Forum Sveta kompjutera

Nazad   Forum Sveta kompjutera > Ostale teme > Brbljaonica

Brbljaonica Manje ozbiljno ćaskanje na ostale (kompjuterske i geek) teme... (POSTOVI SE NE BROJE!)
(Pravila pisanja: kliknite ovde.)

Odgovor
 
Alatke vezane za temu Vrste prikaza
Stara 8.8.2007, 21:03   #201
Covenant
Deo inventara foruma
 
Avatar korisnika Covenant
 
Član od: 4.11.2005.
Lokacija: Neverland
Poruke: 3.463
Zahvalnice: 387
Zahvaljeno 736 puta na 487 poruka
Određen forumom Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858

U izmagalici stajala je ona…

Sedam kamenova pored puta
Ispod oka jeseni gledajućeg
Iskrivljeno drveće ispred se pruža
Poruku vetra prenoseći

Sa promrzlim rukama jašem uz zvezde...

Besno je vetar hujao
Mom vrancu davajući polet
Oblaci sto zaklanjahu mesec
Sijahu svetlost belu...

Pored jezera prolazeći što ga dobro znam
Blizu sam....ali ipak daleko tako

Dolazim...
Vidim senku njenu što u tami stoji
Poput noći koja kao dan da čeka
Tiho stoji smejući se prisustvu mom
Svetlost jedina sveća je crna

Probija se tama
Sveća dok se gasi
U ruci hladnoj njenoj
I poput duše usamljene
Nestaće polako...

U noći je dodirujem
I krv mi se ledi
Dolazeće zore,nadahnut
Poljubac pomračenje koji donosi

I progovori ona
Zauvek i jednom
Hladno mi je tako...
U izmaglici mesečinom posutoj
Stajala je ona...


Opeth,album Orchid,pesma In Myst She Was Standing

Lyrics by Mikael Akerfeldt

Dakle,opet se nadam da neki stihovi nisu ispali previse banalno
Priloženi fajlovi
Tip fajla: zip U izmgalici stajala je ona.zip (3,5 KB, 12 puta viđeno)

Poslednja ispravka: Covenant (8.8.2007 u 21:08)
Covenant je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 9.8.2007, 5:06   #202
aerochivija
Veteran
 
Član od: 19.3.2006.
Poruke: 498
Zahvalnice: 1.236
Zahvaljeno 762 puta na 295 poruka
Određen forumom Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858

U filmu „Kum III“, Albino Lučani, odnosno Papa Jovan Pavle I http://en.wikipedia.org/wiki/Pope_John_Paul_I govori Majklu Korleoneu kako je Hrist dve hiljade godina oko hrišćana, ali nije ušao u njih.
Čini mi se da slična priča važi i za Njegoša i „Gorski vijenac“ - dugo su oko nas, ali su slabo u nama.
Pošto su sve naše poruke, kao i ovi redovi namenjeni vama, deco, nadam se i želim da o svemu što budete čitali dobro razmislite, da imate sreću da vam neko dobro objasni ono što ne razumete, i da drugima prepričavate ove redove zato što su na vas uticali da budete dobri, i još bolji ljudi, a ne zato da biste „ispali pametni“ u društvu.

Neću govoriti o istorijskim događajima opevanim u „Gorskom vijencu“, jer ih je ovo delo nadraslo i postalo vanvremensko. Retko koristim krupne reči, ali bih se usudio da kažem da je „Gorski vijenac“ svojim najvećim delom postao univerzalni kodeks časti, slobodoljublja i čovečnosti.
Ovde ću navesti pojedine stihove iz „Gorskog Vijenca“ ne navodeći čije su to reči u samom delu. Njegoš je svoje misli izrekao kroz usta mnogih ličnosti ovog epa, a nadam se da će citati biti dovoljni da vas zainteresuju da pročitate kompletno delo, priloženo na kraju ove poruke.


Петар II Петровић Његош
Горски вијенац (делови)

Из грмена великога лафу изаћ трудно није,
у великим народима генију се гњ'јездо вије.

***

Без муке се пјесна не испоја,
без муке се сабља не сакова!
Јунаштво је цар зла свакојега,
а и пиће најслађе душевно,
којијем се пјане покољења.
Благо томе ко довијек живи,
имао се рашта и родити..!

***

У добру је лако добро бити,
на муци се познају јунаци!

***

Великаши, проклете им душе,
на комате раздробише царство,
српске силе грдно сатријеше;
великаши, траг им се утро,
распре сјеме посијаше грко,
те с њим племе српско отроваше;
великаши, грдне кукавице,
постадоше рода издајице.

***

Вук на овцу своје право има
ка тирјанин на слаба човјека.
Ал' тирјанству стати ногом за врат,
довести га к познанију права,
то је људска дужност најсветија!

***

Пиј шербета из чаше свечеве,
ал' сјекиру чекај међу уши!
Страх животу каља образ често;
слабост'ма смо земљи привезани,
ништава је, него тврда веза.
Али тице те су најслабије
лови свјетлост лисичијех очих,
него орла кријући гледају.
За врснијем братом али сином
пусти гласи милост утроструче;
нађено је драже негубљена;
иза туче ведрије је небо,
иза туге бистрија је душа,
иза плача веселије појеш.
aerochivija je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 9.8.2007, 5:10   #203
aerochivija
Veteran
 
Član od: 19.3.2006.
Poruke: 498
Zahvalnice: 1.236
Zahvaljeno 762 puta na 295 poruka
Određen forumom Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858

Чашу меда јошт нико не попи
што је чашом жучи не загрчи;
чаша жучи иште чашу меда,
смијешане најлакше се пију.

***

Ћуд је женска смијешна работа!
Не зна жена ко је какве вјере;
стотину ће промијенит вјерах
да учини што јој срце жуди.

***

Боже драги, чудна договора!
Би ли ово ђеца пословала?
Не смијемо чинит што чинимо,
не смијемо јавит што је јавно;
неке мисли на врат товаримо
ка да посла до мислит немамо,
ка да чинит што треба не знамо.
Кад сам годе много размишљава,
вазда ми се поса повукова.
Ко разгађа, у нас, не погађа.

***

Ко на брдо, ак' и мало, стоји
више види но онај под брдом...

***

Треба служит чести и имену.
нека буде борба непрестана,
нека буде што бити не може -
нек ад прождре, покоси сатана!
На гробљу ће изнићи цвијеће
за далеко неко покољење.

***

Дивљу памет а ћуд отровану
дивљи вепар има, а не човјек.
Коме закон лежи у топузу,
трагови му смрде нечовјеством.

***

Будале су с очима слијепе,
које виде, а залуду виде;
требају им за просте потребе,
ка осталој исто животини.

***

Млади синко, лијепи Владико
само собом ноћас је весело,
а душу сам натопио капљом
па се стара игра поврх вина
ка блиједи пламен по ракији.
То ми каткад старцу буди кости,
спомене их на младе године.

***

Св'јет је овај тиран тиранину,
а камоли души благородној!
Он је состав паклене неслоге:
У њ ратује душа с тијелом,
у њ ратује море с бреговима,
у њ ратује зима и топлина,
у њ ратују вјетри с вјетровима,
у њ ратују живина с живином,
у њ ратује народ с народом,
у њ ратује човјек с човјеком,
у њ ратују дневи са ноћима,
у њ ратују дуси с небесима.
Т'јело стење под силом душевном,
колеба се душа у т'јелу.
Море стење под силом небесном,
колебљу се у мору небеса;
волна волну ужасно попире,
о бријег се ломе обадвије.
Нико срећан, а нико довољан,
нико миран, а нико спокојан.
Све се човјек брука са човјеком:
гледа мајмун себе у зрцало!

