Prikaz jedne poruke
Stara 22.6.2007, 20:29   #108
Ulmawen
Starosedelac
 
Član od: 6.4.2007.
Lokacija: Narquelion la.. tu y aldalin Kortirionwen
Poruke: 1.360
Zahvalnice: 484
Zahvaljeno 920 puta na 515 poruka
Određen forumom Re: Parčence duše - prateća tema uz: http://www.sk.co.yu/forum/showthread.php?t=12858

Pastir Volos
Volos je najosporavanije slovensko Božanstvo. Postoje mnoge verzije i teorije o njegovim delima- gdegod se veruje da su Veles i Volos jedno isto Božanstvo, gdegod (kod Rusa) da je Volos neka vrsta Demona, ali mi smo izabrali da verujemo u ovu teoriju: da je Volos Zvezdani pastir. Napasajući stada u Svargi, on je bio istovremeno i pokrovitelj stada zemaljskih. Veliku ulogu u životu pastira igrala je Večernja ili Jutarnja zvezda, koja se naziva »pastušej«- Zvezda pastira. Otuda Pušan- Volos napasa zvezde dok sazvežđa postaju stada. Kao Božanstvo pastira, on im pomaže da pronađu izgubljene ovce, jer su njemu svi puteljci poznati. On sam kreće sa Mlečnim putem predvodeći svoja zvezdana stada.
Istovremeno, on je vesnik božanske volje na zemlji, a njegova životinja je ovan.
Vedro
Heroj neba i zaštitnik svetlosti bio je Vedro kod nekih Slovena. »Vedro« znači lepo vreme, vreme koje će potpomoći rod. Pagani su razumeli da je krava- trava izrasla zahvaljujuću suncu, nebu, kiši. Oni su znali da Zemlja- mati rađa travu uz pomoć sunca i kiše. Na isti način, posle kiše je moralo biti sunčano, to jest Vedro. Vedro posle kiše, koju daje Dažbog, greje majku- sunčevu zemlju koja rađa travu neophodnu kravama, koje daju mleko.
Koleda i folklorna simbolika
Koleda ne predstavlja odvojeno Božanstvo, već skup Bogova ili zbir likova Svaroga, sjedinjenih u jedno lice. U reči »koleda« (kolenda, kolo) sadržano je jedno veoma važno značenje za život drevnih Slovena koje obeležava princip vremena, odnosno promenu godišnjih doba. »Kolo«- krug (kao srpska narodna igra), označava vreme koje je takođe krug, čiji je izvor Svarog, koji je pokretač Točka Vremena.
Iz pisanih kineskih izvora saznajemo da su slovenski narodi u arijevskim zemljama negovali drevni običaj kotrljanja zapaljenog točka po snegu. Isti takav običaj upražnjavan je i na jugu Rusije, a sastojao se u tome da se točak umotan klasjem, premazan smolom i zapaljen, da bi ličio na Kolo- Sunce, kotrljao po snegu dok se sneg topio pod njim. Smisao ovog obreda bio je da objasni ulogu Svaroga, Is-tvaroga (tvor, tvar- stvaranje) početkom proleća (Vesne), kada je moć Zime rušena ognjištima i Koledom. Do danas su sačuvane pesme koje su se tom prilikom pevale (čuvene Koledarske pesme), a u kasnijem periodu, ovaj se obred poklopio sa praznovanjem Božića i elementi starog obreda pomešali su se sa novim.
Obred se satojao u paljenju ognjišta u dvorištu, pri čemu su se istovremeno od snega pravile 3 figure- tri Sneška, tri brata. Jedna figura predstavljala je Koleda, druga Zimu i treća Krišnjeg.** U koledarske dane rađao se Bog narastajućeg svetla na šta su asocirale sveća ili baklja u levoj ruci Krišnjeg, koja se palila pre ognjišta uz pesme i igre.
Ulmawen je offline   Odgovor sa citatom ove poruke