INTERNET Obe strane medalje
Ovih dana svemir je proglašen za peto bojno polje. NATO je to prvi zvanično objavio, a odmah se priključila i Rusija. Ovaj podatak samo potvrđuje zrelost sajber prostora, četvrtog bojnog polja pored kopna, mora i vazduha, kao već ustaljene podele. Ako se setimo da je Karl fon Klauzevic rekao da je rat ništa drugo do nastavak diplomatije drugim sredstvima, a znamo da su politika i ekonomija veoma blisko povezane, onda sve to gledano kroz prizmu interneta deluje još značajnije. Internet je nastao kao produžetak komunikacije u izolovanim mrežama, ali njegov razvoj je i pored koncepta decentralizovanog delovanja doneo veliku centralizaciju Da su strani servisi u Kini funkcionisali, verovatno se lokalni servisi ne bi razvili ni blizu sadašnjeg nivoa Danas je internet veoma bitan, ne samo u životu građana, već se funkcionisanje države i privrede odvija preko interneta. Kao sastavni deo digitalnog društva i četvrte ekonomske revolucije, internet je postao ključni resurs. Ko ima kontrolu nad resursima, uslugama i informacijama, nalazi se u prednosti i u biznisu i u politici. Internet je nastao kao produžetak projekata komunikacije u sasvim izolovanim mrežama, ali njegov razvoj je i pored koncepta decentralizovanog delovanja zapravo doneo veliku centralizaciju mnogih usluga i tehničkih koncepata. Nimalo nova stvar u različito uređenim državama nije unutrašnja izolacija od štetnih spoljnih uticaja. Isto tako, već decenijama smo svedoci da pojedini delovi sveta, čak i UN, uvode sankcije nekim zemljama. Ovih koncepata nije pošteđen ni internet. Sa jedne strane imamo Zapadni, svet predvođen Sjedinjenim Američkim Državama, kod koga se nalazi najveći deo interneta, i fizički i kada su u pitanju razni moderni internet servisi. Njima je u interesu da internet i svi servisi budu dostupni svuda u svetu, kako zbog poslovnih, tako i zbog ideoloških razloga. Poslednjih godina, razni oblici društvenih mreža korišćeni su za vođenje protesta u više zemalja, uz podršku tajnih službi sa Zapada. Njihova superiornost u digitalnoj tehnologiji omogućava ne samo ekonomsku zavisnost, već i mogućnost ostavljanja takozvanih zadnjih vrata na brojnim sistemima, slanje različitih podataka o korišćenju sistema samom proizvođaču, to jest, razne vidove prikupljanja informacija i kontrole koja se deli sa raznim bezbednosnim agencijama u SAD. Jedini problem koji se pojavio na Zapadu usled njihovih akcija u realnom i digitalnom svetu jeste terorizam. No, on je došao kao poručen kada je u pitanju kontrola čitavog interneta jer bolji razlog za nadzor nije mogao da postoji. Dakle, iako Zapad često uvodi razne ekonomske i druge sankcije pojedinim državama, u poslednje vreme pristup internetu i zapadnim servisima nije u tim paketima jer, da jeste, više bi sebi naudili. A ako se setimo situacije sa početka devedesetih godina, tadašnja Jugoslavija nije mogla da se poveže na internet upravo zbog sankcija UN. Kada su počeli sukobi u Ukrajini 2014. godine, Zapad je pretio da će ukinuti mogućnost međunarodnog transfera novca Rusiji putem SWIFT sistema. Iranu je sankcijama zabranjen izvoz nafte, u trgovinskom ratu sa Kinom najviše je u javnosti poznat slučaj Huaweija, kome je, pored zabrane izvoza komunikacione opreme zbog mogućnosti špijuniranja (zadnja vrata na sistemima i prikupljanje podataka), zabranjeno korišćenje američkog softvera – pre svega Googleovih servisa na Android telefonima. Probleme su izazvale i aplikacije koje su popularne u SAD, a kreirane u Kini (TikTok) i Rusiji (FaceApp), i to zbog zaštite ličnih podataka građana