NOVE TEHNOLOGIJE AI i drugari
Dok se februar polako približava kraju, većina ljudi se polako miri sa činjenicom da je nova godina uveliko počela i da se nezaustavljivo nastavlja razvoj inovativnih tehnologija koje imaju potencijal da izmene svakodnevnu životnu rutinu svakog od nas. Naravno, ovih dana je u prvom planu razvoj veštačke inteligencije, odnosno, algoritama koji uverljivo oponašaju neki aspekt ljudske delatnosti i ponašanja. Upravo zbog toga je AI glavna tema ovog izdanja „Sveta kompjutera” i na drugim stranicama ovog broja možete da čitate o specifičnim varijacijama sistema veštačke inteligencije. Ipak, AI nije usamljeni slučaj, već mnogi drugi projekti, u potpuno drugačijim disciplinama nauke i tehnologije, takođe bi trebalo da tokom 2023. godine dožive procvat koji zaslužuje mesto pod medijskim suncem. Ovom prilikom, osvrnućemo se na neke od njih. Brojni projekti u različitim naučnim i tehnološkim disciplinama trebalo bi da tokom ove godine urode plodom...
RISC-V Tokom poslednjih decenija, glavni deo razvoja elektronike zasnovan je na strogo kontrolisanim patentima. Tako, na primer, danas gotovo da nema mobilnog telefona čiji SoC se ne oslanja na ARM (Advanced RISC Machine) arhitekturu koja je u vlasništvu britanske kompanije Arm. Sa druge strane, veliki broj tehnologija doživeo je zaista globalni prodor u živote svih nas, zahvaljujući činjenici da su zasnovane na otvorenim standardima, kao što su Wi-Fi, Bluetooth, Ethernet ili ZIP. Veliki broj značajnih „igrača” u industriji računarskog hardvera nada se tome da će njihova nova inicijativa učiniti jednako značajnu tehnološku ekspanziju na tržištu procesora, jer će bilo ko moći da proizvodi čipove zasnovane na ovoj arhitekturi bez plaćanja RISC-V (čita se „risk-fajv” ili „risk-pet”) je standard iza kog, globalno, stoji više od 3100 članova, od organizacija kao što su RISC-V International, SiFive, SemiFive i China RISC-V Industry Alliance, preko brojnih obrazovnih i akademskih ustanova, pa sve do velikih kompanija, kao što je Intel. U osnovi standarda je definisanje propisa po kojima RISC-V čipovi moraju da se konstruišu, kao i skup od samo 47 instrukcija čijim izvršavanjem procesor obavlja sve svoje zadatke. Pomenuti Intel obavezao se početkom prošle godine na pokretanje fonda od jedne milijarde dolara iz kog će se podržavati rani proizvođači RISC-V hardvera. Da ovo nije tehnologija budućnosti, nego sadašnjice, govori podatak da se RISC-V jezgra već nalaze u procesorima prisutnim u velikom broju elektronskih uređaja, od bežičnih slušalica-bubica, preko elektronike hard-diskova, pa sve do procesora specijalizovanih za AI funkcije. Za nešto više od godinu dana, proizvedeno je preko 10 milijardi RISC-V jezgara, a kako godine odmiču, njihova rasprostranjenost će samo rasti, jer specijalizovane kompanije već razvijaju čipove po ovom standardu, namenjene velikim data centrima ili varijante otporne na zračenje koje će moći da se nađu u satelitima i sondama za svemirsko istraživanje. CRISPR Jedna od kontroverznih tehnologija, takođe, nastavlja sa svojim omasovljenjem tokom 2023. godine. Usko gledano, radi se o polju molekularne biologije, ali ta naučna disciplina je već decenijama neraskidivo povezana sa računarskim modelima kompleksnih molekula, radi planiranja genske terapije. Tokom poslednjih šest-sedam godina, termin CRISPR (Clustered Regularly Interspaced Short Palindromic Repeats) prešao je iz laboratorija i sa stranica naučnih časopisa u široku javnost i debate o problematici široke primene ove molekularne alatke koja olakšava, ubrzava i pojeftinjuje gensku terapiju - ciljano menjanje genoma (DNK zapisa) neke osobe. Tokom prošle godine, CRISPR je po prvi put korišćen za zvanično odobrenu gensku terapiju. U ovom specifičnom slučaju, CRISPR je iskorišćen za modifikaciju genoma jedne