***

Мртву главу не диже из гроба
ни прекова бистра џефердара.
Здраво твоја глава на рамена,
ти ћеш пушку другу набавити
а у руке Мандушића Вука
биће свака пушка убојита!
Priloženi fajlovi
Tip fajla: zip Njegos - Gorski vijenac.zip (91,0 KB, 16 puta viđeno)
aerochivija je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 9.8.2007, 5:17   #204
aerochivija
Veteran
 
Član od: 19.3.2006.
Poruke: 498
Zahvalnice: 1.236
Zahvaljeno 762 puta na 295 poruka
Određen forumom Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858

Uz „Gorski vijenac“, nekako prirodno, nadovezuje se i delo Marka Miljanova Popovića, „Primjeri čojstva i junaštva“. Nekoliko odlomaka ovde postavljenih, kao i u slučaju „Gorskog vijenca“, neka samo budu razlog za čitanje cele knjige, priložene uz ovu poruku.


Јунаштво је сачувати себе од других, а чојство је сачувати друге од себе.


Милован Јаничин Вујошевић, из Брскута, река је:
“Ја сам, тако ми душе, свакога чоека мога на мејдан добит!”
Питали су га:
“Како, стрико Миловане?”
Милован:
“Ласно, душе ми! Он се наиједи, па ме псује, скачући и дрктећи од иједа! Ја не говорим ништа. Кад сјутрадан, он ка квасан, стиди се и каје од својије ријечи! Ето, ја добио, а он изгубио!”

***

Марко Ђељошев, Затрепчанин, сједио је на Корита Отска, код убла, ђе стока воду пије. Код њега је било још дружине. Један сирома, по имену Пој Уља, вадио је воду из убла, да му пије стока. Марко с дружином ругали су се сиромау и дражили га. Он, пошто му досадише ругањем, оном штругљом којом је воду вадио и стоци сипа, удари Марка у главу, те крв низ њега проточи. Други су кћели да га убију, но Марко не даде, говорећи:
”Не би ли се ми сиромау ругат; што смо тражили, оно смо и нашли!”
И тако Пој Уља остаде неизмлаћен тојагама, као што ћаше да бјеше ударио најгорега, но уби најбољега, те му проби ка мајчино млијеко!

***

Два Зећаниина, један од браства Лајковића а други Кликовац, чували су годинама овце заједно на Цијевну. Љубили су се као два брата. Послије виђе Лајковић да није Кликовац добар чоек ни вјеран друг. Рече му:
“Нијесам мога промислит да можеш такав бит; али нећу ти ништа друго рећ ни учињет, тек само сломићу они ваган из којега смо заједно јели двадесет година, да се не трује ко од њега, ка што си ти отрован!”
И тако сломи ваган и бачи га у воду Цијевну, ради знака ништавне љубави.

***

Века Илинчића — онога који не уби Перуту Дрљевића — уби Ровчанин Радован Кукорога, па утече. Ровчани уфатише Радована и даше га Морачанима, ка зликовца да га убију, ма Морачани га не убише, но га поведоше а Века мртвога понесоше код Илинке, мајке Векове, ту да га убију и Века освете ђе му мајка гледа. Мишљау: лакше ће јој срцу да будне кад ће гледат ђе јој Веков крвник мре.
Рекоше јој:
“Ево крвник Веков, да га овђен убијемо!”
Илинка на брзу руку узе комат љеба, даде му говорећи:
“Јеђи, Радоване, па иди дома! Ја кад не гледам Века живога, нећу ни да гледам тебе мртвога!”
Па се окрену на Морачане и рече им:
“Немоте га који убит!”
Љеб му је дала на брзу руку за знак да не уитају и да га не иубију, јер на со и љеб није обичај нитко да убије.
Priloženi fajlovi
Tip fajla: zip M.M. Popovic - Primjeri cojstva i junastva.zip (70,1 KB, 15 puta viđeno)
aerochivija je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 9.8.2007, 15:31   #205
Covenant
Deo inventara foruma
 
Avatar korisnika Covenant
 
Član od: 4.11.2005.
Lokacija: Neverland
Poruke: 3.463
Zahvalnice: 387
Zahvaljeno 736 puta na 487 poruka
Određen forumom Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858

Počnite od sebe

Dok sam bio mlad i beskrajno maštovit, sanjao sam o tome da promenim svet. Kada sam odrastao i postao mudriji, otkrio sam da se svet neće promeniti, pa sam donekle suzio svoj vidik i odlučio da promenim samo svoju zemlju.
Ali, i to je, izgleda, bilo neizvodljivo.
Kada sam ušao u godine duboke starosti, u poslednjem beznadežnom pokušaju odlučio sam da promenim samo svoju porodicu, one koji su mi najbliži. Ali, gle, nisam uspeo da promenim bilo koga od njih.
I sada, dok ležim na samrtnoj postelji, odjednom shvatam: "Da sam samo sebe najpre izmenio, onda bih promenio i svoju porodicu."
Njihova inspiracija i ohrabrenje omogućili bi mi da poboljšam svoju zemlju, a ko zna, možda i čitav svet.

Nepoznat autor,natpis na grobu anglikanskog biskupa u kriptama Vestminsterske opatije

Iz edicije "Melem za dušu"
Priloženi fajlovi
Tip fajla: zip Pocnite od sebe.zip (2,6 KB, 15 puta viđeno)

Poslednja ispravka: Covenant (9.8.2007 u 15:35) Razlog: Dodatak...
Covenant je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 10.8.2007, 0:18   #206
Orvel
Veteran
 
Član od: 6.4.2006.
Lokacija: Životinjska farma
Poruke: 784
Zahvalnice: 434
Zahvaljeno 336 puta na 169 poruka
Određen forumom DECA!

Sta reci:
STA NAJRADIJE JEDES?
-Volim sve a najvise pasulj sa dokolenicom.
-Volim i slatko od sljivovice.
-Meso od pileta sa drskicom.
-Najsladje jedem kupusa od salate.
-Sta drugo nego kuvano jaje na oko.
-Najvolim da ne jedem. A kad moram kazem da nisam gladan, da me boli srce ili uvo i da imam krajnike u stomaku.
-Volim dzigericu i druge unutrasnjice.

KO SI TI?
-To me pitaju mama i tata kad me tuku, a ja im odgovaram da sam njihovo dete.
-Mnogo sam fina devojcica i lepo pisem po cistom zidu
-Ja sam deda jer se zovem kao on.

STA SANJAS?
-Sanjam razne sanove u boji.
-Jednom sam sanjala da sam velika i debela. Posle sam se probudila i dobila batine. Mama je rekla: Ovo nije dedina posteljina u koju mozes da piskis kad hoces?
-Sanjam da sam Pepeljuga i da je moj princ lepsi od njenog.
-Nije lepo sanjati. To rade samo oni sto ce da idu u puno razreda i da nose kravatu, a posle ipak dodju kod tate da traze pare.

STA JE KARAKTER?
-To je sport. Moj brat je karakterista.
-To sam video u zooloskom vrtu. Ima rogove, ali nema rep.

