Forum Sveta kompjutera

Nazad   Forum Sveta kompjutera > Ostale teme > Brbljaonica

Brbljaonica Manje ozbiljno ćaskanje na ostale (kompjuterske i geek) teme... (POSTOVI SE NE BROJE!)
(Pravila pisanja: kliknite ovde.)

Odgovor
 
Alatke vezane za temu Vrste prikaza
Stara 18.8.2007, 3:54   #221
aerochivija
Veteran
 
Član od: 19.3.2006.
Poruke: 498
Zahvalnice: 1.236
Zahvaljeno 762 puta na 295 poruka
Određen forumom Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858

И он се трудио да замисли себе у будућности, после дугог низа година. Срце му јаче закуца, и обузе га неко пријатно, слатко осећање, кад помисли на своје успехе и на добра која ће земљи и народу учинити.
Одједном, чу неко необично, тајанствено шуштање. Трже се, и погледа, а пред њим се указа крилата женска прилика, исто као вила о којој се у песмама пева, надземаљских чари и лепоте.
Он се препаде и затвори очи, не смејући да гледа у ту чудну прилику, али га она помилова крилом по образу, и он осети рајско блажанство, ослободи се, и погледа поново прилику, која му се учини тако позната као да се целог века с њом дружио.

– Ко си ти? – упита.
– Не мораш то знати. Дошла сам да ти покажем будућност. Пођи са мном!

И он као пође.
Ишли су дуго ћутећи, док не дођоше на једну дугу, пространу пољану.
– Видиш ли шта? – упита га.
– Ништа.

Она га дотаче крилима по челу и превуче преко очију, и, одједном он виде мало даље, тамо на пољани, пуно људи, али не стоје сви једнако, него неки на самој земљи, неки мало више њих, као на каквим лествицама, други од ових мало више, трећи од ових, и, тако редом, до оних који стоје највише над свима.

– Шта је ово?
– То су разни положаји у друштву.

Гледа он оне људе, а тамо врева, граја, вика, туку се, гурају, ћушкају, гушају, пропињу, све се то отима да се што више дигне.
Кад се осврте и погледа, а оне прилике која га ту доведе нестало.
Он осети силну, неодољиву жељу да се и сам помеша у ту гомилу људи.
И помеша се.
Радио је међу онима што стоје најниже, радио је, жудећи да радом учини да стане више.
Радио је дуго, дуго, али никако да се подигне ни за један степен.
Док се пред њим указа опет она прилика која га је ту и довела.

– Шта желиш? – рече.
– Да се попнем и ја више.
– Можеш, али се не пење тим путем којим си почео.
– Шта ми смета?

Она се дотаче крилом његових груди, и он осети неку пријатну језу, чисто му нешто лакну, а кад погледа, он се, одједном, уздигао.

– Желиш ли више?
– Желим.

Она се опет дотаче његових груди, и он се опет мало диже.

– Хоћеш још?

Њега већ бејаше сад обузела једина, силна жеља да се што даље попне.

– Још што више могу! – рече.

Она се опет дотаче његових груди, а затим га дохвати крилом по челу, и он се уздиже међу оне највише.
Он се осети срећан, задовољан, и погледа с благодарношћу своју усрећитељку.

– Шта си ми учинила, те се овако брзо уздигох? – упита је.
– Одузимала сам ти карактер и поштење, а најзад одвадила и од памети. То ти је сметало да се дигнеш на највећу висину.

Он се згрози и уздрхта.

– Сад хајдемо натраг, кад си све то видео – рече му прилика, и ишчезе.

Њему клону глава, а из груди се оте тежак, болан уздах.

*
Господин министар се ту прену и пробуди. Свеједно, кад је већ тако! – помисли, и зену равнодушно.

--------
Издање датира пре Другог светског рата, иако није наведена тачна година, отуда неке правописне разлике у односу на данашњицу (прим. Аерочивија)
Priloženi fajlovi
Tip fajla: zip R. Domanovic - San jednog ministra.zip (12,2 KB, 15 puta viđeno)
aerochivija je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 18.8.2007, 7:31   #222
Ulmawen
Starosedelac
 
Član od: 6.4.2007.
Lokacija: Narquelion la.. tu y aldalin Kortirionwen
Poruke: 1.360
Zahvalnice: 484
Zahvaljeno 920 puta na 515 poruka
Određen forumom Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858

Citat:
aerochivija kaže: Pregled poruke
Ulmawen, hvala ti jer si me ovom pričom podsetila na jednu našu narodnu pesmu...
Dobro me podseti! Tek da vidiš koliko će ovo da te inspiriše.
Ulmawen je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 18.8.2007, 10:21   #223
_bAD_Boy_
Član
 
Član od: 25.1.2007.
Poruke: 147
Zahvalnice: 305
Zahvaljeno 27 puta na 15 poruka
Slanje poruke preko MSN-a korisniku _bAD_Boy_
Određen forumom Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858

Crteži za djecu od djece

http://www.seea.sr.gov.yu/E-nergetsk...iCrtezi/dc.htm
_bAD_Boy_ je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 18.8.2007, 18:28   #224
Ulmawen
Starosedelac
 
Član od: 6.4.2007.
Lokacija: Narquelion la.. tu y aldalin Kortirionwen
Poruke: 1.360
Zahvalnice: 484
Zahvaljeno 920 puta na 515 poruka
Određen forumom Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858