SAD, prikupljanja i čuvanja tih podataka van SAD. Nije teško primetiti asimetriju u ponašanju - kada američke kompanije skupljaju lične podatke korisnika iz skoro celog sveta, to nije problem, ali ako se desi ista stvar u obrnutom smeru, onda to pravi problem. Jasno je, SAD štiti svoj interes. Sa druge strane, imamo velike države koje pokušavaju da se ponašaju nezavisno od pravila koja diktiraju zapadne zemlje. Kina, Rusija, Iran i Severna Koreja su možda najpoznatiji primeri. To su zemlje koje ekonomski, uz veliki broj stanovnika i posedovanje prirodnih resursa, mogu sebi da dozvole da se odupiru SAD. Upravo ove zemlje danas ograničavaju internet pristup svojim građanima i kompanijama. Stav Zapada je da je to isključivo pitanje ljudskih nesloboda u nedemokratskim režimima, no u pitanju su, zapravo, odbrambeni mehanizmi. Primer Severne Koreje ćemo da preskočimo, jer ona inače ima ekstremni pristup blokiranju štetnih uticaja iz inostranstva u svim sferama društva, pa je internet dostupan samo najvišoj klasi partijskih zvaničnika. Primer Kine verovatno je najpoznatiji, jer od samog početka pristup internetu je regulisan kroz sisteme za filtriranje sadržaja. U Kini ne radi najveći deo servisa koji su popularni, a napravljeni su van granica Kine. Gmail, Facebook, WhatsApp i mnogi drugi servisi u Kini ne rade. Zato je Kina razvila svoje servise poput WeChat-a, TikTok-a i mnogih drugih. WeChat je veoma bitna platforma u Kini, kojom se obavljaju i plaćanja (kažu da u većini gradova taksi može da se plati isključivo preko ove platforme), koja je bitna za određivanje kreditnog rejtinga i još mnogo toga. Da su strani servisi funkcionisali, verovatno se lokalni servisi ne bi razvili ni blizu sadašnjeg nivoa. Kina se na ovaj način štiti od stranog uticaja, a u međuvremenu je toliko napredovala da je sposobna da sama napravi najkonkurentnije mobilne telefone sa čipovima iz sopstvene proizvodnje (Huawei), vodeća je u oblasti pametnog video-nadzora, čak toliko da su počeli da diktiraju specifikacije ITU-u (ZTE, China Telecomm, Dahua), što je do skoro bilo nezamislivo. Kina se štiti od uticaja iz inostranstva i najnovijim direktivama da sve državne institucije i kompanije zamene računare i softver proizveden van Kine za domaći. Kina nema problema da mobilnim operaterima naloži da pre izdavanja SIM kartice skeniraju lice kupca. Kina krupnim koracima grabi ka tehnološkom vođstvu u svetu u mnogim oblastima i digitalizaciji društva. Primere drugih zemalja, poput Irana, koje blokiraju društvene mreže zbog suzbijanja protesta (najnovijih nastalih nakon povećanja cene goriva) nećemo posebno elaborirati. Pomenućemo da Turska aktivno brani razne internet servise u svom prostoru i da je najnoviji zahtev Googleu da promeni podrazumevani pretraživač rezultirao novčanom kaznom i prekidom saradnje Googlea sa svim proizvođačima telefona po pitanju novih modela za tursko tržište. No, zanimljiv je slučaj Rusije. Ova zemlja je, za razliku od Kine, bila otvorena ka internetu. U jednom trenutku započet je niz poteza koji pokušavaju da unutrašnji sistem načine robusnijim i nezavisnijim od inostranstva. Istina je da neki servisi nisu valjda nikada bili dostupni u Rusiji, poput LinkedIn-a. To se ostvarivalo kroz strogu regulativu ISP-ova. Zatim je usledio zakon kojim su sve strane i domaće firme bile u obavezi da svoje podatke drže na serverima u Rusiji. Nakon toga, od velikih internet igrača zahtevano je da se svi podaci građana Rusije nalaze na serverima u Rusiji. Najnovija stvar je zahtev da od polovine godine svi novi pametni uređaju (telefon, TV, kompjuter) moraju