STA JE SLOBODA?
-Sloboda je kad pitam mamu smem li da uzmem cokoladu a ona kaze: Uzmi slobodno!

STA JE DETINJSTVO?
-To je moj zivot kad sam bio mali.
-To dobijemo kad se rodimo, pa posle prodje
-Detinjstvo je kad gledas slike pozutele boje.

STA JE PUBERTET?
-Neizleciva je to bolest. I doba kad ti brkovi i nesto drugo porastu preko noci.
-Pubertet je zivot sastavljen od gluposti
-To je kad prestanes biti devojcica i slobodno mozes da se sminkas
-Kad sam sa dedom stalno pricamo o devojkama iz tog puberteta

STA JE ODGOVORNOST?
-To je nesto sto svi traze, a niko ne zna sta je. Ne znam ni ja.
-Cuo sam da je to nesto jako tesko sto ne moze svako da nosi.
-Odgovornost je kada ja trazim sladoled a tata odgovara "Ne moze!"
-Odgovornost je kad odgovaras druga da ne uci i nagovaras ga da se igra.

KAKO SE PRAVE BEBE?
-One se prave od babica u porodilistu.
-Sramota me da kazem jer je to bezobrazan posao.
-Prave se nocu zato zmure kad se rode.
-To je jedan glupav posao za koji se prima deciji dodatak.
-Bebe se prave od rode ili od kupusa. Kako ko voli.
-Bebe se prave kad si dobar pa ti rode brata, a onda je on glavni pa si dzabe bio dobar.
Orvel je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 10.8.2007, 0:20   #207
Orvel
Veteran
 
Član od: 6.4.2006.
Lokacija: Životinjska farma
Poruke: 784
Zahvalnice: 434
Zahvaljeno 336 puta na 169 poruka
Određen forumom Re: DECA!

STA JE HOBI?
-Te stapice sam jeo kad sam bio mali.
-Moj hobi je da kvarim televizor
-Hobi mog dede je laganje babe i hvatanje riba.
-Hobi je nesto besplatno sto te skupo kosta.

STA JE SUNCE?
-Ko gleda u sunce,a ne zmuri ima da mu se razboli uciteljica.
-Najlepse sunce je na moru. Ono tamo stanuje i cim dodjemo pita koliko imamo para.
-Ja sam babino sunce. Valjda jesam jer me i mama tako zove.

STA JE HOROSKOP?
-Tamo sam isao da gledam Hari Potera
-To je nauka zbog koje se ne ide u skolu.
-Horoskop je ono kad su deca isto obucena i pevaju istu pesmu u vise glasova.

STA JE VEROISPOVEST?
-Ko ima veroispovest uvek je cist, ne laze i redovno sece nokte.
-Ne znam za sta to sluzi al to dobijes cim se rodis

KO JE PATRIJARH?
-On je predsednik muskim i zenskim popovima.
-On je isto sto i Sveti Sava samo sto je ziv
-Kad je Bozic ili Uskrs on peva, ali nije snimio CD.
-Patrijarh je onaj sto se krsti kad mu mi masemo.

STA JE POLITIKA
-To je lepa rec za pokvarene poslove.
-To su ljudi koji cudno pricaju da bi drugi mislili kako su pametni.
-To je kad cike u odelima lazu pred puno sveta a ovi im pljescu.

STA JE EVRO?
-Evro je kad na televiziji pobedi "Lane moje"
-To je isto sto i evrokrem samo u manjoj tegli.
-Cuo sam kad je mama rekla komsinici da je gledala Evra sa onoga svijeta
-To su najskuplje pare koje se kupuju kad primis platu.
Orvel je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 10.8.2007, 0:21   #208
Orvel
Veteran
 
Član od: 6.4.2006.
Lokacija: Životinjska farma
Poruke: 784
Zahvalnice: 434
Zahvaljeno 336 puta na 169 poruka
Određen forumom Re: DECA!

STA JE JUGOSLAVIJA?
-Jugoslavija je ovo gde zivimo ali vise ne postoji.
-To je drzava iz koje su nastali Srbi u rasejanju.
-Kad nesto imas pa nemas, onda je to Jugoslavija
-To je sestra od nekog Jugoslava, al je ja ne poznajem.

STA JE PRESTONICA?
-Tako zovu Beograd na televiziji.

KO JE SLOBODAN MILOSEVIC?
-To je dasa sto je jednom bio glavni.
-To je cika kome se sudi na televiziji kad nije bolestan.
-On je bio puno dobar, ali ga ne vole zbog zene.
-Njega su odveli jer je tukao policiju

STA JE NACIONALNI INTERES?
-To je nesto sto se stalno izdaje.
-nasi susedi to imaju, a mi imali pa dali njima
-To je ma gde otisao da budes Srbin.

STA JE KOMUNIZAM?
-To su matorci kojima vicu bando crvena
-To je neko pusto ostrvo za neplivace.
-To je samo za odrasle. Decu od toga boli stomak.
-To je moj deda kad je bio mlad i lud.
-Ja nemam komunizam jer redovno pijem mleko.

KO JE DOKTOR NAUKA?
-To je doktor koji leci nauku.
-Doktor nauka je naucno-fantasticno bice.
-To je onaj sto ne nosi beli mantil nego odelo pa je smesan.
-On ti ne kaze da otvoris usta, samo on prica.
-To je neki sto se maskira pa ne znas da je doktor.

STA JE KULTURA?
-To je pozoriste, a mene cesto vode u kulturu.
-To se dobije u kuci i nosi se gde god da ides.
-To se sadi na selu pa se posle prodaje na pijaci u gradu.

STA JE GENOCID?
-To su oni filmovi sto se prikazuju posle ponoci.
-To je nesto iz poznavanja prirode.
-Genocid nasledujemo od mame i tate.
Orvel je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 10.8.2007, 0:22   #209
Orvel
Veteran
 
Član od: 6.4.2006.
Lokacija: Životinjska farma
Poruke: 784
Zahvalnice: 434
Zahvaljeno 336 puta na 169 poruka
Određen forumom Re: DECA!

STA JE KLONIRANJE?
-To je kad se klovn nervira.
-To se radi na ovcama, a posle ce na nama.

STA JE MAFIJA?
-Kad se kradu tresnje to nije mafija.
-To je jedan gospodski, vrlo placen posao.

STA JE SOVINIZAM?
-Sovinizam je kad se neko zove Specjalni Izaslanik Visokog predstavnika Ujedinjenih nacija

STA JE DROGA?
-Moj deda se drogira. On je dijabolicar i svaki dan daje sebi drogu iz sprica.

STA JE PRES KONFERENCIJA?
-To je kad jedni pitaju,a drugi sede i piju Jelen pivo.
-Na to se teraju novinari.
-Ko god hoce nesto da slaze on napravi tu konfernciju

STA JE AEROBIK?
-To je stocni aerodrom.
-Kad trcis uz muziku a nisi balerina.
-Da bi dobio aerobik moras biti puno debeo.
-U to veruju samo ruzne tete.

GDE JE AMERIKA?
-To su oni sto ne znaju gde je Srbija.
-Tamo su ziveli kauboji i indijanci, ali su se poubijali pa sad zive samo glumci.