Zlatna jabuka i devet paunica
Srpska narodna bajka

Bio jedan car pa imao tri sina i pred dvorom zlatnu jabuku koja za jednu noć i ucveta i uzre i neko je obere, a nikako se nije moglo doznati ko. Jednom stane se car razgovarati sa svojim sinovima: "Kud se to deva rod s naše jabuke!" Na to će reći najstariji sin: "Ja ću noćas čuvati jabuku, da vidim ko je to bere." I kad se smrkne, on otide pod jabuku pa legne pod njom da je čuva, ali kad jabuke već počnu zreti, on zaspi, pa kad se u zoru probudi, a to jabuka obrana. Onda on otide k ocu i kaže mu sve po istini. Tada se ponudi drugi sin da čuva jabuku, ali i on prođe kao i onaj: zaspi pod jabukom, pa kad se u zoru probudi, a to jabuka obrana. Sad dođe red na najmlađega sina da i on čuva jabuku; on se opravi, dođe pod jabuku i namesti krevet pod njom, pa legne spavati. Kad bude ispred ponoći, on se probudi pa pogleda na jabuku, a jabuka već počela zreti, sav se dvor sjaje od nje. U taj čas doleti devet zlatnih paunica, osam padnu na jabuku a deveta njemu u krevet, kako padne na krevet, stvori se devojka da je nije bilo lepše u svemu carstvu. Tako su se njih dvoje grlili i ljubili do posle ponoći. Pa onda devojka ustane, i zahvali mu na jabukama, a on je stane moliti da mu ostavi barem jednu; a ona mu ostavi dve: jednu njemu a drugu da odnese svome ocu. Devojka se po tom opet pretvori u paunicu i odleti sa ostalima. Kad u jutru dan osvane, ustane carev sin pa odnese ocu one obadve jabuke. Ocu bude to vrlo milo, i pohvali najmlađega sina. Kad bude opet u veče, najmlađi carev sin opet se namesti kao i pre da čuva jabuku, i sačuva je opet onako, i sutradan opet donese ocu dve zlatne jabuke. Pošto je tako nekoliko noći jednako radio, onda mu braća počnu zlobiti, što oni nisu mogli jabuke sačuvati, a on je svaku noć sačuva U tome se još nađe nekaka prokleta babetina koja im se obeća da će uhvatiti i doznati kako on jabuku sačuva. Kad bude u veče, ta se baba prikrade pod jabuku, pa se podvuče pod krevet i onde se pritaji. Posle dođe i najmlađi carev sin, te legne kao i pre. Kad bude oko ponoći, ali eto ti devet paunica, osam padnu na jabuku, a deveta njemu u krevet pa se pretvori u devojku. Onda baba polagano uzme devojčinu pletenicu, koja je visila niz krevet, pa je oseče, a devojka odmah đipi s kreveta, stvori se paunica pa poleti, a ostale paunice s jabuke za njom, i tako ih nestane. Onda đipi i carev sin pa poviče: "Šta je to?" Kad tamo, ali baba pod krevetom, on zgrabi babu pa je izvuče ispod kreveta i sutradan zapovedi te je rastrgnu konjma na repovima.
Ulmawen je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 18.8.2007, 18:29   #225
Ulmawen
Starosedelac
 
Član od: 6.4.2007.
Lokacija: Narquelion la.. tu y aldalin Kortirionwen
Poruke: 1.360
Zahvalnice: 484
Zahvaljeno 920 puta na 515 poruka
Određen forumom Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858

Paunice više ne dođu na jabuku, i za to je carev sin jednako tužio i plakao. Najposle naumi da ide u svet da traži svoju paunicu, i da se ne vraća kući dok je ne nađe; pa onda otide k ocu i kaže mu što je naumio. Otac ga stane odvraćati i govoriti mu da se mahne toga, nego će mu on naći drugu devojku koju god hoće u svome carstvu. Ali je to sve bilo zaludu, on se spremi i još s jednim slugom pođe u svet da traži svoju paunicu. Idući tako zadugo po svetu, dođe jedan put na jedno jezero, i onde nađe jedne velike i bogate dvore, i u njima jednu babu, caricu, i jednu devojku babinu kćer, pa zapita babu: "Za Boga, bako! eda li ti što znaš za devet zlatnih paunica?" A baba mu stane kazivati: "E moj sinko, znanja za njih: one dolaze svako podne ovde na ovo jezero, te se kupaju; nego se ti prođi paunica, već evo ti moja kći, krasna devojka i toliko blago, sve će tebi ostati." Ali on jedva čekajući da vidi paunice nije hteo ni slušati što baba govori za svoju kćer. Kad bude u jutru, carev sin ustane i opravi se na jezero da čeka paunice, a baba potkupi slugu njegova i da mu jedan meščić, kojim se vatra piri, pa mu reče: "Vidiš ovaj meščić; kad iziđete na jezero, a ti mu krišom samo malo duni za vrat, pa će zaspati te se ne će moći s paunicama razgovarati." Nesretni sluga tako i učini: kad iziđu na jezero, on nađe zgodu pa svome gospodaru dune za vrat iz onoga meščića, a on siromah odmah zaspi kao mrtav. Tek što on zaspi, ali eto ti devet paunica, kako dođu, osam padnu na jezero, a deveta njemu na konja, pa ga stane grliti i buditi: "Ustaj hrano! ustaj srce! ustaj dušo!" A on ništa ne zna kao da je mrtav. Paunice pošto se okupaju, odlete sve zajedno. Onda se on odmah probudi pa zapita slugu: "Šta je? jesu li dolazile?" A sluga odgovori da su dolazile i kako su osam pale u jezero, a deveta njemu na konja, i kako ga je grlila i budila. Carev sin siromah čujući to, da se ubije. Kad bude drugi dan u jutru, on se opet opravi sa slugom, sedne na konja, pa sve pored jezera šeće. Sluga opet nađe zgodu te mu dune za vrat iz meščića, a on odmah zaspi kao mrtav. Tek što on zaspi, ali eto ti devet paunica: osam padnu u jezero, a deveta njemu na konja pa ga stane grliti i buditi: "Ustaj hrano! ustaj srce! ustaj dušo!" Ali ništa ne pomaže: on spava kao mrtav. Onda ona reče sluzi: "Kaži gospodaru svome: još sutra može nas ovde dočekati, pa nas više nikad ovde ne će videti." I tako opet odlete. Tek što one odlete, probudi se carev sin pa pita slugu: "Jesu li dolazile?" A sluga mu odgovori: "Jesu i poručile su ti da ih još i sutra možeš ovde dočekati, pa više nikad ovde ne će doći." Ovi siromah kad to čuje ne zna šta će od sebe da radi: sve čupa kosu s glave od muke i žalosti.