žene sa Novog Zelanda, kako bi se smanjila prirodna proizvodnja holesterola u njenom telu (koja je bila izrazito povišena, a postojao je i rizik od srčanog oboljenja). Primenjena terapija, razvijena u kompaniji Verve Therapeutics, naziva se i CRISPR 2.0, jer se koristi za „isključivanje” specifičnih aktivnih gena u pacijentu zamenom nekoliko baznih parova u lancu DNK (što ceo gen čini neaktivnim). Originalni CRISPR isecao je cele gene, što je povećavalo rizik od neželjenih efekata. U ovoj kompaniji trenutno rade na sledećem terapeutskom koraku. CRISPR 3.0 trebalo bi da bude dugoočekivani „sveti gral” genske terapije, odnosno, da bude u stanju da i iseče neželjene sekvence i da ubaci ispravan bazni niz u lanac DNK. Na ovaj način, mnoge genetske bolesti (kao cistična fibroza, anemija srpastih ćelija ili Hantingtonova bolest) mogle bi potpuno da se izleče. Štampanje organa Na priču o genetskim modifikacijama nadovezuje se slučaj Dejvida Beneta kome je na Medicinskom Univerzitetu u Merilendu prošle godine uspešno presađeno svinjsko srce. Benet je preminuo dva meseca kasnije, ali ne zbog odbacivanja organa, nego zbog virusne infekcije. Godišnje se širom planete obavi više od 130 hiljada transplantacija organa koje spasavaju živote, ali milioni ljudi i dalje ostaju na listama čekanja. Jedno od potencijalnih rešenja može da predstavlja genska terapija kojom će se modifikovati životinjski organi i tkiva za bezbednu transplantaciju ljudima, pa ove godine treba očekivati veći broj transplantacija sa dugoročnim uspešnim ishodom. Sa druge strane, naučni timovi širom sveta nastavljaju sa razvojem dva alternativna pristupa koji bi trebalo da urode plodom tokom sledećih deset do petnaest godina. Prvi je 3D štampa samih organa, bilo slaganjem matičnih ćelija na željeni način, bilo štampom biorazgradivih „skela” od sintetičkih materijala na kojima će da se „zaseju” tkiva željenih organa. Drugi pristup je pažljivo modifikovanje samih matičnih ćelija da se specijalizuju i porastu u željeni organ ili tkivo. Evolutivna antropologija Evo-šta? Radi se o još jednoj naučnoj disciplini vezanoj za analizu DNK. Naime, napredak tehnologija koje se koriste prilikom sekvenciranja genoma doveo je do toga da se ove napredne i donedavno preskupe tehnike danas, gotovo rutinski, koriste prilikom analize arheoloških ostataka. Tako, na primer, 2010. godine, arheolozi i antropolozi su u svojim bazama podataka imali samo pet kompletnih genoma dobijenih iz različitih uzoraka. Danas taj broj premašuje 5600 genoma. Takođe, za razliku od situacije od pre petnaest godina, kada je bilo neophodno pronalaženje kostiju i zuba u dobrom stanju, danas je dovoljno otkriti parče tla koje je pre par stotina godina natopljeno krvlju. Analizom takvih ostataka, pogotovo onih čija se starost meri hiljadama godina, dobijaju se vredni podaci o poreklu pojedinaca na određenom lokalitetu. Uticaj ovih tehnologija na razvoj naučnih disciplina koje koriste dobijene podatke pokazuje i činjenica da je prošle godine Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu dobio Svante Pääbo, švedski paleogenetičar koji radi na Institutu Maks Plank za evolutivnu antropologiju u Lajpcigu. Vojni dronovi Slavna izreka preuzeta iz serijala Fallout, da se rat nikad ne menja, tačna je u opštem smislu užasa oružanih sukoba velikih razmera, ali tokom vekova i eona, čovečanstvo neprestano usavršava tehnologiju ratovanja. Tako nas je tokom poslednjih godinu dana, medijski najispraćeniji vojni sukob na planeti naučio činjenici da su povoljni dronovi oružje budućnosti. Sledeće godine, navršiće se tri decenije od prvog leta General Atomicsovog borbenog drona MQ-1 Predator i otkako SAD liberalno koristi dronove iz ove familije za napade širom planete. Razlog zašto se ova tehnologija nije omasovila među drugim zemljama je cena