![]() |
![]() |
![]() |
#441 | ||
Neozbiljni kolega
Član od: 4.11.2005.
Lokacija: Final Frontier
Poruke: 7.695
Zahvalnice: 245
Zahvaljeno 2.933 puta na 1.238 poruka
|
![]() Citat:
Citat:
![]() |
||
![]() |
![]() |
![]() |
#442 | |
Starosedelac
|
![]() Citat:
Na slikama je Focke-Wulf Triebflugel. Da je napravljen ima bi jednu vrlo interesantnu osobinu - vertikalno poletanje i isto takvo sletanje. Dizajn je vise nego ispred svog vremena. Prosto neverovatno. Produkcija je stigla do modela za aerotunel gde je uspesno testiran do 0.9 Maha. Zasigurno nije mogao da probije zvucni zid, krila su mu postavljena po 90 stepeni, ali bi uz malo redizajniranje mogao i to da uspe. Ovaj projekat je trazio ogromno znanje na polju vazdusnih strujanja kao i mlaznika. Ova vrsta mlaznika (ramjet) ne zahteva nikakve dodatne elemente za pravljenje kompresije radnog fluida, kao sto je to, na primer, slucaj sa turbo-mlaznikom. To naravno, ima nedostatke - mlaznik ne moze raditi dok je objekat koji pokrece statican. Zato su se u Focke-Wulfu odlucili da ugrade tri Walter rakete, po jednu u svaki mlaznik. Oni su davali potisak dovoljan da "avion" dostigne zadovoljavajuci brzinu (jace 0.5 Maha) rakete bi se gasile i mlaznici bi nastavili posao. Mogli su da koriste skoro sva goriva koja su ispariva, sto je bilo vrlo vazno za to vreme. Oni bi davali potisak elisama koje bi se okretale priblizno 220 o/minuti na najvecoj brzini i time bi radile kao propeler. Da se ne bi stvorio moment uvijanja, ubaceni su lezajevi, mada nigde nisam nasao sta bi se radilo u slucaju da dodje do frikcije. Inace, ovakvi mlaznici su efikasniji sto je brzina veca. Najvise im odgovaraju brzine od 2 do 3 Maha, a dalje povecavanje lose deluje na konstrukciju mlaznika (preterano zagrevanje), a takodje bi dinamicki udari doveli do raspada konstrukcije. |
|
![]() |
![]() |
![]() |
#443 |
Starosedelac
|
![]()
Opis funkcionisanja ramjet/scramjeta
Pocetkom 20. veka pojavile su se ideje o konstrukciji ramjeta ("sabijajuci mlaz") u Evropi. Princip rada je pocivao na potisku koji se stvarao prilikom strujanja vrelih isparenja goriva kroz mlaznik. Da bi strujanje kroz mlaznik uopste postojalo, pritisak na ulazu je morao da bude veci nego na izlazu*.Kod ramjeta se ovo ostvarivalo tako sto je radni fluid (vazduh) ulazio velikom brzinom ("nabijao se") u deo sagorevanje, zahvaljujuci kretanju vazduhoplova**. Kod turbojeta ovo radi specijalni kopresor, koga nema kod ramjeta, pa je ovaj mnogo laksi i jednostavniji za proizvodnju. Ali to isto znaci da ramjetovi ne mogu da naprave potisak kod staticnog objekta (kao sto to turbojetovi rade). Ovo se nadomescuje sekundarnim pogonom koji dovodi vazduhopolov do zadovoljavajuce brzine (raketa). Zadovoljavajuce su sve one brzine kod kojih gubici usled aerodinamicnosti nisu veliki. Sagorevanje koje se javlja u ovom motoru se javlja samo pri brzinama koje su ispod 1 Maha. Kada je brzina vazduhoplova veca od ove, ulazna brzina u motor se koriguje posebnim dodacima na ulazu, i dovodi je ispod Mah 1 brzine. Problemi se javljaju pri javljanju udarnih talasa*** na ulazniku u motor. Iznad Mah 5 brzine, ramjet motori su vrlo neefikasni, i tu ustupaju mesto svom mladjem bratu (scramjetu). Scramjet - mladji brat ramjeta, javio se pocetkom sezdestih godina proslog veka. Glavna razlika jeste da fluid struji supersonicnim brzinama