Prikaži potpunu verziju : Pomoć za kontrolni el. energetika
E ovako. Imam kontrolni, nemam knjigu :D A nemam bogami skoro nista ni u svesci
al imam pitanja sa kontrolnog :D
evo pitanja koji mi zadaju muke
5.Kako se stvaraju gubitci u bakru i gvozdju transformatora?
6.Kakvih padova napona ima u transformatoru i od cega zavise?
Ostalih 12 sam resio...
Modovi pls ostavite temu do sutra 7"45am tad mi je kont :d
Posle brisite...
5. Губици у гвожђу су последица хистерезиса и вртложних струјања (оба губитка потичу од наизменичног магнећења феромагнетног материјала), док су губици у бакру у ствари Џулови губици у намотајима примара и секундара. Губици у гвожђу зависе од оптерећења при сталном напону.
Едит: Вероватно ћеш добити далеко прецизнији одговор од Воје до 7" 45'.
A Voja verovatno vec spava... :(
Kao što si i sam do sada sigurno shvatio sve gubitke u transformatoru možeš podeliti u dve osnovne grupe po materijalu u kome nastaju odnosno po razlozima zbog kojih nastaju.
Po materijalu u kome nastaju gubici u transformatoru mogu da se podele na gubitke u bakru i na gubitke u gvožđu. Razlog za nastajanje gubitaka u bakru je proticanje struje kroz provodnike primarnog i sekundarnog namotaja i oni se izražavaju putem Džulovog zakona po kome su gubici direktno proporcionalni kvadratu struje koja kroz njih protiče iliti u prevodu Pcu=R*I^2 (pri čemu je R približan aktivan otpor primarnog odnosno sekundardnog namotaja). Praktično to znači da se gubici u bakru manifestuju kao grejanje namotaja žica na primaru i sekundaru :D
Gubici u gvožđu se mogu podeliti na gubitke usled tzv. "vrtložnih" struja i na gubitke usled "histerezisa" tj. na gubitke u toploti i gubitke usled magnećenja feromagnetnog materijala (gvožđa) od koga je jaram (gvozdeni deo koji čini telo koje spaja namotaje primara i sekundara) napravljen. Vrtložne struje nastaju kao posledica magnetnog fluksa koje proizvode primar i sekundar. Drugim rečima svaki provodnik kroz koji protiče naizmenična struja oko sebe proizvodi naizmenično elektromagnetno polje a to isto elektromagnetno polje kada prolazi kroz jaram transformatora grubo rečeno "proizvodi" magnetni fluks na njegovoj površini. Čim se na površini nekog magnetnog materijala pojavi magnetni fluks to automatski znači da će isti da u tom materijalu napravi električno polje zato što su magnetno i električno polje neraskidive manifestacije jedne te iste pojave tj. elektromagnetnog polja. Tako bar kaže Maksvel :) Elem. Čim se na površini jarma pojavi električno polje elektroni u gvožđu počnu da se kreću a kako smo već rekli čim se pojavi organizovano kretanje čestica u nekom materijalu (a to se drugačije zove struja) automatski imamo Džulove gubitke tj. zagrevanje. Generalno prava formula za računanje Džulovih gubitaka usled vrtložnih struja je složena ali oni direktno zavise od kvadrata frekvencije magnetnog fluksa (samim tim i izvora napajanja transfomratora) i kvadrata amplitude magnetne indukcije (oznaku jedinice za magnetnu indukciju naći ćete na novčanici od 100 dinara ;))