da imaju fabrički instalirane programe proizvedene u Rusiji. Nedavno je donesen i Zakon o suverenom internetu. On zapravo predstavlja finalizaciju pravnog okvira sa ciljem da zaštiti održivi rad „Runeta“ u slučaju pojave inostranih pretnji njegovom funkcionisanju. Ideja za ovakav pravni okvir došla je upravo nakon pretnji da će ruske banke biti isključene iz SWIFT sistema. U međuvremenu, razvili su sopstveni sistem za međubankarske transakcije i sada ga povezuju sa kineskim i indijskim sistemom. Dakle, jeste Rusija veliko tržište, ali da nije bilo raznih internih restrikcija ka internetu, pitanje je da li bi se razvili domaći servisi poput VKontakte i Yandex-a. Pogledajte EU, veliko tržište, ali na njemu se nisu razvili značajni internet servisi (ako zanemarimo Skype i Viber). Zašto? Pa možda je razlog otvorenost ka servisima iz SAD? Jeste EU više puta astronomskim kaznama kažnjavala softverske i internet velikane iz SAD zbog raznih prekršaja (uključujući i ovaj zahtev koji sada Turska ima prema Googleu), jeste napravila GDPR, ali su svi ti potezi bili isključivo na polju ekonomije i otvorenosti tržišta. Ako ste čitavu dosadašnju priču okvalifikovali kao neku vrstu teorije zavere, onda prelazimo na izveštaj portala Comparitech (i.sk.rs/357289). U pitanju je uporedni pregled koliko koja zemlja cenzuriše online podatke, a izvor su zvanične brojke iz Facebooka, Googlea, Microsofta, Twittera i Wikipedije. Možda će vam biti zanimljivo da SAD vodi u kategoriji Wikipedije, ali nas raduje što je Srbija u ovim statistikama na nivou statističke greške. Takođe, raduje nas to što Srbija ne blokira internet sadržaj svojim građanima i firmama.
|
||||||||||
Najčitanije
Igre
Telefoni
Hardver
Softver
Nauka
Helldivers 2 Ako ste fan timskih pucačina, a pogotovo „Starship Troopersa”, ova igra se ne propušta... Nvidia GeForce RTX 4080 Super Super (ni)je super Sledi osveženje cele GeForce serije sa modelima sa sufiksom "Super". Probali smo dve RTX 4080 karte iz Gigabytea i Asusa i utvrdili da li su stvarno ... Asus Zenbook Duo (2024) UX8406MA Ovde je da ostane? Ovo je model koji napokon potpuno opravdava sufiks „Duo”, jer i bukvalno ima dva (cela) ekrana! Priform Recuva 1.53 • UndeleteMyFiles Pro 3.1 • MyRecover 3.6 • EaseUS Data Recovery Wizard 17.0 • Stellar Data Recovery 11.0 • Wise Data Recovery 6.1.6 Besplatni programi za povraćaj podataka Predstavljamo šest najboljih alata... Honor Magic V2 Što tanje , to bolje Honor Magic V2 ostaće upamćen kao malo inženjersko čudo, prekretnica u dizajnu preklopnih telefona... Samsung Galaxy S24 Bratić Simon Osim dimenzija, ekranske rezolucije i kapaciteta baterije, uređaj je, praktično, istovetan modelu Galaxy S24+... .rs: eSanduče za firme • Cell Broadcast za uzbunjivanje • počinje registracija pripejda Svakome po eSanduče Novim Zakonom o elektronskim komunikacijama propisano je da pripejd korisnici mobilne telefonije moraju da se registruju... Sadašnjost i budućnost kompanije Qualcomm Između proseka i nebesa Qualcomm je pre oko pet godina bio vrednija kompanija od Nvidie, dok danas vredi nešto manje od desetine vrednosti konkurenta... Misije, programi i tehnologije koje ćemo pratiti tokom 2024. godine Svemir, avioni i AI Već brojnim aktivnim misijama za istraživanje kosmosa, ove godine se pridružuje niz novih, zanimljivih projekata... Čipovi su začin U toku je velika migracija tehnologije i ljudi sa Tajvana u Japan, što se, naravno, ne dešava slučajno Palworld Simulacija preživljavanja, craftovanja i manipulacije živuljkama, koju iz milošte definišu kao „Pokémon with guns”... |
||||||||||