Poslednja ispravka: Ulmawen (18.8.2007 u 18:42)
Ulmawen je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 18.8.2007, 18:30   #226
Ulmawen
Starosedelac
 
Član od: 6.4.2007.
Lokacija: Narquelion la.. tu y aldalin Kortirionwen
Poruke: 1.360
Zahvalnice: 484
Zahvaljeno 920 puta na 515 poruka
Određen forumom Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858

Kad treći dan osvane, on se opet opravi na jezero, usedne na konja, pa sve pokraj jezera, ali nije hteo šetati, nego sve stane trčati da ne bi zaspao. Ali opet sluga nekako nađe zgodu te mu dune iz meščića za vrat, a on odmah padne po konju i zaspi. Tek što on zaspi, ali eto ti devet paunica, kako dođu, osam padnu u jezero a deveta njemu na konja, pa ga stane buditi i grliti: "Ustaj hrano! ustaj srce! ustaj dušo!" Ali ništa ne pomaže: on spava kao mrtav. Onda reče paunica sluzi: "Kad ti ustane gospodar, kaži mu neka smakne gornji klin na dolji, pa će me onda naći." S otim odlete sve paunice. Kako one odlete, a carev se sin probudi, pa zapita slugu: "Jesu li dolazile?" A sluga odgovori: "Dolazile su, i ona što je bila pala tebi na konja, rekla mi je da ti kažem da smakneš goran klin na donji, pa ćeš je onda naći." Kako on to čuje, istrgne sablju te oseče sluzi glavu. Posle toga počne sam putovati po svetu, i tako putujući za dugo, dođe u jednu planinu, i onde zanoći u jednoga pustinika, pa ga zapita ne bi li mu znao kazati što za devet zlatnih paunica. Pustinik mu odgovori: "E moj sinko! srećan si, sam te je Bog uputio kuda treba. Odavde nema do njih više od po dana hoda. Samo valja upravo da ideš, pa ćeš naći jedne velike vratnice, kad prođeš one vratnice, drži desno, pa ćeš doći upravo u njihov grad, onde su njihovi dvori." Kad ujutru svane, carev sin ustane, opravi se, i zahvali pustiniku, pa pođe kako mu je kazao. I tako putujući naiđe na velike vratnice, i prošavši ih, odmah uzme desno, i tako oko podne ugleda grad gde se beli, i vrlo se obraduje. Kad uđe u grad, napita i dvor zlatnih paunica. Kad dođe na vrata, ovde ga zaustavi straža i zapita ko je i od kuda je, pa pošto se on kaže, otidu te jave carici, a ona kako čuje, kao bez duše dotrči pred njega onako kao devojka, pa uzevši se s njim po ruke uvede ga u dvore. Tu bude velika radost, i posle nekoliko dana venčaju se njih dvoje, i on ostane živeti onde kod nje. Posle nekoga vremena pođe carica u šetnju, a carev sin ostane u dvoru; carica mu na polasku da ključeve od dvanaest podruma, pa mu reče: "U sve podrume možeš ići, ali u dvanaesti ne idi ni po što, niti ga otvaraj, ne šali se glavom!" S otim ona otide. Carev sin ostavši sam u dvoru, stane misliti u sebi: "Šta bi to bilo u dvanaestom podrumu!" Pa onda stane otvarati podrume sve redom. Kad dođe na dvanaesti, nije iznajpre hteo otvorati ga, ali ga opet stane kopati: šta bi to bilo u tome podrumu! pa najposle otvori i dvanaesti podrum, kad tamo, ali nasred podruma jedno veliko bure sa gvozdenim obručima odvranjeno pa iz njega iziđe glas: "Za Boga brate! molim te! umreh od žeđi; daj mi čašu vode."

Poslednja ispravka: Ulmawen (18.8.2007 u 18:37)
Ulmawen je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 18.8.2007, 18:31   #227
Ulmawen
Starosedelac
 
Član od: 6.4.2007.
Lokacija: Narquelion la.. tu y aldalin Kortirionwen
Poruke: 1.360
Zahvalnice: 484
Zahvaljeno 920 puta na 515 poruka
Određen forumom Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858

Carev sin uzme čašu vode pa uspe u bure, ali kako je on uspe, odmah pukne jedan obruč na buretu. Za tim opet izađe glas iz bureta: "Za Boga, brate! umreh od žeđi; daj mi još jednu čašu vode." Carev sin opet uspe čašu vode, a na buretu pukne još jedan obruč. Po treći put iziđe glas iz bureta: "Za Boga, brate! umreh od žeđi; daj mi još jednu čašu vode." Carev sin uspe još jednu čašu vode, pukne obruč i treći; onda se bure raspadne, a zmaj izleti iz njega, pa na putu uhvati caricu i odnese je. Posle dođu sluškinje i kažu carevome sinu šta je i kako je, a on siromah od žalosti nije znao šta će raditi; najposle naumi opet da ide u svet da je traži. I tako putujući po svetu za dugo, dođe na jednu vodu, pa idući pokraj one vode opazi u jednoj lokvi malu ribicu gde se praćaka. Ribica kad vidi carevoga sina, stane mu se moliti: "Po Bogu da si mi brat! baci me u vodu; ja ću tebi jedared vrlo trebovati, samo uzmi od mene jednu ljusku, pa kad ti zatrebam, samo je proširi malo." Carev sin digne ribicu, uzme od nje jednu ljusku, pa ribicu baci u vodu a ljusku zavije u maramu. Posle nekoga vremena idući tako po svetu nađe lisicu gde se uhvatila u gvožđa. Kad ga lisica opazi, reče mu: "Po Bogu da si mi brat! pusti me iz ovih gvožđa, ja ću ti kadgod trebati, samo uzmi od mene jednu dlaku, pa kad ti zatrebam, samo je malo protri." On uzme od nje jednu dlaku pa je pusti. Opet tako idući preko jedne planine nađe kurjaka gde se uhvatio u gvožđa. I kurjak kad ga vidi, reče mu: "Po Bogu da si mi brat! pusti me, ja ću tebi biti u nevolji, samo uzmi od mene jednu dlaku, pa kad ti zatrebam, samo je malo protri." On uzme dlaku od kurjaka pa ga pusti. Iza toga carev sin opet dugo putujući srete jednoga čoveka, pa ga zapita: "Za Boga brate! eda li si čuo kad od koga gde su dvori zmaja cara?" Ovaj ga čovek lepo uputi kaže mu i vreme u koje valja da je tamo. Onda mu carev sin zahvali, pa pođe unapredak i jedva jednom dođe u grad zmajev. Kad uđe u zmajeve dvore, nađe svoju ljubu, i oboje se vrlo obraduju kad se sastanu, pa se stanu razgovarati šta će sad, kako će se izbaviti. Najposle se dogovore da beže. Brže bolje spreme se na put, sednu na konje pa beži. Kako oni umaknu iz dvora, a zmaj na konju dođe; kad uđe u dvor, ali carice nema; onda on stane govoriti konju: "Šta ćemo sad? ili ćemo jesti i piti ili ćemo terati?" Konj mu odgovori: "Jedi i pij, stići ćemo ih, ne staraj se." Kad zmaj ruča, onda sedne na konja pa teraj za njima, i za tili čas ih stigao. Kako ih stigne, caricu otme od carevoga sina pa mu reče: "Ti idi s Bogom, sad ti praštam za ono što si mi u podrumu dao vode; ali se više ne vraćaj ako ti je život mio." On siromah pođe malo, ali ne mogavši srcu odoleti, vrati se natrag, pa sutradan opet u zmajev dvor, i nađe caricu a ona sedi sama u dvoru i suze roni. Kad se nanovo videše i sastaše, počeše se opet razgovarati kako bi pobegli.
Ulmawen je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 18.8.2007, 18:33   #228
Ulmawen
Starosedelac
 
