LAKI PINGVINI<>
082018<><>

Raspberry Pi 3 B+

Sitnim koracima

Od trenutka pojave prvih modela u februaru 2012. godine pa do sada, broj prodatih primeraka računara Raspberry Pi je prešao brojku od 20 miliona, čime je nadmašio i takve legende kao što je Commodore 64 (17 miliona). Razlog velike popularnosti je pre svega vrlo pristupačna cena, dobra zabava i mogućnost da se na lak način uđe u svet elektronike. Tu su i razvijena zajednica korisnika, dobra podrška i postojanje velikog broja knjiških i novinskih naslova koji se na ovaj ili onaj način bave tom platformom.

Ovaj minijaturni računar je prvenstveno zamišljen da služi kao osnova za hardverske projekte i edukaciju iz hobija, ali se vremenom njegova procesorska snaga uvećavala i približila granicama koje omogućavaju upotrebu u svojstvu personalnog računara. Napredak je posebno bio uočljiv nakon pojavljivanja modela 2B (2015.) i 3B (2016.), koji su u igru uveli četiri procesorska jezgra i gigabajt operativne memorije. Zaljubljenici u SBC računare su naredne 2017. očekivali nastavak trenda povećanja performansi, ali je na iznenađenje mnogih tada predstavljen znatno sporiji model Zero W po ceni od deset dolara. Tako smo krajem februara ove godine napokon dočekali naslednika modela 3B koji prisustvom znaka „+” stavlja do znanja da se radi o poboljšanoj verziji prethodnika.

Mikroprocesor u okviru SoC kola ima četiri 32/64-bitna Cortex-A53 jezgra, kao što je to bio slučaj i kod modela 3B, ali je ovde radni takt veći za 200 megaherca, odnosno 16,7 odsto. Testiranjem sa programom Sysbench smo saznali da je „plus” brži za oko 20 procenata, što je prilično u skladu sa pomenutim podatkom. Novi SoC na sebi ima metalni pokrivač koji ima i ulogu pasivnog kulera i pozitivno utiče na nivo temperature, koji je za nekoliko stepeni niži nego kod prethodnika. U vreme pojave prve verzije Raspberry Pi, grafički procesor Videocore-IV je predstavljao vrlo dobar izbor. Međutim, kada model koji se pojavljuje šest godina kasnije koristi identičnu tehnologiju, to možemo okarakterisati jedino kao razočarenje. Kapacitet memorije je ostao isti, dakle, jedan gigabajt, što je u suštini dovoljno za normalan rad sa nekim laganim grafičkim desktop menadžerom. Svakako ne bi zasmetalo da vidimo dva ili četiri gigabajta, ali bi to značilo ozbiljno povećanje cene, pa je odluka proizvođača logična. I dok brojni SBC klonovi odavno koriste memoriju tipa LPDDR3, „plus” se i dalje drži anahronog LPDDR2.

Značajna unapređenja su postignuta u radu sa mrežom, gde je raniji kontroler LAN9514 zamenjen sa LAN7515, što je značilo uvođenje gigabitnog Ethernet režima, koji zbog prirode kontrolera (kombinovani LAN i USB hab) ostvaruje brzine prenosa do nekih 330 megabita u sekundi. Dosta (tri puta) brže nego pre, ali i dosta daleko od gigabita. Još jednu novost predstavlja uvođenje PMIC (Power Management Integrated Circuit) čipa MX7704, koji je zadužen za inteligentno upravljanje električnom energijom. Njegova namena je da pojednostavljuje dizajn štampane pločice, štedi struju, obezbeđuje stabilan napon za sve komponente i sprečava eventualna prekoračenja koja mogu dovesti do kvarova.

Poboljšane su i karakteristike bežičnih veza, pa sada imamo Wi-Fi koji radi na frekvencijama od 2,4 i pet gigaherca, kao i sa brzinama koje teoretski sežu do 1,3 gigabita po sekundi, što je u praksi daleki ideal. Ovo je omogućeno upotrebom čipa Cypress CYW43455, koji podržava standarde 802.11.b/g/n/ac i nalazi se u kućištu sa logotipom maline. U odnosu na prethodnika, ovaj model postiže za nekih 20 procenata veću brzinu prenosa podataka u radio opsegu od 2,4 gigaherca. Prisutna je i podrška za Bluetooth po standardima 4.2 i BLE, što je dobra stvar za IoT projekte.