ZA STA SLUZI KOMPJUTER?
-On sluzi da mama i tata ne spavaju vise zajedno

Duzi post,ali nisam izdrzao
Deca su cudo!Radost sveta!

Poslednja ispravka: Orvel (10.8.2007 u 0:45)
Orvel je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 11.8.2007, 18:39   #210
Ulmawen
Starosedelac
 
Član od: 6.4.2007.
Lokacija: Narquelion la.. tu y aldalin Kortirionwen
Poruke: 1.360
Zahvalnice: 484
Zahvaljeno 920 puta na 515 poruka
Određen forumom Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858

Vilovska kočija
Srpska narodna bajka

Bio tako jedan car i imao je kćer koja se nikad u svom vijeku nije smijala. Car je zbog toga bio jako žalostan, pa dade razglasiti po svemu svijetu da će onome ko mu nasmije kćer dati je za ženu, i još uz to po svoje carevine. Kad taj glas pukne po svijetu, stanu se kupiti sa sviju krajeva najbolje šaldžije i komedijaši, ali svijem bude badava. A bile su na jednoj njivi dvije žetelice i za njima dečko vezivao snoplje, pa kad su se nešto zaspominjali, reče mali materi:
»Mati, idem ja lijepo nasmijati carevu kćer.«
A ona mu reče:
»Odlazi, beno, ta išli su tamo pametni ljudi pa nijesu ništa mogli učiniti, a da ti to učiniš!«
Ali se mali nikako ne htjede okaniti, nego zakala pa hajde. Otišao je on tako već dosta daleko od kuće, kad al' za njim cestom ide kočija bez konja, i sviralica u njoj svira. On se obazre i opazi to a kočija sama ide, i u njoj sede tri djevojke, i jedna svira u sviralu, a kočija ide. Kad one dođu do njega, reče im on:
»Pomoz' bog, posestrime!« -a one reku:
»Bog pomogao, pobratime! Jesi li ti nas pobratio?«
»Jesam,«- reče on, -»a da li ste vi moje posestrime?«
»Jesmo.«-reku one (a to su bile Vile).
Kad se tako pobrate, iziđu one iz kočije, pa mu reku:
»Eto ti kočije, a eto ti sviralice, pa kud god okreneš sviralu pa staneš svirati, kočija će na onu stranu ići, a kad prestaneš svirati, ona će stati.«
Kad on to čuje, sjede u kočiju, pa stane svirati, a kočija se krene te hajde, i tako dođe do jedne birtije, i tu ga uhvati noć. On dakle sad uđe s kočijom u avliju, pa stane, te uđe u kuću i zaište večeru, a kad večera, otide pa leže u kočiju spavati. A bile su u toga birta tri kćeri, pa kako su imale navadu gole spavati, svuku se i tu noć pa legnu, a na njegovoj kočiji bile su tri zlatne jabuke, pa od njih udari svjetlost u okna. Djevojke spaze te jabuke, pa se stanu dogovarati da ih od njega ukradu. Što reku, to i učine: sađu u avliju, uhvati svaka za jednu jabuku, ali kako su uhvatile, tako im ruke prionu. Kad se ujutro svanulo, ustane on i vidi ih, ali ga ni brige nije, nego uzme sviralicu pa stane svirati, kočija okrene ići, a njih tri uza nj skakati.
Idući tako, udare pored jedne kasarne, a tu su baš soldati čistili robu, pa kad vide cure da skaču, uhvati svaki svoju za grudi, i odmah i njima ruke prionu te i oni počnu skakati uza njih. Naš junak se obazre pa vidi, ali ga ni briga nije, nego samo jednako svira, i kočija ide.
Kad je već bio blizu careva dvora, udari ispred jedne kuće, a tu je planinka kruh zapretavala, pa kad vidi onu krkaču oko kočije, izleti van pa onijem loparom opali jednoga soldata po leđima, te i onaj lopar prione, a s njim i baba.
(...)
Ulmawen je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 11.8.2007, 18:40   #211
Ulmawen
Starosedelac
 
Član od: 6.4.2007.
Lokacija: Narquelion la.. tu y aldalin Kortirionwen
Poruke: 1.360
Zahvalnice: 484
Zahvaljeno 920 puta na 515 poruka
Određen forumom Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858

I tako sve skupa dospije u carev dvor. Kad to vidi careva kći, počne se smijati još izdaleka da se nije moglo smagati, a car kad to vidi, stane mahati rukom na njega da ustavi kočiju. On ustavi kočiju, pa dođe k caru, a car mu reče:
»Ti si rasmijao moju kćer, koja se još nikad nije nasmijala, sad je tvoja!!
Pa ga ustavi kod sebe, te ga vjenča s njome i dade mu po svoje carevine, još i sad caruje, ako nije umro.

Čobanče prevarilo popa
Srpska narodna pripovetka

Putovao nekuda pop podalje iz svoje nurije, pa dođe u neznano selo. Iznad sela nađe jedno čobanče, pa želeći da u dobru kuću dođe u konak, upitaće čobanče:
»Ko u ovome selu najbolje stoji, dijete?«
»Petar kovač,«- odgovori dijete, -»povazdan je uz nakovanj.«
«Ne pitam te to, nego ko je u ovome selu najjači.«
»U moga strica: vo Zimonja. Nema u cijelu selu nijednoga vola da mu more dobosti ja utegnuti.«
»Ama, ne pitam te ni to, no ti meni kaži ko je najstariji u ovom selu.«
»Dub nasred sela, što se poda nj iskupljaju seoska goveda.«- odgovori mu dijete.
Pop se na to naljuti, pa će djetetu:
»Hajde, dijete, s đavolom!«
»I ti, pope, s bogom!«- reče mu dijete.
Pošto se pop odmače od djeteta, predomisli se, pa će mu doviknuti:
»Ne bilo ti, dijete, ono što ti rekoh!«
»Ni tebi, pope, ono što ja tebi rekoh!«- doviknu mu dijete, a pop se ugrize za gubicu.
Ulmawen je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 17.8.2007, 20:58   #212
Ulmawen
Starosedelac
 
Član od: 6.4.2007.
Lokacija: Narquelion la.. tu y aldalin Kortirionwen
Poruke: 1.360
Zahvalnice: 484
Zahvaljeno 920 puta na 515 poruka
Određen forumom Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858