Član od: 6.4.2007.
Lokacija: Narquelion la.. tu y aldalin Kortirionwen
Poruke: 1.360
Zahvalnice: 484
Zahvaljeno 920 puta na 515 poruka
Određen forumom Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858

Onda reče carev sin njojzi: "Kad dođe zmaj, pitaj ti njega gde je dobio onoga konja, pa ćeš mi kazati, da i ja tražim onakoga, ne bismo li mu kako utekli. "S otim otide iz dvora. Kad zmaj dođe kući, ona mu se stane umiljavati i previjati se oko njega, i od svašta se s njime razgovarati; pa mu najposle reče: "Ala imaš brza konja! Gde ga dobi? tako ti Boga!" A on joj odgovori: "E gde sam ja dobio, onde ne može svak dobiti. U toj i u toj planini ima jedna baba, pa ima dvanaest konja za jaslama da ne znaš koji je od koga lepši. A ima jedan u budžaku konj kao da je gubav, tako se čini, ali je on najbolji; on je brat moga konja, njega ko dobije, može u nebesa ići. Ali ko hoće da dobije od babe konja, valja da služi u nje tri dana: u babe ima jedna kobila i ždrebe, pa tu kobilu i ždrebe valja čuvati tri noći, ko za tri noći sačuva kobilu i ždrebe, baba mu da konja da bira kojega hoće. A ko se u babe najmi, pa za tri dana ne sačuva kobile i ždrebeta, on je izgubio glavu." Sutradan kad zmaj otide od kuće, carev sin dođe, pa mu ona kaže sve šta je čula od zmaja. Onda on otide u onu planinu k babi, i došavši k njoj reče joj: "Pomozi Bog bako!" A ona mu prihvati Boga: "Bog ti pomogao, sinko; a koje dobro?" On joj reče: "Rad bih u tebe služiti." Onda mu baba reče: "Dobro sinko. Za tri dana ako mi sačuvaš kobilu, daću ti konja koga god hoćeš; ako li ne sačuvaš, uzeću ti glavu." Pa ga onda izvede nasred dvora, oko kojega je bio sve kolac do koca, i na svakome kocu po ljudska glava, samo na jednome nije bila, i ovaj je kolac sve jednako vikao: "Daj baba glavu." Baba mu ovo sve pokaže, pa mu reče: "Vidiš, ovi su svi bili u mene u najmu, pa nisu mogli kobile sačuvati." Ali se carev sin od toga ne poplaši, nego ostane kod babe da služi. Kad bude u veče usedne on na kobilu la u polje a ždrebe trči uz kobilu." Tako je sedeo na kobili jednako, a kad bude oko ponoći on zadrema na kobili i zaspi, a kad se probudi, a on opkoračio nekaku kladu pa sedi na njoj i drži ular u rukama. Kako to vidi, prepadne se pa skoči da traži kobilu, i tako tražeći je udari na nekaku vodu. Kad je vidi, onda se seti one ribice što je iz lokve u vodu bacio, pa izvadivši iz marame onu njezinu ljusku, protre je malo među prstima, a ribica mu se u jedan put javi iz vode: "Šta je pobratime?" A on joj odgovori: "Utekla mi babina kobila, pa ne znam gde je." A ribica mu reče: "Evo je među nama, stvorila se riba a ždrebe ribić; nego udri ularom po vodi i reci: dura babina kobila!" Onda on udari ularom po vodi govoreći: "Dura babina kobila!" A ona odmah postane kobila kao što je i bila i iziđe sa ždrebetom na obalu. Onda je on zaulari i uzjaše pa kući, a ždrebe uz kobilu. Kad dođe kući, baba njemu da jesti, a kobilu uvede u konjušnicu, pa sve žaračem: "U ribe k*r**!"
Ulmawen je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 18.8.2007, 18:34   #229
Ulmawen
Starosedelac
 
Član od: 6.4.2007.
Lokacija: Narquelion la.. tu y aldalin Kortirionwen
Poruke: 1.360
Zahvalnice: 484
Zahvaljeno 920 puta na 515 poruka
Određen forumom Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858

A kobila joj odgovori: "Ja sam bila u ribama, ali su njemu ribe prijatelji pa me prokazaše." Onda opet baba: "A ti u lisice!" Kad bude pred noć, on usedne na kobilu, pa u polje a ždrebe trči uz kobilu. Tako je sedeo jednako na kobili, a kad bude oko ponoći, on zadrema na kobili i zaspi, a kad se prene, a on opkoračio nekaku kladu pa sedi na njoj i drži ular u rukama. Kad to vidi prepadne se pa skoči da traži kobilu. Ali mu odmah padne na pamet što je baba kobili govorila, pa izvadi iz marame onu lisičju dlaku, i protre je, a lisica u jedan put te predanj: "Šta je pobratime?" A on odgovori: "Utekla mi babina kobila, pa ne znam gde je." A lisica mu odgovori: "Evo je među nama, stvorila se lisica a ždrebe lisičić; nego udri ularom o zemlju pa reci: dura babina kobila!" On onda udari ularom o zemlju govoreći: "Dura babina kobila!" a kobila postane kobila kao što je i bila i u jedan put se sa ždrebetom obri pred njim. Onda je on zaulari i uzjaše pa kući a ždrebe uz kobilu. Kad dođe kući, baba mu iznese ručak, a kobilu odmah uvede u konjušnicu, pa sve žaračem govoreći: "U lisice *****!" A ona joj odgovori: "Bila sam u lisicama, ali su lisice njemu prijatelji, pa me prokazaše." Onda opet baba: "A ti u kurjake!" Kad bude pred noć, carev sin usedne na kobilu pa hajde u polje, a ždrebe trči uz kobilu. Tako je sedeo na kobili jednako, a kad bude oko ponoći, on zadrema i zaspi na kobili, a kad se prene, a on opkoračio nekaku kladu pa sedi na njoj i ular drži u rukama. Kad to vidi, prepadne se poskoči da traži kobilu; ali mu odmah padne na pamet što je baba kobili govorila, pa izvadi iz marame kurjačju dlaku, i protre je, a kurjak u jedan put te predanj: "Šta je pobratime?" A on mu reče: "Utekla mi babina kobila, pa ne znam gde je." A kurjak mu reče: "Evo je među nama, stvorila se kurjačica a ždrebe kurjačić; nego udri ularom o zemlju, pa reci: dura babina kobila!" On onda udari ularem o zemlju govoreći: "Dura babina kobila!" a kobila postane kobila kao što je i bila i u jedan put se sa ždrebetom obri pred njim. Onda je carev sin zaulari i uzjaše pa kući, a ždrebe uz kobilu. Kad dođe kući, baba mu da ručak, a kobilu uvede u konjušnicu pa sve žaračem govoreći: "U kurjaka k*r**!" A kobila joj odgovori: "Bila sam u kurjacima, ali su kurjaci njemu prijatelji, pa me pokazaše."
Ulmawen je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 18.8.2007, 18:35   #230
Ulmawen
Starosedelac
 