ovih letelica od 40 miliona dolara za konstrukciju, a ni održavanje nije povoljno. Sa druge strane, od 2014. godine turska kompanija Baykar pravi dronove Bayraktar TB2 po ceni od „samo” pet miliona dolara, dok iranska firma Shahed Aviation Industries za oko 30 hiljada dolara proizvodi jedan dron HESA Shahed 136. Kada se u obzir uzmu kvalitet, cena i mogućnosti dronova najvećih svetskih komercijalnih proizvođača, kao što je kineska kompanija DJI (koju je od prošle godine američka vazduhoplovna administracija počela da sankcioniše). Očekuje se da će ovakvi oružni sistemi postati sve prisutniji i raznovrsniji u armijama širom sveta, kao i da će se tokom 2023. godine u nebo iznad ratnih zona vinuti višestruko više dronova nego što je to bio slučaj tokom proteklih godina. Električna vozila Tokom prošle godine, nastavio se trend povećanja broja električnih vozila među novim automobilima. 2020. godine, ta brojka bila je samo četiri procenta, 2022. ta vrednost je porasla na 13 odsto i sve ukazuje na to da će stopa tog porasta nastaviti da raste. Trenutno sve projekcije ukazuju na to da će do kraja decenije električni automobili činiti trećinu godišnje prodatih vozila. Ova „selidba” automobila sa električnim pogonom iz domena niše u sferu potpuno ravnopravne zamene za vozilo sa motorom sa unutrašnjim sagorevanjem, posledica je nekoliko paralelnih tendencija. Na prvom mestu je aktivnost vlada širom sveta da se promovišu električna vozila, kao i donošenje zakona koji propisuju potpuni prelazak na električna vozila tokom sledećih petnaestak godina (negde je ovaj period duži, negde kraći, u zavisnosti od zemlje). Drugi snažan vetar u leđa popularizaciji e-vozila stiže iz same auto-industrije. Povećanje proizvodnih postrojenja, kako za komponente, tako i za kompletne električne automobile, dovodi do povećanja proizvodnje i sniženja cene. Paralelno, postepeni tehnološki napredak povećava performanse vozila. Ipak, najbitnija stavka je postojanje veoma povoljnih modela koji će privući korisnike. Automobil Hongguang Mini EV iz kineske kompanije Wuling je mali gradski dvosed, čija cena je samo 5000 dolara, pa nimalo ne čudi da je prošle godine izbio na prvo mesto liste najprodavanijih električnih vozila na svetu. Ipak, da bi se do 2035. potpuno prešlo na električne automobile, neophodni su nastavak izgradnje mreže punjača, kao i dodatni napredak ili na polju ubrzavanja punjenja baterija ili produžavanja autonomije samog vozila. Baterije Kada smo već kod baterija, neverovatno bitan tehnološki skok dešava se na polju reciklaže retkih materijala iz baterija. Naime, porast proizvodnje i prodaje električnih vozila podiže i potražnju za litijum-jonskim baterijama. Takođe, projektovani porast proizvodnje baterija tokom sledećih nekoliko decenija zahteva da se globalno rudarenje litijuma poveća za neverovatnih pedeset puta, što je, efektivno, nemoguće postići na način koji bi oštetio čovekovu okolinu manje od vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem. Napredak na polju reciklaže starih baterija i uređaja sa litijumom smanjio bi opterećenje sa rudarske industrije (a i ekosistema). Za razliku od starijih sistema za reciklažu, nova postrojenja su u stanju da iz baterija izvuku sav kobalt i nikl, kao i preko 80 odsto litijuma. Iako nisu toliko vredni kao navedena tri elementa, prilikom reciklaže baterija dobijaju se i visoke količine aluminijuma, bakra i grafita. Globalni vođa na polju reciklaže retkih materijala trenutno je Kina. Evropska unija planira zakone koji će zahtevati od proizvođača litijum-jonskih baterija da imaju i postrojenja za reciklažu. SAD, tradicionalno, problem rešava svojim „kapitalizmom”, sa milijardama vrednim subvencijama za nove kompanije, kojima je reciklaža litijuma primarna delatnost, da u što kraćem roku izgrade neophodna postrojenja. JWST