Usud
Srpska narodna bajka

Bila dva brata zajedno u kući, pa jedan sve radio, a drugi jednako besposličio i gotovo jeo i pio. I bog im da te steku u svačemu: u govedima, u konjima, u ovcama, u svinjama, u čelama i u svemu drugome. Onaj koji je radio jednom pomisli u sebi: »Što bih ja i za ovog lenjivca radio? Bolje da se odelim, pa da za sebe radim, a njemu šta drago!« I tako jedanput reče svome bratu:
»Brate, nije pravo, ja sve radim, a ti ni u čemu ne pomažeš, nego samo gotovo jedeš i piješ. Ja sam naumio da se podelimo.«
Ovaj ga stane odvraćati:
»Nemoj brate, ta dobro nam je obojici, ti imaš sve u rukama- i svoje i moje, a ja sam zadovoljan kako god ti uradiš.«
Onaj drugi ostane pri svome, i tako se privoli i ovaj, pa mu reče:
»Kad je tako, da ti je prosto, eto deli sam kako znaš.«
Onda onaj podeli sve po redu, pa svak svoje uzme preda se. Neradin uzme za stoku govedara, za konje konjušara, za ovce ovčara, za koze kozara, za svinje svinjara, a za čele kovandžiju, pa im reče:
»Ostavljam sve svoje dobro na vama i na bogu.«- pak stane živeti kod kuće kao i pređe.
A onaj drugi brat trudio se oko svoga dobra sam kao i pređe, čuvao i nadgledao, ali napretka nikakva nije video, nego sve propast, od dana na dan sve gore, dokle tako ne osiromaši da već nije imao ni opanaka, nego išao bos. Onda reče u sebi: »Idem k bratu svome da vidim kako je u njega.« I tako idući, naiđe na livadi na stado ovaca; kad tamo, a kod ovaca nema čobana, nego jedna prelepa devojka sedi pa prede zlatnu žicu. On, nazvavši joj »pomoz bog«, zapita je čije su joj ovce, a ona mu odgovori:
»Čija sam ja, onoga su i ovce.«
»A čija si ti?«
Ona mu odgovori: »Ja sam tvoga brata sreća.«
Onda se on ražljuti, pa joj reče: «A da gde je moja sreća?«
Devojka mu odgovori: »Tvoja je sreća daleko od tebe.«
»A mogu li je naći?«- zapita on, a ona mu odgovori: »Možeš, potraži je.«
Kad on to vidi i čuje da su ovce brata njegova dobre da ne mogu bolje biti, ne htedne dalje ni ići da gleda drugu stoku, nego odande upravo otide k bratu. Kad ga brat ugleda, ražali mu se i zaplače:
»Kamo se od toliko vremena?«- pa videći ga gola i bosa, odmah mu da jedne opanke i novaca.
Posle toga, pošto su se nekoliko dana počastili, digne se onaj brat da ide kući svojoj. Kako dođe kući, uzme torbu na rame i u nju hleba, i štap u ruke, pa pođe u svet da traži svoju sreću. Putujući tako, dođe u jednu veliku šumu i, idući kroz nju, nađe jednu sedu matoru devojčuru pod jednim grmom gde spava, pa izmahne štapom pa je opali po stražnjici, a ona se jedva digne i jedva otvori oči od krmelji, pa mu progovori:
»Moli se bogu što sam zaspala, a da sam budna bila, ne bi ti dobio ni tih opanaka.«
Onda joj on reče:
»A ko si ti da ja ne bih dobio ovih opanaka?«
A ona mu odgovori:
»Ja sam tvoja sreća.«

Poslednja ispravka: Ulmawen (17.8.2007 u 22:22) Razlog: Štamparske greške...
Ulmawen je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 17.8.2007, 20:59   #213
Ulmawen
Starosedelac
 
Član od: 6.4.2007.
Lokacija: Narquelion la.. tu y aldalin Kortirionwen
Poruke: 1.360
Zahvalnice: 484
Zahvaljeno 920 puta na 515 poruka
Određen forumom Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858

Kad on to čuje, stane se busati:
»I ti li si moja sreća, bog te ubio! Ko tebe meni dade?«
A ona se odmah uteče:
»Mene je Usud tebi dao.«
On je onda zapita:
»A gde je taj usud?«
A ona mu odgovori:
»Idi pa ga traži.«
I u taj mah nestane. Onda čovek pođe da traži usuda. Idući tako, dođe do jednoga sela, i vidi u selu veliku gazdinsku kuću i u njoj veliku vatru, pa pomisli u sebi:
»Ovde valja da je kako veselje ili slava.«- pa pođe unutra.
Kad on unutra, a to na vatri veliki kazan, kuva se u njemu večera, a pored vatre sedi domaćin. Čovek onaj, ušavši u kuću, nazove domaćinu: »Dobar veče!« A domaćin mu prihvati: »Bog ti dobro dao!- pa mu reče da sedne do njega, pa ga stane pitati odkuda je i kuda ide, a on mu sve pripovedi kako je bio gazda, i kako je osiromašio, pa kako sad ide usudu da ga pita zašto je siromah. Potom zapita domaćina zašto toliko silno jelo gotovi, a domaćin mu reče:
»E, moj brate, ja sam gazda i svega imam dosta, ali svoje družine nikako ne mogu nasititi, sve kao da ala iz njih zija; samo ćeš videti kad stanemo večerati šta će raditi.«
A kad sednu večerati, sve je grabilo jedno od drugoga i onaj veliki kazan sa jelom za tili čas prođe. Posle večere dođe reduša te pokupi sve kosti na jednu gomilu, pa ih baci za peć, a on se stade čuditi gde mlada baci kosti za peć, dok ujedanput izađu dve stare oklepane vešti, suhe kao aveti, i počnu sisati one kosti. Onda on upita domaćina:
»Šta ti je ono za pećkom, brate?«
A on mu odgovori:
»Ono je, brate, moj otac i mati, kao da su se okovali na ovome svetu, ne hteše crći jedanput ovoga sveta.«
Sutradan na pohodu reče mu domaćin:
»Brate, opomeni se i mene, ako gde nađeš usuda, i zapitaj ga kakva je ovo nesreća te ne mogu svoje družine nikako da zasitim, i zašto mi otac i mati nikako ne umiru.«
On se obeća da će ga pitati, pa se oprosti sa njime i pođe dalje da traži usuda. Idući tako, posle dugoga vremena, jedno veče dođe u drugo selo, pa se zamoli u jednoj kući da ga prime na konak. Oni ga prime i upitaju ga kuda ide, a on im kaže sve po redu što je i kako je. Onda mu oni počnu govoriti:
»Zaboga, brate, kad tamo ideš, pitaj i za nas: zašto nam se goveda ne dadu, nego sve natraške idu. On im se obreče da će pitati usuda, pak sutradan pođe dalje. Idući tako, dođe na jednu vodu pa počne vikati:
»O vodo, vodo, prenesi me!«
A voda ga upita:
»Kuda ideš?«
A on joj kaže kuda ide. Onda ga voda prenese, pa reče:
»Molim te, brate, pitaj usuda zašto ja nemam roda u sebi.«
On obeća vodi da će pitati, pa onda pođe dalje. Idući tako zadugo, najposle dođe u jednu šumu, i onđe nađe jednoga pustinika, pa ga upita ne bi li mu mogao kazati šta za usuda.Pustinik mu odgovori:
»Idi ovud preko planine, pa ćeš doći baš pred njegov dvor, ali kad iziđeš pred usuda, ništa ne govori, nego što god on radi, ono radi i ti, dokle te god on sam ne zapita.«

Poslednja ispravka: Ulmawen (17.8.2007 u 22:30) Razlog: Štamparske greške...
Ulmawen je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 17.8.2007, 21:00   #214
Ulmawen
Starosedelac
 
Član od: 6.4.2007.
Lokacija: Narquelion la.. tu y aldalin Kortirionwen
Poruke: 1.360
Zahvalnice: 484
Zahvaljeno 920 puta na 515 poruka
Određen forumom Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858