Član od: 6.4.2007.
Lokacija: Narquelion la.. tu y aldalin Kortirionwen
Poruke: 1.360
Zahvalnice: 484
Zahvaljeno 920 puta na 515 poruka
Određen forumom Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858

Onda baba izađe na polje a carev joj sin reče: "E baba, ja sam tebe služio pošteno, sad mi daj što smo pogodili." Baba mu odgovori: "Sinko, što je pogođeno ono valja da bude. Eto od dvanaest konja biraj kojega hoćeš." A on reče babi: "Ta šta ću birati, daj mi onoga iz budžaka, gubavog, za mene nisu lepi." Onda ga baba stane odvraćati: "Kako bi ti uzeo onoga gubavog kod takih krasnih konja!" Ali on jednako ostane na svome govoreći: "Daj ti meni koga ja hoću, tako je pogođeno." Baba ne imajući kud kamo, da mu gubavoga konja, a on se onda s njom oprosti pa pođe vodeći konja na ularu. Kad ga odvede u jednu šumu, otre ga i uredi, a konj sine kao da mu je zlatna dlaka. Onda on usedne na njega pa ga potrči, a on poleti baš kao tica, i za tili čas donese ga pred zmajeve dvore. Carev sin kako uđe unutra, odmah reče carici: "Spremaj se što brže." I tako se brzo spreme, sednu oboje na onoga konja, pa hajde s Bogom putovati. Posle malo kad zmaj dođe i vidi da carice nema, rekne svome konju: "Šta ćemo sad? ili ćemo jesti i piti ili ćemo terati?" A konj mu odgovori: "Jeo ne jeo, pio ne pio, terao ne terao, ne ćeš ga stići." Kad to zmaj čuje, odmah sedne na konja pa poteraj. A njih dvoje kad opaze za sobom zmaja gde ih tera, prepadnu se, te stanu nagoniti konja da brže trči, ali im konj odgovori: "Ne bojte se, ne treba bežati." Kad jedan put, ali zmaj već da ih stigne, onda konj pod zmajem poviče konju pod carevim sinom i caricom: "Za Boga brate, pričekaj me, hoću da crknem tebe vijajući." A ovaj mu odgovori: "A što si lud te nosiš tu alu. Nogama uvreten, te njega o kamen pa hajde sa mnom." Kad to čuje konj pod zmajem, a on mahne glavom i snagom, a nogama uvreten te zmaja o kamen; zmaj sav prsne na komade, a konj se s njima udruži. Onda carica usedne na ovoga konja, i tako otidu sretno u njezino carstvo i onde ostanu carujući do svoga veka.
Priloženi fajlovi
Tip fajla: zip Zlatna jabuka i devet paunica.zip (10,2 KB, 22 puta viđeno)
Ulmawen je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 19.8.2007, 15:14   #231
Ulmawen
Starosedelac
 
Član od: 6.4.2007.
Lokacija: Narquelion la.. tu y aldalin Kortirionwen
Poruke: 1.360
Zahvalnice: 484
Zahvaljeno 920 puta na 515 poruka
Određen forumom Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858

Evo par izvornih pesama naših naroda i narodnosti, koje se i danas pevaju diljem Balkana.

Soko pije voda na
Vardarot

Makedonska pesma


More, soko pije voda na Vardarot.
More bre, sokole, ti junačko pile,
More ne mi vide junak da pomine.
Junak da pomine s devet luti rani,
S devet luti rani, site kuršumliji.
A deseta rana so nož probodena.

More, soko pije voda na Vardarot
more, soko pije voda na Vardarot
Jane, Janele belo grlo
Jane, Janele krotko jagne.

More bre, sokole, ti junačko pile
more, ne mi vide junak da pomine
Jane, Janele belo grlo
Jane, Janele krotko jagne.


Gusta mi magla padnala
Kosovska pesma

Gusta mi magla padnala,
Na toj mi ravno Kosovo.
Ništa se živo ne vidi,
Do jedno
drvo visoko.
Pod njim mi sedi terzijče,
Oni mi šijev jeleče.
Kol'ko su zvezde na nebo,
Tol'ko su šarke na njega.

Gusta mi magla padnala, more,
gusta mi magla padnala.


Problejalo mlado jagnje
Čobanska pesma iz sela Lasovo, okolina Zaječara, istočna Srbija, prema pevanju Bokana Stankovića


Problejalo mlado jagnje,
A drugo ga pituvalo:
"Zašto blejiš mlado jagnje?
Šta je tebi dodijalo?"
"Dok mi ovčar bećar beše,
Dotle meni dobro beše.
Po livade travu pasem,
Po potoci vodu pijem,
Po planine plan plandujem.
Sad se bećar oženio,
Po bunjišta travu pasem,
Po korita vodu pijem,
Pod čandije plan plandujem.
To je meni dodijalo."

Problejalo mlado jagnje,
problejalo mlado jagnje.


Oj, jabuko zeleniko
Starinska svadbena pesma, selo Gračanica, Kosovo


Oj, jabuko zeleniko,
Što si nikla na sred sela,
Što si tol'ko rod rodila,
Na tri grane dve jabuke,
Na toj trećoj soko stoji,
Soko stoji zulum gleda,
Kako mlado konja kuje,
Em ga kuje, em ga kune:
"Dor dorija pust ostao."