Drugu podkategoriju gubitaka u gvožđu predstavljaju gubici usled magnećenja materijala odnosno histerezisa. Ovaj deo je manje više teško objasniti ali generalno svaki materijal koji ima sposobnost magnećenja (recimo gvožđe) ima u sebi male "stvarčice" koje se zovu magnetni dipoli. E sada, kada se dipoli izlože spoljašnjem magnetnom polju (recimo navijete par navojaka žice oko gvožđa i uključite na bateriju) ti dipoli se usmeravaju u pravcu polja koje je stvorio namotaj (on je sada izvor magnetnog fluksa) a kada se ukine recimo struja u namotaju dipoli ponovo postaju dezorijentisani. Generalno upravo ova dezorijentisanost je razlog zbog čega materijali koji mogu da budu magneti nisu magneti dok ih određenim postupkom ne napravimo da budu magneti. A kako se to radi? Pa jednostavno. Ako recimo umesto baterije od 12 volti stavimo izvor od 220V naizmenično dipoli će zbog velike jačine magnetnog polja kome su bili izloženi jednostavno i nakon ukidanja napona na namotaju ostati u tom položaju i tada se obično kaže da je feromagnetik prešao u stanje zasićenja. To ste sigurno videli par puta kada ste recimo gurali šrafciger u utičnicu i sl. Šrafciger je u tom slučaju bio izložen velikom električnom polju koje opet izaziva magnetno polje itd. što u prevodu znači da su se dipoli ispravili :)
Elem da se vratim na gubitke. Za usmeravanje dipola potrebna je energija koja se nepovratno gubi u tom procesu. Nešto od te energije se manifestuje kao toplota ali većina "nestaje" u procesu usmeravanja u samom materijalu. Formule za gubitke u histerezisu su relativno komplikovane ali generalno uvek važi pravilo da su gubici usled Džulovog efekta i u gvožđu i u bakru mnogo veći nego oni nastali kao posledica histerezisa.
Što se tiče napona njihov broj pre svega zavisi od toga do koje dubine želiš da odeš u izučavanju transformatora :D Da te ne bih sa ovime preterano opterećivao jer mislim da ne možeš da shvatiš sve principe gubitaka napona sa tvojim trenutnim obrazovanjem, reći ću samo da padovi napona nastaju pre svega zbog pojave samoindukcije i međusobne indukcije na namotajima sekundara i primara. Samoindukciju možeš shvatiti kao pokušaj sopstvenih provodnika u primaru i sekundaru da se suprotstave pojavi elektromagnetnog polja odnosno treba da shvatiš da je osnovna osobina elektromagnetnog polja, grubo rečeno, da samo sebe ubije na neki način :) Zbog toga uvek na namotajima transformatora postoje gubici u naponu nastali samoindukcijom. Tu je i međusobna indukcija. Međusobna indukcija se javlja kao posledica toga što se primarni i sekundarni namotaj nalaze blizu jedan drugoga kod transformatora pa dolazi do mešanja njihovih elektromagnetnih polja što opet utiče na to da primar izaziva da se u sekundaru pojavi napon koji pokušava da "ubije" struju u njemu i obrnuto.
Dakle da skratim priču. Primar i sekundar su međusobno povezani na više načina od čega su najvažniji veza putem vazduha (elektromagnetna polja su im u dodiru) i veza putem gvožđa tj. jarma. Kroz jaram protiče struja kao posledica toga što su namotaji namotani oko njega. Bitno je shvatiti u celoj priči da svako promenjljivo električno polje izaziva promenjljivo magnetno i obrnuto tj. da u suštini u prirodi postoji samo jedno jedinstveno elektromagnetno polje. Ta činjenica znači da će gubici u naponu na namotajima nastati na svim mestima gde magnetno polje proizvodi električno koje opet proizvodi struju a koja opet proizvodi napon.
Nadam se da je posle cele ove pisanije bar nešto postalo jasnije zato što iskreno ne mogu pojave u elektrotehnici da se sagledaju sa realnog stanovišta osim ako se to ne radi na fakultetima gde se elektrotehnika izučava kao jedan do glavnih predmeta.
E sad ako ne dobiješ 5, ne vraćaj se na forum :rofl: :tapsh:
E sad ako ne dobiješ 5, ne vraćaj se na forum :rofl: :tapsh:
Vala bas imam sva pitanja i to odg :D
@holodoc
Skapirao sam 90% teksta... Treca sam godina ETSa :D Tako da sam shvatio...