Čovek zahvali pustiniku, pa pođe preko planine. Kad dođe u usudove dvore, ima šta i videti: u dvoru kao da je carevina, tu su sluge i sluškinje, sve se užurbalo, a usud sedi sam za gotovom sofrom pa večera. Kad čovek to vidi, sedne i on za sofru pa stane večerati. Posle večere legne usud spavati, legne i on. Kad bude oko ponoći, stane strašno tutnjiti, i iz tutnjave čuje se glas:
»O usude, o usude, rodilo se danas toliko i toliko duša, podaj im šta ćeš.«
Onda usud ustane, pa otvori sanduk s novcima, i stane bacati po sobi sve same dukate, govoreći:
»Kako meni danas, tako njima doveka.«
Kad ujutru dan osvane, ali nema onih dvorova velikih, već mesto njih srednja kuća; ali i u njoj opet ima svega dosta. Kad bude pred veče, sede usud za večeru, sedne i on s njim, a niko ne govori ni reči. Posle večere legnu spavati. Kad bude oko ponoći, počne strašno tutnjiti, i iz tutnjave začuje se glas:
»O usude, o usude, rodilo se danas toliko i toliko duša, nego daj im šta ćeš.«
Onda usud ustane i otvori sanduk s novcima, ali nema dukata, nego srebrni novci i gdekoji dukat. Usud stane prosipati novce po sobi, govoreći:
»Kako meni danas, tako njima doveka.«
Kad ujutru dan osvane, ali nema ni one kuće, nego mesto nje stoji manja, i tako je usud svaku noć radio, a kuća mu se svaku noć smanjivala, dok najposle od nje postane mala kolebica, te usud uzme motiku i stane kopati; onda i onaj čovek uzme motiku te stane kopati, i tako su kopali vas dan. Kad bude uveče, uzme usud komad hleba, pa odlomi od njega polovinu te da i njemu. Tako večeraju i posle večere legnu spavati. Kad bude oko ponoći, opet počne strašno tutnjiti, i iz tutnjave začuje se glas:
»O usude, o usude, danas se rodilo toliko i toliko duša, podaj im šta ćeš.«
Onda usud ustane i otvori sanduk, pa stade prosipati sve same džidže i gdekoji marjaš nadničarski, vičući:
»Kako meni danas, tako njima doveka.«
Kad ujutru svane, a koleba se pretvori u velike dvore kao što su bili prvi dan. Onda ga usud upita:
»Šta si došao?«
On mu kaže sve po redu svoju nevolju i da je došao da ga pita zašto mu je dao zlu sreću. Onda mu usud reče:
»Ti si video kako sam prvu noć dukate prosipao, i šta je posle bilo. Kako je meni bilo onu noć kad se ko rodio, onome će onako biti doveka. Ti si se rodio sirotinjske noći, ti ćeš biti siromah doveka. A tvoj se brat rodio sretne noći, on će biti sretan doveka. Nego kad si se zakanio i toliko si se trudio, kazaću ti kako ćeš se pomoći. Ima u tvoga brata kći Milica; ona je sretna kao i otac joj. Kad otideš kući, a ti uzmi k sebi Milicu, pa što god stečeš, kaži da je njezino.«

Poslednja ispravka: Ulmawen (17.8.2007 u 22:33)
Ulmawen je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 17.8.2007, 21:01   #215
Ulmawen
Starosedelac
 
Član od: 6.4.2007.
Lokacija: Narquelion la.. tu y aldalin Kortirionwen
Poruke: 1.360
Zahvalnice: 484
Zahvaljeno 920 puta na 515 poruka
Određen forumom Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858

Onda on zahvali usudu, pa mu opet reče:
»U tome i tome selu ima jedan bogat selja i sveg ima dosta, samo je nesretan u tome što mu se čeljad nikad ne mogu da nasite: izedu na jedan obrok pun kazan jela, pa im je i to još malo. A otac i mati onoga seljaka kao da su se okovali na ovome svetu, ostareli i pocrneli i osušili se kao aveti, a ne mogu da umru. On me je molio, usude, kad sam kod njega bio na konaku, da te pitam šta bi to bilo.
Onda mu usud odgovori:
»To je sve zato što ne poštuje oca i matere; njima baci iza pećke da jedu, a da ih metne u začelje, pa prvu čašu rakije i prvu čašu vina njima da da, oni ne bi ni polak onoga jeli, i duše bi se one oprostile.«
Potom on opet zapita usuda:
»U tome i tome selu, kad sam noćio u jednoj kući, tužio mi se domaćin kako mu se goveda ne dadu, nego sve natraške idu; pa me molio da te pitam šta bi to bilo.«
A usud mu odgovori:
»To je zato što on o krsnom imenu najgore zakolje; a da zakolje što najbolje ima, sve bi se štrkljala goveda.«
Onda ga on zapita i za vodu:
»Šta bi to bilo da ona voda nema roda?«
A usud mu odgovori:
»Zato nema što nije čoveka nikada udavila; ali ne šali se, ne kazuj joj dok te ne prenese, jer ako joj kažeš, odmah će te udaviti.«
Onda on zahvali usudu, pa pođe kući. Kad dođe na onu vodu, voda ga zapita:
»Šta je kod usuda?«
A on joj odgovori:
»Prenesi me, pak ću ti onda kazati.«
Pošto ga voda prenese, on potrči, pa kad odmakne podaleko, a on se osvrne pa poviče:
»O vodo, o vodo, nisi nikad čoveka udavila, zato roda nemaš!«
Kad voda to čuje, a ona se razlije preko obale, pa za njim, a on beži, pa jedva uteče. Kad dođe u ono selo k onome čoveku što mu se goveda nisu dala, on ga jedva dočeka:
»Šta je, brate, zaboga! Jesi li pitao usuda?«
On mu odgovori:
»Jesam, i usud kaže: kad slaviš krsno ime a ti zakolješ najgore; a da zakolješ što najbolje imaš, sve bi ti se štrkljala goveda.«
Kad on to čuje, reče mu:
»Ostani, brate, u nas, eto do našega krsnog imena nema tri dana; pa ako bude istina, da ti dam jabuku.«
On ostane onda do krsnog imena. Kad dođe krsno ime, domaćin ubije najboljeg junca, i od onoga časa marva se stade štrkljati. Posle toga domaćin mu pokloni petoro goveda, a on mu zahvali i pođe dalje. Kad dođe u ono selu k onome domaćinu što je imao nesitu čeljad, domaćin ga jedva dočeka:
»Kako je, brate, zaboga! Šta veli usud?«

Poslednja ispravka: Ulmawen (17.8.2007 u 22:44) Razlog: žđžđžđ
Ulmawen je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 17.8.2007, 21:02   #216
Ulmawen
Starosedelac
 
Član od: 6.4.2007.
Lokacija: Narquelion la.. tu y aldalin Kortirionwen
Poruke: 1.360
Zahvalnice: 484
Zahvaljeno 920 puta na 515 poruka
Određen forumom Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858