Oj, jabuko, mori, zeleniko,
ej, more, oj jabuko, mori, zeleniko.
Ulmawen je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 19.8.2007, 15:15   #232
Ulmawen
Starosedelac
 
Član od: 6.4.2007.
Lokacija: Narquelion la.. tu y aldalin Kortirionwen
Poruke: 1.360
Zahvalnice: 484
Zahvaljeno 920 puta na 515 poruka
Određen forumom Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858

Krajiška kontra
Pjevanje u kolu, Potkozarje, Bosanska Krajina

Oj djevojko, draga dušo moja!

Grlo moje k'o tambura jeca
Jedva čekam neđelju i sveca.

Kad zapjevam ovako malena
Potekla bi suza iz kamena.

Kad zapjevam ovako s visine
Ravnaju se brda i doline.

Mi smo seje ispod Kozarice
Đe ne rađa majka izdajice.

Pjevaj sejo tamo ja ću ‘vamo
Pjevaćemo i kad se udamo.

Oj djevojko, draga dušo moja, oj djevojko
oj djevojko, draga dušo moja, oj djevojko.

Grlo moje, grlo moje, k'o tambura jeca,
Grlo moje, grlo moje, k'o tambura jeca.
Jedva čekam, jedva čekam, neđelju i sveca
Jedva čekam, jedva čekam, neđelju i sveca.


Nema raja bez rodnoga kraja
Pesma iz Kninske Krajine

Nema raja bez rodnoga kraja.
Nema prela, nema običaja.
Nema pjesme da zapjeva neko,
Stare majke, ona je daleko.
Aoj, moje njive i livade,
Na ognjištu srce mi ostade.

Nema raja bez rodnoga kraja,
bez rodnoga kraja.


Gde si bilo jare moje
Čobanska pesma, Vranje, jugoistočna Srbija, prema pevanju Maje Ivanović

Gde si bilo, jare moje,
Gde si bilo, dušo more?
"U planinu, gazdo more,
U planinu, dušo more."
Koj te čuva, jare moje,
Koj te čuva, dušo more?
"Svi čobani, gazdo more,
Svi čobani, dušo more,
Svi čobani planinari."
Koj te bije jare moje,
Koj te bije dušo more?
"Svi čobani, gazdo more,
Svi čobani, dušo more,
Svi čobani planinari."
Kako plačeš, jare moje,
Kako plačeš, dušo more?
"Keker-beker, gazdo more,
Keker-beker, dušo more."

Gde si bilo jare moje,
gde si bilo, dušo more,
gde si bilo jare moje.


Drino vodo, žubora ti tvoga
Tradicionalna pesma/Drina, krajiško ojkanje, Kninska Krajina

Oj, Drino vodo, žubora ti tvoga,
Nemoj biti međa roda moga.

Oj, nemoj Drino braću rastavljati,
Molimo te kao dijete mati.

Oj, nek nas vjera kroz vjekove spaja,
Voda tvoja nek nas ne razdvaja.
Priloženi fajlovi
Tip fajla: zip Pevalice.zip (5,4 KB, 13 puta viđeno)
Ulmawen je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 20.8.2007, 17:40   #233
Covenant
Deo inventara foruma
 
Avatar korisnika Covenant
 
Član od: 4.11.2005.
Lokacija: Neverland
Poruke: 3.463
Zahvalnice: 387
Zahvaljeno 736 puta na 487 poruka
Određen forumom Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858

Dva kaluđera

Dva kaluđera na hodočašću stigla su do gaza neke reke. Tamo su ugledali devojku u donjem rublju, koja očito nije znala šta da radi pošto je voda bila duboka, a ona nije želela da upropasti svoju odeću. Bez ikakve buke, jedan od kaluđera uprtio ju je na ledja, preneo preko reke i spustio na drugu obalu.
Kaluđeri su nastavili svojim putem. Međutim, posle jedan sat, onaj drugi kaluđer počeo je da prigovara:
„Sigurno da nije dobro da dotakneš ženu. To je potpuno u suprotnosti sa zabranom bliskog kontakta sa ženama. Kako si mogao da uradiš nešto što se kosi sa monaškim pravilima ?“
Kaluđer koji je devojku preneo preko reke nije odgovarao.
Nastavio je mirno da ide dok končno nije primetio:
„Ostavio sam je pored reke još pre jedan sat.Zašto je ti još uvek nosiš ?“

Irmgard Šlegl, Mudrost majstora zena
Priloženi fajlovi
Tip fajla: zip Dva kaludjera.zip (2,6 KB, 12 puta viđeno)
Covenant je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 22.8.2007, 2:29   #234
Mrka Kapa
Starosedelac
 
Član od: 28.11.2006.
Poruke: 1.322
Zahvalnice: 375
Zahvaljeno 973 puta na 387 poruka
Određen forumom Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858

Kako su pobegli Sunčevi konji
grčki mit

Feton je bio dete boga Sunca, Apolona.
„Majko Klimena“, reče dečak jednog dana, „idem da posetim očevu palatu.“
„U redu,“ odgovori ona, „zemlje gde Sunce izlazi nisu daleko odavde. Idi i zatraži mu neki poklon.“
Te noći je Feton pritegao čvršće vezice svojih sandala, i privijajući jače svileni ogrtač oko sebe, uputio se ka zemljama Sunčevog izlaska, koje su ljudi katkad zvali Indija. Mnogo noći i mnogo dana putovao je on, ali se njegove sandale nisu habale, niti mu je pod ogrtačem bilo prevruće ili previše hladno. Konačno, dok se penjao na najviši planinski vrh na Zemlji, ugledao je sjajne stubove palate svog oca. Kako je prilazio bliže, shvatio je da su oni prekriveni milionima dragih kamenova utisnutih u zlato. Kada je počeo da se uspinje nebrojenim stepenicama, srebrna vrata palate su se otvorila i on je ugledao predivnu tavanicu od slonovače i zidove dugačke dvorane.
Bilo mu je drago što stepenica ima tako mnogo i dugo je gledao u slike koje su u zidove urezali besmrtni umetnici. To su bile slike i zemlje i mora. Na desnoj strani je bila zemlja sa gradovima, šumama i rekama, i stvorenjima koja žive u njima. Na levoj, pak, okean sa sirenama među talasima, prikazane kako jašu na leđima riba, ili sede na kamenju i suše svoje morski zelene kose. Njihova lica su bila nalik jedno drugom, ali opet različita, kao što to biva kod sestara.
Mrka Kapa je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 22.8.2007, 2:29   #235
Mrka Kapa
Starosedelac
 
Član od: 28.11.2006.
Poruke: 1.322
Zahvalnice: 375
Zahvaljeno 973 puta na 387 poruka
Određen forumom Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858