kroz motor, i to vecim od 5 Maha! Ovim se izbacije korekcija brzine vazduha i dobijaju se mnogo povoljnija strujanja. Samo pitanje je kako prvo postici 5 Maha. Scramjetovi su vrlo retki i za sada su u fazi ispitivanja. Pomoc u postizanju dobijanju, a od koga bi drugog nego od, raketa. Procene su da bi scramjetovi mogli dostici i brzine od 24 Maha! Ovo su naravno, procene, a rani americki prototip X-30 je postigao 17 Maha i imao probleme sa sagorevanjem. Jedan od problema bi bio i sam covek - letenje pri brzini od 32 000 Km/h (max. za X-30) bi sigurno uticalo u nekom pogledu, sto je nedopustivo. Zato se krenulo sa bespilotnim modelom - X-43. Napravljena su samo tri modela i sva tri su trpela zbog gresaka, najvise zbog jos uvek "neistrazene teritorije" (matematicki govoreci) na kojoj oni operiraju. Scramjetovi bi imali ogromnu primenu. Pomisao na to da ne treba da nose kiseonik sa sobom automatski povecava moguce tezine tovara koje bi nosile. Sigurno ima i gotovih modela, ali sve je to za sada "top-secret" i pod okom naucnika koji se bave intezivnim istrazivanjem ovog vrlo ekonomicnog motora koji daje fantastice brzine. |
![]() |
![]() |
![]() |
#444 |
Veteran
Član od: 6.4.2006.
Lokacija: Životinjska farma
Poruke: 784
Zahvalnice: 434
Zahvaljeno 336 puta na 169 poruka
|
![]()
Odličan opis rada ramjeta/scramjeta. Moje poštovanje kolega. Da dodam da su svi današnji avionski motori, osim onih za pogon poljoprivredne avijacije i malih sportskih aviona, pogonjeni turbomotorima u tri varijante: turbomlazni motori (Turbojet), turboelisni motori (Turboprop), dvostrujni turbomotori (Turbofan). Prva grupa je našla primenu kod vojnih aviona i Konkorda, druga kod npr. JAT-ovog ATR-a, treća kod putničkih aviona (Boing, Erbas). Svi motori imaju dve zajedničke stvari: kompresor i gasnu turbinu.
|
![]() |
![]() |
![]() |
#445 |
Deo inventara foruma
Član od: 5.12.2005.
Lokacija: No pain!
Poruke: 3.062
Zahvalnice: 299
Zahvaljeno 397 puta na 300 poruka
|
![]()
Ajde dajte nesto vise o tom novom Suhoju t-50.
|
![]() |
![]() |
![]() |
#446 |
Neozbiljni kolega
Član od: 4.11.2005.
Lokacija: Final Frontier
Poruke: 7.695
Zahvalnice: 245
Zahvaljeno 2.933 puta na 1.238 poruka
|
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
#447 | |
Starosedelac
|
![]() Citat:
![]() |
|
![]() |
![]() |
![]() |
#448 | |
Član
Član od: 27.1.2007.
Lokacija: UBI BENE, IBI PATRIA
Poruke: 290
Zahvalnice: 126
Zahvaljeno 56 puta na 49 poruka
|
![]() Citat:
![]() ![]() |
|
![]() |
![]() |
![]() |
#449 | |
Član
Član od: 18.2.2006.
Lokacija: Duboko plavetnilo
Poruke: 227
Zahvalnice: 16
Zahvaljeno 40 puta na 31 poruka
|
![]() Citat:
Ovo jeste Antonov 225 Mrija ali na njegovim leđima nije Space Shuttle već Buran-sovjetska verzija šatla koja je imala jedan jedini let u svemir i to u bespilotnom režimu leta. Danas trune u nekom hangaru negde u Rusiji. |
|
![]() |
![]() |
![]() |
#450 |
Deo inventara foruma
Član od: 9.7.2006.
Lokacija: Niš
Poruke: 3.100
Zahvalnice: 3.544
Zahvaljeno 1.792 puta na 756 poruka
|
![]()
U pravu si, tek sam sada zapazio natpis na trupu. A oblik im je neverovatno slican.
|
![]() |
![]() |
![]() |
#451 |
Član
Član od: 18.2.2006.
Lokacija: Duboko plavetnilo
Poruke: 227
Zahvalnice: 16
Zahvaljeno 40 puta na 31 poruka
|
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
#452 |
Starosedelac
Član od: 10.4.2006.
