Prikaz jedne poruke
Stara 20.6.2007, 0:59   #103
Ulmawen
Starosedelac
 
Član od: 6.4.2007.
Lokacija: Narquelion la.. tu y aldalin Kortirionwen
Poruke: 1.360
Zahvalnice: 484
Zahvaljeno 920 puta na 515 poruka
Određen forumom Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858

Po neka reč i o našim starim Bogovima i običajima

Slovenski stari panteon je jedan od onih o kojima se najmanje zna, jer pisanih izvora takoreći da ni nema. Ipak, evo nešto malo upoznavanja sa starim Bogovima naših predaka, iz onoga o čemu se po malo zna, a po malo pretpostavlja.
Svetovid- Svetovit
Svetovid je jedno od najvećih slovenskih Božanstava. O njemu, na žalost, danas znamo premalo, a to malo saznajemo iz pesama i priča koje su se donekle sačuvale u narodnom predanju. Ono što se o njemu zna je da je pre svega bio ratnički Bog. Atributi su mu beli konj, mač, zastava, koplje, bela, crvena i purpurna boja i broj 4.
Najpoznatije slovensko svetilište bilo je podignuto u čast ovog Boga, a nalazilo se u Arkoni, na ostrvu Rujnu (danas Rigen), koje su Danci 1168. godine spalili prilikom pokrštavanja Zapadnih Slovena. Pouzdano se ipak zna da se u tom hramu nalazila statua Boga Svetovida, sa četiri glave koje gledaju svaka na po jednu stranu sveta. Danas se Svetovida sećamo na Vidovdan, 15. juna.
Isvara- Svarog
U skupu Bogova paganskog slovenstva, Isvarog je Bog-otac, drugačije nazvan Svarog. Neki smatraju da je poreklo imena ovog Božanstva od sanskritskog korena sva (sav, sve, svoj) i rok (rog) u bukvalnom smislu reči rog-hrana. Svarog je u Slavena imao imao značenje hrasta, snopa i hleba. Sloveni se Svarogu nisu molili, oni su ga videli noću gledajući u sazvežđe Veliki Medved, poistovećujući Mlečni Put sa putem u Raj. Praznik Žetve koji je postojao kod svih Slovena, imao je karakter praznovanja Boga Hrasta-Snopa. Ideja Boga-Oca je stara kao i sam svet. U poimanju ove ideje ostalo je mnogo iz paganske prošlosti. Tako su snop ili hrastić, grana hrasta bili obavezni atributi božićnih praznika. Ovo spajanje Snopa i Hrasta uz Božić, govore sami za sebe, jer su Božić i Koledin dan u davnim vremenima bili praznici skupa Božanstava, a naravno, najpre Boga-Oca Svaroga.
Perun-Varuna
Perun je Bog rata, groma, munje, kiše, oluje. Poznat pod imenima Peruna, Perkun, kod nemaca Donar, kod Skandinavaca Tor. Strela, Luč (Zrak) i Perun kao pojmovi su u vezi, pa tako Perun nije samo Bog Groma, već i Bog Sunca. Perun ispunjava jednu te istu ulogu- ovladava Silom kažnjavajući zlo udarom munje. Danas se Perun u Srba slavi 2. avgusta i naziva se Sveti Ilija. U narodu se još uvek čuva staro ime za hrast »grmik«- Perunovo drvo, jer grom uvek udara u hrast.
Ulmawen je offline   Odgovor sa citatom ove poruke