Gore, uz još stotine stepenika on se peo, nikada se ne umorivši. Na tavanici ove čudesne dvorane mogao je videti urezane nebeske zvezde. Na srebrnim vratima bilo je dvanaest neobičnih stvorenja neba, napravljenih od zvezda; po šest na svakom krilu.
Dostigao je i poslednji stepenik. Napolju je nebo bilo mračno, ali na pragu se Feton zaustavio, jer je svetlo njegovog oca bilo jače nego što je mogao da podnese. Tamo je sedeo Apolon, obučen u purpur, na tronu koji je sijao dijamantima. Na njegovoj desnoj i levoj ruci stajali su Dani, blistavi od nade; i Meseci, pod ruku sa Danima, izgledali su kao da osluškuju šta im Godine šapuću. Feton tu ugleda i četiri godišnja doba. Proleće, maldo i ljupko, bilo je prvo sa krunom od cveća na glavi. Posle njega stajaše Leto, sa tunikom od ruža i snopom žita u jednoj ruci. Sledila je vesela Jesen, sa stopalima poprskanim sokom od grožđa; i na kraju, ledena Zima, brade i kose u inju, i Feton bi zadrhtao kada bi je pogledao. Zaslepljen svetlom i zatečen time što se našao u takvom društvu, stajao je mirno.
Sunce, ugledavši ga okom koje sve vidi, upita:
„Ko si ti?“
„Apolo, oče moj, ispuni mi jedan zahtev, da bih mogao da dokažem smrtnicima da si ti moj otac.“
Apolon ostavi sa strane svoju blistavu krunu od zraka, uze Fetona u svoje krilo i reče:
„Hrabri sine, traži šta god želiš, poklon je tvoj.“
Brže od munje stiglo je pitanje:
„Hoćeš li mi dati svoju kočiju da je vozim jedan dan?“
Luckasti otac, luckasti sin! Apolon je zatresao glavom tri puta kao upozorenje.
„Govorio sam ishitreno. Ovo nijedan smrtnik ne može da učini. Niti može niko besmrtan da se održi u vatrenoj kočiji dok je vuku konji. Ne čast, već smrt ti tražiš. Promeni želju.“
Feton odgovori:
„Majka me je naučila da moj otac uvek održi obećanje.“
„Tako je, hitri dečače. Ako je ti ne promeniš, ne mogu ni ja. Dovezite kočije Sunca.“
Odvažni dečak je stao pored slavnih kola koja su bila viša od njega. Oči su mu sijale kao dijamanti kojima je kočija bila ukrašena. Zlatna osovina je blistala kroz srebrne prečke, jer kočija beše napravljena od suvog zlata, srebra i dragog kamenja.
Utom Zora otvori purpurna vrata istočnog neba. Zvezde, odgovarajući na znak zvezde Danice, polako izbledeše, sledeći njen primer. Časovi poslušaše Apolonovo naređenje i, opremajući konje, izvedoše čudesna stvorenja i upregnuše ih u kočiju. Apolon namaza Fetonovo lice melemom, i namesti mu na glavu krunu od blistavih zraka.
Mrka Kapa je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 22.8.2007, 2:34   #236
Mrka Kapa
Starosedelac
 
Član od: 28.11.2006.
Poruke: 1.322
Zahvalnice: 375
Zahvaljeno 973 puta na 387 poruka
Određen forumom Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858

Onda, uz uzdah, reče:
„Sine moj, poslušaćeš me bar u jednom: štedi bič i čvrsto drži uzde. Videćeš tragove točkova gde sam već prolazio, i oni će te voditi. Ne idi previsoko ili ćeš spržiti nebesa, niti previše nisko ili ćeš zapaliti dom svoje majke, zemlju. Sredina je najbolja. Prihvati uzde, ili, ako čak i sada hoćeš da promeniš želju, ostani ovde, i predaj kola meni.“
Feton uskoči u zlatnu kočiju, i sa ponosnim osmehom zahvali svom ocu. Onda dade znak konjima.
Oni se propeše napred i pojuriše kroz jutarnje oblake sa besom oluje. Ljudi na zemlji pomisliše da je već podne i pokušaše da udvostruče svoj rad na poljima. Vatreni konji uskoro otkriše da im je teret lak, i da su ruke koje držahu uzde slabašne. Tada skrenuše sa svoje staze, dok žestoka vrelina nije naterala Velikog i Malog medveda da požele da se ohlade u moru.
Jadni Feton je, gledajući dole na zemlju, pobledeo i tresao se u strahu. Poželeo je da nikada nije video te sjajne pastuve, da nikada nije ugledao palatu Sunca i da nikada nije naterao oca da održi ishitreno dato obećanje.
Dijana, koja upravlja kočijama Meseca, je čula metež na nebu, i hitajući strele iz svog luka na uplašene konje, uspela je da ih skrene taman na vreme da spreči da joj u sudaru raznesu kočiju na deliće.
Zemlja je žudila za oblacima i kišom. Narod Afrike je postao crn od prevelike vrućine. Potoci su presušili, planine izgorele, a reka Nil je sakrila svoj izvor u planine zauvek. Na kraju Zemlja zavapi ka Jupiteru, vladaru bogova:
„Šta učinih da zaslužim ovakvu kaznu? Zgromi me, ili sačuvaj moj narod od ove vreline!“
Jupiter, sa svog sedišta među oblacima punim gromova, ugleda opasnost u kojoj su bili zemlja i nebo, i baci jednu munju na nemarnog kočijaša. Feton ispade iz kočija mrtav. Od jutra do noći, i od noći do jutra, padao je kao zvezda padalica i na kraju potonuo u Italijansku reku. Njegove sestre su strepele nad njegovim padom i plakale tako gorko da su se pretvorile u topole na obalama reke. I do današnjih dana one oplakuju njegovu sudbinu i trepere i na najmanjem vetru koji dođe sa neba. Apolonovi konji, umireni Jupiterovim glasom, konačno pronađoše stazu. Kada je došlo veče, oni uđoše na zapadnu kapiju neba i odvedoše ih na sever, u štale blizu Apolonove palate.
Mrka Kapa je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 22.8.2007, 4:07   #237
Mrka Kapa
Starosedelac
 
Član od: 28.11.2006.
Poruke: 1.322
Zahvalnice: 375
Zahvaljeno 973 puta na 387 poruka
Određen forumom Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858