Na ploči se iza USB portova i ispod GPIO konektora nalaze četiri pina koji omogućavaju upotrebu PoE (Power over Ethernet) tehnologije. Uskoro se očekuje pojavljivanje dodatnog modula (u RPi terminologiji, Hat) koji će omogućiti napajanje računara putem mrežnih kablova. On će napon iz standardnog PoE opsega 44 do 57 volti pretvarati u pet volti potrebnih za rad ovog mališana.

Iako su ljubitelji malina, bez ikakve sumnje, priželjkivali stvari kao što su 4K video, brža grafika, pojavljivanje USB 3.0, PCIe ili SATA konektora, videli smo da su novosti znatno skromnije. Dodatnih 15-20 procenata brzine nije mnogo, ali godi u radu sa Raspbianom. Brži rad sa „običnom” i bežičnom mrežom je svakako dobrodošla stvar, ali je njihova puna upotreba diskutabilna zbog uskih grla pri radu sa skladištem. Navedene novosti zvuče lepo i korisno, ali teško mogu biti razlog da vlasnici prethodnog modela požure sa nabavkom plusa. Jednostavno, stepen napretka nije toliki da bi zahtevao promenu hardvera. Prethodni model će sasvim lepo moći da posluži nekoliko narednih godina. Ovo je računar koji će u prvom redu biti interesantan ljudima koji tek otkrivaju svet SBC računara.

Kada malo razmislimo, postavlja se pitanje, koliko uopšte ima smisla insistirati na stalnom ubrzanju RPi platforme? Modeli Zero i Zero W (pet i deset dolara) su u najvećem broju slučajeva sjajno i jeftino rešenje za realizaciju najrazličitijih projekata. Sve što prevazilazi taj okvir vodi ka konceptu malih PC računara koji nemaju mnogo veze sa polazišnom filozofijom Raspberry Pi. Svakako da je tehnički izvodljivo konstruisati uređaj koji će biti nekoliko puta brži od „maline”, imati nekoliko puta više memorije i mnoštvo brzih interfejsa, ali to vodi višestrukom povećanju cene i napuštanju ideje jeftinog računara namenjenog najširem krugu entuzijasta. Na kraju krajeva, kome je potrebna snažnija platforma, po ceni od 70-150 dolara može naći solidan broj zanimljivih rešenja. Pretpostavka autora je da ćemo narednih godina gledati „maline” koje će u odnosu na prethodnike nuditi 20-50 procenata ubrzanja i po koju hardversku novotariju. Za sledeći model tipujemo na poboljšanje grafike i videa (krajnje je vreme za VideoCore-V ili nešto slično), kao i ugradnju USB 3.0 interfejsa. Nije teško zaključiti da će performanse i mogućnosti rasti onoliko koliko to budu dozvoljavale cene komponenata koje se budu uklapale u poznati okvir od 35 dolara.

Igor S. RUŽIĆ

 
Instaliranje softvera u Linuxu (1)
Turtl 0.6.4
BleachBit 2.0
Arduino: OLED i e-paper
Raspberry Pi 3 B+
Šta mislite o ovom tekstu?
DIY: Thermocouple

SoC:
BCM2837B0 4 × Cortex-A53, 1,4 GHz
Memorija:
1 GB LPDDR2
Grafika:
Broadcom Videocore-IV
LAN:
Gigabit Ethernet (GbE)
Radio:
Wi-Fi 2,4/5 GHz 802.11b/g/n/ac, Bluetooth 4.2, BLE
Priključci:
4 × USB 2.0, CSI, DSI, 3,5 mm A/V, HDMI, GPIO
Skladište:
Micro SD
Napajanje:
5 V, 2,5 A, micro USB
Home / Novi brojArhiva • Opšte temeInternetTest driveTest runPD kutakCeDetekaWWW vodič • Svet igara
Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • RedakcijaKontaktSaradnjaOglasiPretplata • Help • English
SKWeb 3.22
Opšte teme
Internet
Test Drive
Test Run
PD kutak
CeDeteka
WWW vodič
Svet igara



Naslovna stranaPrethodni brojeviOpšte informacijeKontaktOglašavanjePomoćInfo in English

Svet kompjutera