Lansiran pre nešto više od četrnaest meseci, svemirski teleskop Džems Veb (JWST) uspešno je doputovao na svoje „radno mesto” i sada se nalazi u stabilnoj orbiti, na 1,5 kilometara oko naše planere, u takozvanoj Sunce-Zemlja-L2 tački. Takođe, njegovo višeslojno „zaštitno jedro” (toplotni štit dimenzija 21×14,6 metara) uspešno je rasklopljeno kako bi teleskop mogao da obavlja svoju funkciju: da u infracrvenom opsegu snima daleke magline, crne rupe i galaksije, kao i da u dalekim zvezdanim sistemima otkriva nove planete i tako pomogne u razumevanju nastanka i evolucije našeg sistema. Tokom jula 2022. godine, JWST je uspešno prošao kroz poslednji niz testova i zvanično započeo sa radom, a u javnosti su krenuli da pristižu prelepi i do sada neviđeno detaljni snimci svemirskih dubina, koji su više od 100 puta detaljniji nego oni koje je bio u stanju da snimi njegov prethodnik, slavni Habl. Radno vreme JWST-a trenutno se deli između trinaest istraživačkih timova koji rade na ispitivanju kvazara, formiranja dalekih galaksija, egzoplaneta, kompleksnih gravitacionih sistema i tako dalje. Sa naučno-popularne strane, NASA na zvaničnom sajtu ovog teleskopa neprestano objavljuje vesti o napretku rada ove orbitalne opservatorije, kao i neke od neverovatnih fotografija koje ilustruju delić njenih trenutnih aktivnosti. Misija svemirskog teleskopa Džejms Veb trebalo bi da traje čak dve decenije, pa, tako, i tokom ove godine treba očekivati niz zanimljivih otkrića praćenih vizuelno upečatljivim snimcima. • • • Pored navedenih projekata, brojne naučne grane i discipline sigurno će se tokom 2023. godine naći u vestima. Energetika, mikroelektronika, kvantni računari, metavers, web3, robotika, sistemi za autonomnu vožnju i, naravno, širok spektar primene AI platformi biće neprestano na našem radaru, a mi ćemo se truditi da vam dešavanja iz tih sfera prenesemo na ovim stranama.
|
||||||||||
Najčitanije
Igre
Telefoni
Hardver
Softver
Nauka
Helldivers 2 Ako ste fan timskih pucačina, a pogotovo „Starship Troopersa”, ova igra se ne propušta... Nvidia GeForce RTX 4080 Super Super (ni)je super Sledi osveženje cele GeForce serije sa modelima sa sufiksom "Super". Probali smo dve RTX 4080 karte iz Gigabytea i Asusa i utvrdili da li su stvarno ... Asus Zenbook Duo (2024) UX8406MA Ovde je da ostane? Ovo je model koji napokon potpuno opravdava sufiks „Duo”, jer i bukvalno ima dva (cela) ekrana! Priform Recuva 1.53 • UndeleteMyFiles Pro 3.1 • MyRecover 3.6 • EaseUS Data Recovery Wizard 17.0 • Stellar Data Recovery 11.0 • Wise Data Recovery 6.1.6 Besplatni programi za povraćaj podataka Predstavljamo šest najboljih alata... Honor Magic V2 Što tanje , to bolje Honor Magic V2 ostaće upamćen kao malo inženjersko čudo, prekretnica u dizajnu preklopnih telefona... Samsung Galaxy S24 Bratić Simon Osim dimenzija, ekranske rezolucije i kapaciteta baterije, uređaj je, praktično, istovetan modelu Galaxy S24+... .rs: eSanduče za firme • Cell Broadcast za uzbunjivanje • počinje registracija pripejda Svakome po eSanduče Novim Zakonom o elektronskim komunikacijama propisano je da pripejd korisnici mobilne telefonije moraju da se registruju... Sadašnjost i budućnost kompanije Qualcomm Između proseka i nebesa Qualcomm je pre oko pet godina bio vrednija kompanija od Nvidie, dok danas vredi nešto manje od desetine vrednosti konkurenta... Misije, programi i tehnologije koje ćemo pratiti tokom 2024. godine Svemir, avioni i AI Već brojnim aktivnim misijama za istraživanje kosmosa, ove godine se pridružuje niz novih, zanimljivih projekata... Čipovi su začin U toku je velika migracija tehnologije i ljudi sa Tajvana u Japan, što se, naravno, ne dešava slučajno Palworld Simulacija preživljavanja, craftovanja i manipulacije živuljkama, koju iz milošte definišu kao „Pokémon with guns”... |
||||||||||