Samo sto se tice gubitaka... Negde sa dosao do informacije da zavisi od sekudarne struje opterecenja i da ima veze sa induktivnom i omskom otpornoscu... E sad tu mi nesto nelogicno al neam knjigu pa ne mogu da se orjentisem, oces mi molim te objasniti i taj deo?
fingerprint
18.3.2009, 1:26
Vala bas imam sva pitanja i to odg :D
@holodoc
Skapirao sam 90% teksta... Treca sam godina ETSa :D Tako da sam shvatio...
Treca? Mi to ucimo sad u cetvrtoj (Predmet se zove Elektricne Masine). Doduse ja sam Automaticar...
PS : Srecno na kontrolnom!
Vala bas imam sva pitanja i to odg :D
@holodoc
Skapirao sam 90% teksta... Treca sam godina ETSa :D Tako da sam shvatio...
Samo sto se tice gubitaka... Negde sa dosao do informacije da zavisi od sekudarne struje opterecenja i da ima veze sa induktivnom i omskom otpornoscu... E sad tu mi nesto nelogicno al neam knjigu pa ne mogu da se orjentisem, oces mi molim te objasniti i taj deo?
Ima veze. Naime, s obzirom da si treća godina elektrotehnike onda mogu da se koristim izrazima kao što su impedansa i reaktansa? :)
E vidiš. Uticaj sekundarnog namotaja postoji na primarni samo u jednom slučaju tj. kada je sekundarni namotaj opterećen impedansom kao što su aktivni potrošači tipa otpornika ili možda čak i neki potrošač koji ima izraženu reaktivnu otpornost kao što je recimo kalem. Drugim rečima ako na sekundaru imaš otvorene žice onda ćeš na krajevima tih žica dobiti samo indukovanu elektromotornu silu (napon) ali s obzirom da nemaš zatvoreno kolo na sekundaru nećeš imati struju a bez struje nema ni međusobne indukcije ni uticaja sekundarnog kalema na napon na primaru. Ovaj način rada se inače zove režim rada transformatora u praznom hodu a fluks koji tada postoji u jarmu se zove fluks praznog hoda. Zapamti ovo biće od koristi kasnije ;)
Kada se na sekundar prikači opterećenje (impedansa) stvari se bitno menjaju. Drugim rečima kao posledica zatvaranja kola sada se na izlazu javlja samoindukcija a između primara i sekundara se javlja međuindukcija. U principu rešavanje transformatora u takvim situacijama zavisi od toga kako želiš da ga posmatraš a najčešće se pomstraju slučajevi idealnih transformatora tj. tada važi da zasićenje feromagnetika (gvožđa) ne postoji i da se kompletan magnetni fluks koji potiče od primara i sekundara zatvaraju u jaram (nema rasipanja). U tom slučaju fluks sekundara i primara se u jarmu međusobno sabiraju tako da sada ukupan fluks u njemu čini stalni deo tj. fluks praznog hoda i fluksevi koji potiču od namotaja primara i sekundara. Čim potrošač na izlazu počne svojom impedansom da utiče na struju sekundara (i samim tim je smanjuje) smanjuje se i udeo magnetnog fluksa koju proizvodi sekundarni namotaj u ukupnom fluksu jarma jer se sećaš da smo malopre rekli da fluks čine tri komponente, fluks praznog hoda i fluksevi primara i sekundara. Kako je u prirodi elektromagnetnog polja da pokušava uvek da samo sebe ubije tj. da kompenzuje ono što je načinilo to automatski znači da će primar reagovati većom strujom da kompenzuje promenu fluksa u jarmu koje je postojalo u stabilnom stanju a najbitnija stvar kod dobrog transformatora je da ukupni fluks u jarmu bude što stabilniji kada se menja opterećenje na sekundaru. Drugim rečima trafo svojim karaktersitikama, pre svega zahvaljujući magnetnoj permeabilonosti (ili magnetnoj propustljivosti materijala od kojeg je napravljen jaram - uglavnom gvožđe) treba da bude sposoban da održava stalni fluks u jarmu odnosno kompenzuje bilo kakve nagle promene na izlazu jer je ključ kompletnog koncepta elektromagnetnog polja u ravnoteži.
