL Modem / DSL Router) koji se spaja na računar i na DSL liniju, odnosno splitter služi za prenos podataka. DSL terminali dolaze uglavnom u dvije izvedbe: - onoj koja se na računar spaja preko USB-a, - onoj koja se na računar spaja preko mrežne kartice. Druga izvedba je praktičnija ako se preko DSL-a na Internet želi spojiti više računara, za što je potrebno obezbijediti DSL router. DSL router-i dolaze u različitim izvedbama – pored osnovne funkcionalnosti, mnogi od njih imaju ugrađen switch, tako da se računari iz lokalne mreže mogu spojiti direktno na njih. Postoje dva tipa DSL terminalnih uređaja, interni i eksterni. Interni se daju u obliku kartica koje se instaliraju u računar u PCI slot. Eksterni uređaji se mogu povezati na korisnički računar putem USB, 10/100 BaseT ili drugih mrežnih interface-a. |
16.7.2007, 12:34 | #5 |
V.I.P. Phone Zone
|
Re: Šta je ADSL? Kako radi ADSL? Struktura DSL mreže.....
Poteškoće u primjeni DSL tehnologije
Slabljenje (Attenuation) Rasipanje snage prenosnog signala prilikom putovanja duž bakrene parice. Pristupna mreža se sastoji od lokalnih petlji i opreme koja povezuje komutacijski sistem, odnosno centralu s korisničkom opremom. Mreža se tipično sastoji od višežičnih kablova koji nose stotine i hiljade korisničkih parica do FDI-a (Feeder Distribution Interface), odakle se parica produžuje do svakog pojedinačnog korisnika. Neki korisnici su udaljeni od centrale tako da to zahtjeva dugačku lokalnu petlju. Tada dolazi do slabljenja, odnosno prigušenja i izobličenja analognog signala. Rješenja koja su se primjenjivala u okviru POTS mreža (analogna telefonija) su se sastojala u ''pupinizaciji'', odnosno ugradnji induktivnih zavojnica na svakih 1800 m. Ali kako zavojnice nisu kompatibilne sa osobinama DSL transmisije koja radi na znatno višim frekvencijama, zavojnice moraju biti uklonjene prije primjene DSL-a. Zato je uopošteno domet DSL-a do 5,5 km. Preslušavanje (Crosstalk) Preklapanje signala susjednih parica u snopu, odnosno smetnje između dvije linije koje su u istom snopu. U telefonskoj mreži, višestruko izolirane bakrene parice su spojene zajedno u kablo koje se zove kablovski snop. Električna energija, koja se prenosi linijom u obliku moduliranog signala, zrači elektromagnetnu energiju na susjedne žice, odnosno linije koje su u istom snopu. Susjedne parice u snopu koje odašilju ili primaju informacije u istom opsegu frekvencija mogu uzrokovati značajne smetnje i izobličenja signala. To se događa zbog toga što se signal induciran preslušavanjem miješa sa originalnim signalom koji je namijenjen za prenos. Rezultat je drugačiji talasni oblik signala od originalnog. Postoje dvije kategorije preslušavanja. Preslušavanje na bližem kraju (NEXT-Near End Crosstalk) i preslušavanje na udaljenom kraju (FEXT-Far End Crosstalk). NEXT je uticajniji, jer signal sa susjedne parice može prouzrokovati značajnu deformaciju primarnog signala. FEXT je manje značajan, jer interferirajući signal koji je na drugom kraju linije oslabi dok putuje preko nje. |
16.7.2007, 12:35 | #6 |
V.I.P. Phone Zone
|
Re: Šta je ADSL? Kako radi ADSL? Struktura DSL mreže.....
Kakav je odnos DSL-a i dial-up pristupa?
Osnovna razlika između analognog i DSL modema je u frekvencijskom pojasu koji koriste. Klasični (analogni) modemi ili dial-up modemi su dizajnirani (a samim tim i ograničeni) da rade u frekvencijskom spektru od 0 do 3400 Hz. Tako je i najveća brzina prenosa informacija koju mogu postići 56/64 kbit/s (ili 128 kbit/s kod ISDN-a), dok kod DSL pristupa brzina prenosa podataka dostiže vrijednost od preko 8 Mbit/s (u ovisnosti koja je DSL tehnologija primjenjena). Obične telefonske komutacije su digitalni signal koji bi dolazio do njih pretvarale u analogni, te ga usmjeravale dalje u mrežu. Korisnik je zbog toga trebao imati modem koji je taj analogni signal pretvarao u digitalni, ''razumljiv'' računaru. Ta analogna transmisija između centrale i korisnika je, u stvari, bila ''usko grlo'' koje je onemogućavalo upotrebu šireg frekvencijskog spektra. Nasuprot tomu, DSL signal koji prenosi podatke zaobilazi telefonsku komutaciju, tako da sav pretplatnički saobraćaj DSL pristupni multipleksor-DSLAM (osim govornog signala koji se terminira na telefonskoj centrali) sakuplja i šalje dalje u mrežu (i obratno). Dakle, sav paketski saobraćaj koji se prenosi mrežom ostaje u digitalnom obliku što omogućava upotrebu mnogostruko šireg frekvencijskog pojasa za prenos, odnosno potpuni frekvencijski pojas koji posjeduje bakrena parica (iznad 1 MHz). Upravo ova mogućnost upotrebe širokog frekvencijskog pojasa, DSL-u omogućava višestruko (čak i preko 100 puta) veće brzine prenosa podataka, nego što je to slučaj sa prenosom podataka preko klasičnog modemskog pristupa. Osim toga sama činjenica da su telefonske centrale zaobiđene kada je prenos podataka u pitanju znači da nema trošenja telefonskih impulsa, nema biranja niti zauzeća. Svaki DSL korisnik ima "svoj" port na koga je fiksno vezan i ne dijeli ga ni sa kim. |
Bookmarks sajtovi |
Alatke vezane za temu | |
Vrste prikaza | |
|
|
Slične teme | ||||
tema | temu započeo | forum | Odgovora | Poslednja poruka |
Kako podesiti ISDN da radi na 128 kbps | jaba.hut | Internet usluge | 7 | 31.5.2007 11:54 |
Kako ce da radi DDR550 na DFI NF4 ultra INFINITY | dex1 | Osnovne komponente | 9 | 19.5.2006 20:11 |
Flešovanje firmvera za DVD - kako se radi? | gileip | Nosači podataka | 2 | 21.2.2006 9:03 |
kako se to radi? | dzambo | Aplikativni softver | 8 | 5.12.2005 9:30 |