A on mu odgovori:
»Usud veli: oca i matere ne poštuješ, nego im bacaš za pećku da jedu; a da ih metneš u začelje, pa prvu čašu rakije i prvu čašu vina njima da daš, ne bi ti čeljad ni pola toliko jela, a otac i mati bi ti se upokojili.«
Kad domaćin to čuje, kaže ženi, a ona odmah umije i očešlja svekra i svekrvu, pa ih lepo preobuče, a kad dođe veče, domaćin ih posadi u začelje i prvu čašu rakije i prvu čašu vina njima da. Od toga časa ne mogaše čeljad ni polak jesti koliko su donde jela, a sutradan i otac i mati prestave se. Onda mu domaćin da dva junca, a on mu zahvali pa pođe kući. Kad dođe u svoj zavičaj, stanu ga sretati poznanici i pitati:
»Čija su ti to goveda?«
A on svakome odgovaraše:
»Braćo, Milice, moje sinovice.«
Kako dođe kući, odmah otide bratu svome, pa ga stane moliti:
»Daj mi, brate, Milicu da je moja. Vidiš da nemam nikoga.«
A brat mu odgovori:
»Dobro, brate, evo ti Milice.«
On uzme Milicu pa je odvede kući, i posle toga steče mnogo, ali je za sve govorio da je Miličino. Jedanput iziđe na njivu da obiđe žito, a žito lepo, ne može lepše biti. Na to udari onuda jedan putnik, pa ga zapita:
»Čije je to žito?«
A on se prevari, pa reče: »Moje.«
U koji mah on to reče, žito se upali i stane goreti, a on, kad to vidi, potrči za čovekom:
»Stani, brate, nije moje, nego je Milice, moje sinovice.«
I tako se žito odmah ugasi, i on s Milicom ostane srećan.
Priloženi fajlovi
Tip fajla: zip Usud.zip (10,6 KB, 20 puta viđeno)

Poslednja ispravka: Ulmawen (17.8.2007 u 22:14) Razlog: Štamparske greške...
Ulmawen je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 18.8.2007, 3:32   #217
aerochivija
Veteran
 
Član od: 19.3.2006.
Poruke: 498
Zahvalnice: 1.236
Zahvaljeno 762 puta na 295 poruka
Određen forumom Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858

Citat:
Ulmawen kaže: Pregled poruke
...Usud veli: oca i matere ne poštuješ, nego im bacaš za pećku da jedu; a da ih metneš u začelje, pa prvu čašu rakije i prvu čašu vina njima da daš, ne bi ti čeljad ni pola toliko jela, a otac i mati bi ti se upokojili...
Ulmawen, hvala ti jer si me ovom pričom podsetila na jednu našu narodnu pesmu:

Марко Краљевић и бег Костадин

Коње јашу до два побратима,
Бег Костадин и Краљевић Марко,
Бег Костадин беседио Марку,
"Побратиме, Краљевићу Марко,
Да ти мени о јесени дођеш,
О јесени, о Дмитрову данку,
А о моме крсноме имену,
Па да видиш части и поштења,
А и лепа, брате, дочекања,
И господске ђаконије редом."
Ал' беседи Краљевићу Марко:
"Не хвали се, беже, с дочекањем!
Кад ја тражих брата Андријаша,
Ја се десих у двору твојему
О јесени, о Дмитрову данку,
А о твоме крсноме имену:
Видио сам твоје дочекање,
И видих ти до три нечовештва."
Ал' беседи беже Костадине:
"Побратиме, Краљевићу Марко,
Та каква ми нечовештва кажеш?"
Вели њему Краљевићу Марко:
"Прво ти је, брате, нечовештво:
Дођоше ти до две сиротице,
Да ј' нахраниш хлеба бијелога
И напојиш вина црвенога;
А ти велиш двема сиротама:
- "Ид'т одатле, један људски гаде!
Не гад'те ми пред господом вина!"
А мени је жао, беже, било,
Жао било двеју сиротица,
Па ја узех до две сиротице,
Одведох их доле на чаршију,
Нахраних их хлеба бијелога
И напојих вина црвенога,
Па покројих на њих чисти скерлет,
Чисти скерлет и зелену свилу,
Па их онда послах двору твоме;
А ја, беже, гледам из прикрајка
Како ћеш их онда дочекати;
А ти узе једно сирочади,
Узе њега у лијеву руку,
Друго узе на десницу руку,
Однесе их удворе за столе:
"Јед'те пијте, господски синови!"
Друго ти је, беже, нечовјештво:
Што су били стари господари,
Ша су своју хазну изгубили,
И на њима стари скерлет беше,
Оне мећеш у доњу трпезу;
А који су нови господари
И одскора хазну заметнули,
И на њима нови скерлет беше,
Оне мећеш у горњу трпезу,
Пред њих носиш вино и ракију
И господску ђаконију редом.
Треће ти је, беже, нечовештво:
Ти имадеш и оца и мајку,
- Ни једнога у асталу нема,
Да ти пије прву чашу вина!"
Priloženi fajlovi
Tip fajla: zip Marko Kraljevic i beg Kostadin.zip (5,1 KB, 17 puta viđeno)
aerochivija je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 18.8.2007, 3:40   #218
aerochivija
Veteran
 
Član od: 19.3.2006.
Poruke: 498
Zahvalnice: 1.236
Zahvaljeno 762 puta na 295 poruka
Određen forumom Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858

Деспот Стефан Лазаревић
Слово љубве

Стефан деспот,
најслађему и најљубазнијему,
и од срца мога нераздвојноме,
и много, двоструко жељеноме,
и у премудрости обилноме,
царства мојега искреноме,
(име рекавши),
у Господу љубазан целив,
уједно и милости наше,
неоскудно даровање.

Лето и пролеће Господ сазда,
као што и псалмопевац рече,
и у њима красоте многе:
птицама брзо, весеља брзо прелетање,
и горама врхове,
и луговима пространства,
и пољима ширине;
и ваздуха тананог
дивним неким таласима брујање:
и земаљске дароносе
од мирисних цветова, и травносне;
али и саме човекове природе
обнављање и веселост
достојно ко да искаже?

Ово све, ипак,
и друга чудна дела Божја,
која ни оштровидни ум
сагледати не може,
љубав превазилази.
И није чудо,
јер Бог је љубав,
као што рече Јован син громов.

Варање никакво у љубави места нема.
Јер Каин, љубави туђ, Авељу рече:
"Изиђимо у поље".

Оштро некако и бистротечно
љубави је дело,
врлину сваку превазилази.

Љубав Давид лепо украшава,
рекавши: "Као миро на главу,
што силази на браду Аронову,
и као роса аермонска,
што на горе силази Сионске".

Узљубите љубав,
младићи и девојке,
за љубав прикладни;
али право и незазорно,
да младићство и девство не повредите,
којим се природа наша
Божанској присаједињује,
да Божанство не узнегодује.
Јер апостол рече:
"Духа Светога Божјега не растужујте,
Којим се запечатисте
јавно у крштењу".

Бејасмо заједно и један другом близу,
било телом или духом,
но да ли горе, да ли реке
раздвојише нас,
Давид да рече: "Горе Гелвујске,
да не сиђе на вас ни дажд, ни роса,
јер не сачувасте Саула,
ни Јонатана"!
О безлобља Давидова,
чујте, цареви, чујте!
Саула ли оплакујеш, нађени?
Јер нађох, рече Бог,
човека по срцу моме.

Ветрови да се с рекама сукобе,
и да исуше,
као за Мојсија море,
као за Исуса судије,
ћивота ради Јордан.

Еда би се опет саставили,
и видели се опет,
љубављу се опет сјединили
у самом Христу Богу нашем,
Коме слава са Оцем
и са Светим Духом
у бескрајне векове,
АМИН.
Priloženi fajlovi
Tip fajla: zip Despot Stefan Lazarevic - Slovo ljubve.zip (3,9 KB, 12 puta viđeno)
aerochivija je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 18.8.2007, 3:45   #219
aerochivija
Veteran
 
Član od: 19.3.2006.
Poruke: 498
Zahvalnice: 1.236
Zahvaljeno 762 puta na 295 poruka
Određen forumom Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858

Краљ Никола Петровић Његош
ОЛИВЕРА

Вратима је Смедерева
испред сунца првих зрака
изјахала на хатове
чета једна од јунака.