Da ne bih smarao više teorijom u praksi se veoma često dobijaju slučajevi kada su na izlazu vezani isključivo aktivni potrošači. Tada se uticaj potrošača na napone (pre svega napon primara) analizira predstavljanjem transformatora kroz odgovarajuće šeme koje sadrže struje, međusobne induktivnosti itd. a zatim se reše na neki od načina na koji se rešavaju klasična kola (Kirhofova pravila, Tevenenova teorema, metoda potencijala čvorova itd.). Kao najbitniji faktor u kompletnim proračunima se uzima prenosni odnos kao i međusobne induktivnosti. U suštini bez njih veoma je teško bilo kakav proračun izvesti a da nečemu vredi. U elektronici primera radi opšte je poznato da se radi tzv. preslikavanje potrošača sa sekundara na primar i to tako što se kompletan sekundar sa potrošačem (ili ekvivalentna impedansa ako ih ima više) zameni jednom impedansom koja potpuno zamenjuje kolo primara a za ekvivalentnu impedansu tog preslikanog otpornika se uzme da je jednaka kvadratu prenosnog broja pomnoženog impedansom koja se preslikava.
Treca? Mi to ucimo sad u cetvrtoj (Predmet se zove Elektricne Masine). Doduse ja sam Automaticar...
PS : Srecno na kontrolnom!
I ja sam bio automatičar i ako se ne varam to je predmet "Osnovi elektrotehnike 2" gde se radi dobar deo naizmeničnih struja a pominju se i transformatori :)
@Teva
Nadam se da ćeš bar nešto od ovoga naučiti a ne samo iskoristiti da prepišeš na kontrolnom što nije poenta bilo kog učenja. Elektrotehnika je sjajna nauka i jednom kada naučiš da je ne mrziš i učiš je samo da bi je naučio shvatićeš koliko može da bude interesantna i od koristi :)
E bio je kontrolni :D I sve sam uradio :D
Odgovor koji sam napisao za gubitke napona je sledeci
"Na transformatoru postoje gubici napona na primaru i gubici napona na sekundaru, koji nastaju zbog omske otpornosti i induktivnosti namotaja, a zavise od sekundarne struje opterecenja."
Ja mislim da sam pogodio :D
E bio je kontrolni :D I sve sam uradio :D
Odgovor koji sam napisao za gubitke napona je sledeci
"Na transformatoru postoje gubitci napona na primaru i gubitci napona na sekundaru, koji nastaju zbog omske otpornosti i induktivnosti namotaja, a zavise od sekundarne struje opterecenja."
Ja mislim da sam pogodio :D
Može i tako ukratko mada ono "sekundardna struja opterećenja" i nije baš nešto ubedljivo. Ispravnije bi bilo zbog "struje sekundara" ;)
BTW, da je u pitanju srpski verovatno bi rečenica bila netačna zbog onog "gubitci" ;) Pravilno je reći "gubici" zbog glasovne promene koja se zove "gubljenje suglasnika (http://sr.wikipedia.org/wiki/Губљење_сугласника)" ;)
Na transformatoru postoje gubici koji se dele na gubitke u gvožđu (zbog magnećenja i histerezisa; gubici usled vrtložnih struja mogu se zanemariti jer se transformatori prave od naslaganih tankih limova) i gubitke u bakru (u primaru i sekundaru, zbog omske otpornosti). Gubici zbog elektromagnetnog rasipanja su relativno mali, a induktivnost nije gubitak - pomoću nje transformator u opšte i može da radi.
Fala vojo stvarno si brz :D
Sve je proslo :D Nadam se da ce se odgovor pokazati kao dobar :D
Neki put mi stvarno nije jasan skolski sistem u ovoj skoli, ja sam upisao smer elektrotehnicar racunara, koji ce k meni energetika....
vBulletin® v3.8.7, Copyright ©2000-2025, vBulletin Solutions, Inc.