Lokacija: SGC
Poruke: 1.990
Zahvalnice: 167
Zahvaljeno 485 puta na 232 poruka
|
![]()
Има неколико верзија Бурана, неки су полудовршени, неки 90% готови, на једног се срушио хангар (могуће да је у питању тај што је и летео у свемир)...
У суштини то су све остатци совјестког шатл програма. |
![]() |
![]() |
![]() |
#453 | |
Član
Član od: 18.2.2006.
Lokacija: Duboko plavetnilo
Poruke: 227
Zahvalnice: 16
Zahvaljeno 40 puta na 31 poruka
|
![]() Citat:
E sad ako je stvarno na neki od njih pao hangar-onda neznam šta da kažem to dovoljno govori o stanju i broju ruskih šatlova danas. Šteta. |
|
![]() |
![]() |
![]() |
#454 |
Deo inventara foruma
Član od: 9.7.2006.
Lokacija: Niš
Poruke: 3.100
Zahvalnice: 3.544
Zahvaljeno 1.792 puta na 756 poruka
|
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
#455 |
Član
Član od: 18.2.2006.
Lokacija: Duboko plavetnilo
Poruke: 227
Zahvalnice: 16
Zahvaljeno 40 puta na 31 poruka
|
![]()
Ma u suštini to je odavno mrtav program još od onog dana kada je prestala da se proizvodi "Energija"-najača raketa nosač koja je po oslobođenoj snazi trebala da prevaziđe čak i Saturn 5 iz Apolo programa a koja je i nosila Buran u kosmos.
|
![]() |
![]() |
![]() |
#456 |
Veteran
Član od: 6.4.2006.
Lokacija: Životinjska farma
Poruke: 784
Zahvalnice: 434
Zahvaljeno 336 puta na 169 poruka
|
![]()
Moja greška. Nisam napisao da, naravno, postoje izuzeci. Primena različitih konstrukcija motora je uslovljena visinom leta.
|
![]() |
![]() |
![]() |
#457 |
Član
Član od: 18.2.2006.
Lokacija: Duboko plavetnilo
Poruke: 227
Zahvalnice: 16
Zahvaljeno 40 puta na 31 poruka
|
![]()
A sad par podataka o TU-160 Blackjack za Milana
Apsolutna maksimalna brzina: 2,05Mach Maksimalna brzina na visini od 12000m-2000km/h Dugotrajna brzina krstarenja: 850km/h Brzina penjanja: 70m/s Maksimalni dolet sa 9000kg tereta-14000km Taktički radijus: 7300km TU-160 je jedini strateški bombarder u svetu koji može da leti supersoničnim brzinama na vrlo malim visinama. Da nebude sve tako divno pobrinuo se "radarski otisak" aviona koji iznosi 15m kvadratnih, dok isti kod B-52 iznosi 100m a kod B-1B je trideset puta manji u odnosu na B-52. E sad fiktivni napad na recimo SAD bi mogli da započnu "tutnječi" preko Arktika da bi onda negde u krugu od 3000km od potencijalnih ciljeva lansirali 6 krstarećih raketa H-55SM sa bojevim glavama od 200KT a ako bi mu se obezbedila vazdušna zaštita, kako lovačka tako i elektronska pomoću recimo Beriev A-50 Mainstay Poslednja ispravka: Aleksandar Milutinović (16.12.2007 u 0:47) |
![]() |
![]() |
![]() |
#458 |
Veteran
Član od: 6.4.2006.
Lokacija: Životinjska farma
Poruke: 784
Zahvalnice: 434
Zahvaljeno 336 puta na 169 poruka
|
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
#459 |
Starosedelac
Član od: 22.10.2005.
Lokacija: Tivat
Poruke: 1.767
Zahvalnice: 77
Zahvaljeno 231 puta na 166 poruka
|
![]()
Obično se tu negdje sitnim slovima istakne na kojoj je viini postignut taj Mach a i razlika nije TOLIKO velika.
|
![]() |
![]() |
![]() |
#460 |
Veteran
Član od: 6.4.2006.
Lokacija: Životinjska farma
Poruke: 784
Zahvalnice: 434
Zahvaljeno 336 puta na 169 poruka
|
![]()
Može biti prilična na 500m i par hiljada metara. Mahov broj je više za novinare i široke narodne mase objašnjenje koliko je nešto brzo. Inače je bezdimenziona veličina koja služi nečem drugom.
|
![]() |
![]() |
![]() |
Bookmarks sajtovi |
Tagovi |
avijacija, avioni |
|
|