Од копаља и сабаља,
златног руха и рахтова,
посула се Смедереву
јасна св'јетлост по зидова.

Три стотине коњаника
подранило путовати
пут срећнога Дренопоља;
султанови то су свати -

синоћ дошли; код старога
књаза били на вечеру,
а јутрос му одведоше
красну кћерку Оливеру.

Нико свате не испрати.
Град је нијем, пјесме није;
над градом се само сјетно
алај-барјак Ђурђев вије.

Под барјаком деспот оста;
без ријечи сједи, гледа,
док сватова зорна чета
не ишчезну из догледа,

па ка' рањен лав ће јекнут'
са врх града, скрај барјака,
гласом кога појачава
родитеља туга јака:

"Ох, гдје ће ми д'јете моје,
куда пође, боже свети,
зар се смије оцу кћерца
уграбити и отети?

О господе, ако те је,
види је ли право ово?
Јест, ка' није, бабо ми га
заслужио на Косово.

Ох, изда' је господара,
издао је отаџбину,
пак траг му је дочекао
срам овакви и судбину.

Грозно плаћам гријех оца,
на мој дом се правда свети,
чим ми султан Оливеру
може повест и отети.

Оливеро, што дочеках!
Оливеро, срце моје,
да се тужно твоји дани
у харему турском броје!

О како бих срећан био
да сам тебе удомио
за владара или књаза,
који би ти мио био,

у хришћанском каквом двору,
гдје стидљивост и ред влада
а ти оде у харему
под насиљем гдје част пада.

Што је жена на те стране,
жена једног турског цара?
Робље то је доведено
у кревет му са пазара.

Без пор'јекла, ка' живинче,
без заносног идеала,
у жиле се чије није
крв племићка заиграла.

Тамо моја Оливера
број робиња умножиће,
и принцеза тамо српска
ка' робиња друга биће.

Куку, чедо, грдно ли је
за Србију и за мене,
да ти младој живот тамо
у харему турском вене.

Из средине народа те
освојеног султан узе,
не мога те Србин бранит',
а ја ево роним сузе

од срамоте и од јада.
Бога молећ' да ме није,
чим остарах и остадох
и без тебе и Србије.

О господе, тугу моју
и срам српски што ће спрати,
кад морасмо одиву нам
невјерноме цару дати!

Ти, Дунаве, водо хладна,
што бедем ми града мијеш,
с бојом твојом плавом мене
ти не тјешиш, но се смијеш

и ругаш се млакавости
срца мога, мојој моћи,
гдје не могу ни народу,
ни дјетету свом помоћи,

Клетво строга, суминуј ме,
стара клетво, клетво строга,
ја и српски народ са мном
већ исписмо срџбу Бога

за грехове почињене
за потомства, за неслогу,
да зар Србу Срб доскочи,
зашто, рашта, вај по Богу?!

О господе, у којега
ми имамо тврду вјеру;
за потоњу жртву прими
кајања нам — Оливеру!"
Priloženi fajlovi
Tip fajla: zip Kralj Nikola Petrovic Njegos - Olivera.zip (4,5 KB, 15 puta viđeno)
aerochivija je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Stara 18.8.2007, 3:49   #220
aerochivija
Veteran
 
Član od: 19.3.2006.
Poruke: 498
Zahvalnice: 1.236
Zahvaljeno 762 puta na 295 poruka
Određen forumom Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858

Издање: Радоје Р. Домановић, Целокупна дела, књига друга
Издавачко предузеће «Народна просвета», Београд

Редакциони одбор:

Др. Владимир Ћоровић, професор Университета и Члан Српске Краљевске Академије
Јеремија Живановић, Ректор Више Педагошке Школе
Павле Стевановић, Хон. Професор Университета
Урош Џонић, Управник Университетске Библиотеке и Хон. Професор Университета
Стеван Јелача, Професор књижевности Iii Беогр. Гимназије


Радоје Р. Домановић
САН ЈЕДНОГ МИНИСТРА (1902)


И сами министри су, Боже ми прости, кажу, људи, као и сви други. И они морају јести, пити, спавати, као и ми смртни, само им, како веле, иде теже од руке да мисле, али та се простачка, ниска способност и не тражи за тако високе положаје.

*
Господин министар Н. (шта се кога тиче име!) седео је у својој канцеларији заваљен у мекој наслоњачи и, како је земља била у невољи, то је могао мирно и спокојно да размишља да ли да вечера кечиге печене на жару, или пржене. Како се већ смркавало, то се после дужег размишљања одлучи за прво, и диже се да мало прође по чистом ваздуху, колико тек ради бољег апетита. И шта би? Бар се не може рећи (а има злих језика који хоће свашта да говоре) да у земљи ништа не ваља, не ваља просвета, не ваља привреда, бедно финансиско стање, не ваљају економске прилике, не ваља... Може се ређати до миле воље шта све не ваља, али се код министарских апетита мора стати, он је исправан.
Елем, господин министар Н. прошетао је, пио пива, вечерао печене кечиге и залио црним, добрим вином, а кад је тако лепо и савесно испунио дужност према својој отаџбини, легао је у постељу блажен, задовољан, и заспао са срећним осмехом на устима, као човек кога никаква брига и мисао не узнемирава.

*
Али сан, и не знајући, можда, да је господин Н. министар, усуди се да узнемири његово господство, и пренесе га у далеку прошлост његове младости.
Сања.
Зимња ноћ. Ветар напољу фијуче, а он као у истој маленој, влажној соби где је као ђак становао. Седи за својим ђачким сточићем. Поноћ превалила. Наслонио се главом на десну руку, а у левој му књига, коју је до малочас читао. Пред њим мала лампа, у којој је већ догорео гас, те чкиљи, пршти и дими слаби пламичак, који се готово једва и види кроз поцрнело стакло. У соби хладно, те је огрнут својим поабаним зимским капутом. Седи тако непомично, поглед му упрт у једну тачку, а мисао га носи у далеку будућност.
Размишљао је о своме раду у будућности. Био је решен да сав свој век посвети племенитом, тешком раду и делима, да се бори за правду и слободу, да жртвује све, па и живот, ако затреба за срећу и добро своје земље, за интересе опште. Пред собом је гледао дуги низ година, које ће он испунити корисним напорним радом, осећао је да ће моћи остварити своје идеале, и да је у стању да савлада све препоне које му год стану на пут, на тај пут врлине, са кога никад неће скренути.

Poslednja ispravka: aerochivija (18.8.2007 u 3:56)
aerochivija je offline   Odgovor sa citatom ove poruke
Odgovor

Bookmarks sajtovi

Alatke vezane za temu
Vrste prikaza

Vaš status
Ne možete postavljati teme
Ne možete odgovarati na poruke
Ne možete slati priloge uz poruke
Ne možete prepravljati svoje poruke

BB kod: uključeno
Smajliji: uključeno
[IMG] kod: uključeno
HTML kod: isključeno



Sva vremena su po Griniču +2 h. Sada je 11:36.


Powered by vBulletin® verzija 3.8.7
Copyright ©2000–2024, vBulletin Solutions, Inc.
Hosted by Beograd.com