Priča o Večernjoj zvezdi
grčki mit

„Svake noći, majko, vidim na nebu jednu zvezdu tako drugačiju od drugih. Ona se pojavljuje prva i sija tako jako da se čini da je najljupkija od svih zvezda na nebu. Hoćeš li je gledati noćas sa mnom?“
Majka se nasmešila, jer je mislila da zna o kojoj zvezdi govori Mami. Kao i obično, te noći dok su obe sedele na tremu i gledale zalazak sunca, na nebu se pojavila upravo zvezda koju su čekale. U jednom trenutku Mami je ugledala i umalo se prevrnula sa trema, tapšući i pevajći.
„Eno je, majko“ Tamo je“ Znam to jer gleda pravo u mene. Poznaje me jer nijednom ne zadrhti, kao ostale zvezde. Jesi li ikada videla tako ljupku zvezdu?“
Njena majka se nasmešila zagonetno.
„Zašto mi se smeješ, majko? Reci mi.“
„Pa, Mami, to je Venera. Posmatrala sam je svake godine, još od kada sam je prvi put otkrila, davno davno.“
„Venera? Ko je Venera, majko? I zašto za zvezdu kažeš ’ona’? Nisam znala da zvezde imaju imena. Ko joj je dao ime? Jesi li ti, majko? Zašto si je nazvala ’Venera’?“
„Čini mi se da postavljaš jako puno pitanja, malena. Na koje prvo da odgovorim?“
„Jesi li ti dala mojoj zvezdi ime?“
„Ne,Mami, dobila je ime pre stotinu godina kada je i mnogo drugih zvezda dobilo ime. Znaš, ljudi su posmatrali i studirali zvezde još od kada je dvet nastao.“
„A je li Venera bila devojčica ili žena? Znam da mora da je bila lepa inače nikada ne bi dali njeno ime mojoj zvezdi.“
„Tvoja zvezda, kako ti kažeš, Mami, je danas večernja zvezda. Reći ću ti kako je dobila ime.
Mrka Kapa je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 22.8.2007, 4:08   #238
Mrka Kapa
Starosedelac
 
Član od: 28.11.2006.
Poruke: 1.322
Zahvalnice: 375
Zahvaljeno 973 puta na 387 poruka
Određen forumom Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858

Venera je bila divna žena, ali nikada nije bila mala devojčica. Stara, prastara knjiga kaže da su neki ljudi, šetajući pored obale mora, jednog dana ugledali ružičastu školjku kako se diže iznad krune talasa. Ova velika školjka se otvorila, i prelepa Venera, pokrivena morskom penom kao velom kroz koji je sijalo sunce, istupila je iz nje. Ljudi koji su gledali ovo nisu bili iznenađeni kada je oblak dojedrio do nje i odveo na ivicu zapadnog neba, gde su se otvorile kapije od smaragda i ona je ušla u svet bogova. To je bio njen dom. Kad god poželi da se vrati na zemlju, dolazi u srebrnim kočijama koje vuku snežnobeli labudovi. Njena glava je uvek ukrašena ružama i bobicama. Bele golubice nose njene poruke, a haljina joj je od najfinije svile, ružičaste boje morske školjke.
„Zašto, majko, kažeš ’je’! Misliš li da je Venera još uvek živa?“
„Ne, draga moja, ona nikada nije bila živa. To je još jedan od lepih mitova u koje su ljudi verovali pre mnogo godina. Ali umetnici vole da slikaju slike lepe kao Venera, i ima mnogo njenih statua. Ponekad se čini da je zaista i živela.
Ali, reci sada laku noć zvezdi, jer je kasno. ’’
Mrka Kapa je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 22.8.2007, 17:24   #239
aerochivija
Veteran
 
Član od: 19.3.2006.
Poruke: 498
Zahvalnice: 1.236
Zahvaljeno 762 puta na 295 poruka
Određen forumom Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858

^ Slika "Rađanje Venere" - autor: (Alesandro) Sandro Botičeli (rana renesansa, XV vek)...
aerochivija je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 22.8.2007, 18:30   #240
Mrka Kapa
Starosedelac
 
Član od: 28.11.2006.
Poruke: 1.322
Zahvalnice: 375
Zahvaljeno 973 puta na 387 poruka
Određen forumom Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858

Div sa pojasom od zvezda
grčki mit


Svako danas može da pronađe ove tri velike zvezde na nebu, poređane u niz, kao tri velika dijamanta koa blistaju na džinovskoj kruni. One sijaju, jasno i čisto, kad god Dijana uzme svoj srebrni luk, koji mi zovemo Mesec, i krene u lov na njenim tajnim poljima i u šumama. Ove tri zvezde su nazivane ’Orionov pojas’ hiljadama godina, i kroz razna doba deca i odrasli ljudi su gledali njihov izlazak kada bi sunce zašlo za horizont.
Stara grčka priča govori nam o Orionu, slavnom lovcu koji nije znao za strah.
Orion je bio sin Neptuna, boga mora. Otac mu je dao moć da hoda vodom i prelazi preko najdubljih okeana a da se ne utopi. Zbog toga on nije morao da pliva, i koraci su mu bili tako dugi da je mogao da hoda brže nego što je njegov najbrži neprijatelj mogao da trči.
Orion je veoma voleo lov, i nosio je kao tuniku uštavljenu kožu velikog lava koga je ubio. Njegova batina i mač su mu bili jedina oružja, i nije mu trebalo drugih, jer je svojim dugačkim rukama bio u stanju da zada udarac pre nego što je i sam mogao da bude povređen. Kada je jedared oslepeo dolutao je do morske obale vođen raspevanim talasima koji su bili dom njegovog oca i utešili ga; odveli su ga potom do Apolona. Jedan blistavi zrak sa Apolonove krune dotakao je Orionove oči, i one su bile u stanju da gledaju jasnije nego ikada pre. Bezmalo svaki stvor je bio Orionov prijatelj, jer je uvek bio spreman da pomogne onima koji sami sebi nisu mogli pomoći.
Mrka Kapa je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Odgovor

Bookmarks sajtovi

Alatke vezane za temu
Vrste prikaza

Vaš status
Ne možete postavljati teme
Ne možete odgovarati na poruke
Ne možete slati priloge uz poruke
Ne možete prepravljati svoje poruke

BB kod: uključeno
Smajliji: uključeno
[IMG] kod: uključeno
HTML kod: isključeno



Sva vremena su po Griniču +2 h. Sada je 13:24.


Powered by vBulletin® verzija 3.8.7
Copyright ©2000–2024, vBulletin Solutions, Inc.
Hosted by Beograd.com