Prikaži potpunu verziju : Tekstovi o programiranju
Ne znam da li sam ubo pravu rubriku za ovo pitanje, ali ne vidim gde bi drugde moglo više da pasuje.Pitanje je za urednike časopisa.Zašto u SK-u nema tekstova o programiranju, vezanih za najpopularnije programske jezike tipa VB, C/C++, Delphi.U svakom broju može da se izdvoji dve, ili barem jedna strana koja bi se bavila time i sadržala bi razne cake tipa kako napraviti ovo, kako napraviti ono ? Jel fale autori takvih tekstova (U šta sumnjam), ili je pak nešto drugo u pitanju ?
Ja bih rekao da je to mnogo komplikovanije nego što na prvi pogled izgleda. Postavlja se pitanje odakle početi, od samog uvoda u neki programski jezik ili preći odmah na pisanje skripti, ''caka'' itd. Ako se krene od ovog prvog bogami će se neki početnik doooobro načekati da bi sakupio jedan pristojan tutorijal (pošto znamo da časopis izlazi mesečno) a drugima će biti totalno ne zanimljivo, ako se krene od koncepta da sve to treba pisati za one koji već barataju nekim programom postavlja se i pitanje koliko treba ''ulaziti u dubinu'' i koliko će takvi članci biti interesantni za širi auditorijum (za početnike sigurno neće, a bogami ni za one koji se ozbiljno bave programiranjem). Takođe se postavlja pitanje koji jezik opisivati i na koliko strana. Ako se krene od C, C#, C##, pa preko JAVA(e), PHP-a,..., i kad b ih sve nabrajao trebalo bi mi nekoliko redova ovog teksta, uvek će biti onih koji će reći ''a što se baš o ovome piše''. Ja bih pre odvojio jednu stranu koja bi služila da usmeri čitaoce ka raznim sajtovima koji već imaju objavljene tutorijale, skripte, primere..., a takođei i ka zvaničnim sajtovima tih programa. Neko će reći ''pa sve to može i google da odradi'', i ja bih rekao da može, ali treba o nečemu i da se piše.
Mislio sam više na neke tekstove tipa onih How to...za neku određenu stvar.Ti tekstovi bi bili ponajviše usmereni ka početnicima i polupočetnicima.Evo i zašto.Profesionalci koji već vladaju nekim programskim jezikom baš i nemaju preterane potrebe da traže pomoć, a i ako im ustreba sigurno je neće tražiti u nekom časopisu, već znaju gde to da nađu i šta treba da traže, a i obično su članovi specijalizovanih sajtova i foruma koji se time bave, dok recimo početnici imaju malo izbora, jer gotovo sve knjige koje sam imao prilike da vidim su jako loše napisane (recimo, ja da sam morao da učim iz njih, ne bih ništa znao :)), a kad se obrate za pomoć na nekim forumima obično budu popljuvani jer postavljaju glupa i početnička pitanja :) (čast izuzecima)...Mislim da bi takvima, ovakvi tekstovi bili jako korisni.Recimo moglo bi se pisati o tome kako napraviti instalaciju, kako se konektovati na bazu, kako kriptovati podatke, kako napraviti jednostavan imenik, kako napraviti jednostavan kalkulator, kako se radi sa grafikom...Mislim, ok, ima svega toga na netu ohohoho, ali to se može reći i za sve ostale stvari o kojima časopis piše, recimo zašto opisivati hardver kad se informacije mogu naći na sajtu proizvođača, a i ima gomile sajtova koji se bave benchmarkom, zašto opisivati igre kad ima gomile review-a na netu, zašto opisivati programe kad isti imaju help fajl u kome sve lepo piše, zašto pisati o podešavanju BIOS-a (bilo u jednom od prethodnih brojeva) kad to piše u uputstvu koje se dobija uz ploču..itd, itd...You get the point :)
A sada konkretno :)
Postavlja se pitanje odakle početi, od samog uvoda u neki programski jezik ili preći odmah na pisanje skripti, ''caka'' itd. Ako se krene od ovog prvog bogami će se neki početnik doooobro načekati da bi sakupio jedan pristojan tutorijal (pošto znamo da časopis izlazi mesečno) a drugima će biti totalno ne zanimljivo, ako se krene od koncepta da sve to treba pisati za one koji već barataju nekim programom postavlja se i pitanje koliko treba ''ulaziti u dubinu'' i koliko će takvi članci biti interesantni za širi auditorijum (za početnike sigurno neće, a bogami ni za one koji se ozbiljno bave programiranjem).
Po toj logici, isto se može reći za sve ostale tekstove u časopisu.Ne može svakom sve da bude interesantno.Recimo, ja sam klasični softveraš koga hardver ne interesuje previše, tj. znam onoliko koliko mi treba da baš ne moram da jurim u servis da mi neko "ubode" grafičku kartu, memoriju, modem ili da cimam nekom da mi raskači i poveže računar svaki put kad brišem prašinu :) (tako da mi dobar deo tih tekstova nije naročito interesantan, mada ima izuzetaka), ali kad čitam opis i sve one mambo-džambo oznake, dođe mi da pitam autora "Jeli bre brate, jel to valja ili ne valja ?" :), ali to ne znači da ne treba pisati o tome, jer ima ljudi kojima to znači mnogo više nego meni.Isto je i sa programiranjem.
Takođe se postavlja pitanje koji jezik opisivati i na koliko strana. Ako se krene od C, C#, C##, pa preko JAVA(e), PHP-a,..., i kad b ih sve nabrajao trebalo bi mi nekoliko redova ovog teksta
Pa dobro nije baš tako, zna se koji su programski jezici najpopularniji (od ovih prizemnih jel, a PHP i JAVA se ipak koriste u izradi web stranica), već sam ih pomenuo, a to su sigurno VB, C/C++ i Delphi, sve ostalo koristi mnogo manje ljudi, da ne kažem šačica. :)
a bih pre odvojio jednu stranu koja bi služila da usmeri čitaoce ka raznim sajtovima koji već imaju objavljene tutorijale, skripte, primere..., a takođei i ka zvaničnim sajtovima tih programa.
O ovome sam već pisao u prethodnom postu.Po toj logici časopis ne bi ni trebao da piše ni o čemu, već samo da usmerava ljude na lokacije na internetu gde se mogu naći review-i programa i igara, opisi hardevar, benchmark rezultati, zvanične sajtove proizvođača...itd.
Pa dobro bre :), šta ja rekoh na kraju svega.
Neko će reći ''pa sve to može i google da odradi'', i ja bih rekao da može, ali treba o nečemu i da se piše.
Kao saradnik redakcije, i kao moderator ove teme, bio bi red i ja da se ubacim. :D S jedne strane razumem zasto nema tekstova o programiranju a sa druge ni ja ne razumem zasto ih nema (i ja sam drug programer). Nazalost, vremena su se promenila. Ranije (staro dobro vreme C=64) nije bilo toliko raznovrsnih programskih jezika. A i bila je draz da svako na racunaru (bez prethodne instalacije nekog Dev studia) napravi sprajt koji pliva preko ekrana. :cool: Danas je druga prica. Kao prvo, treba instalirati neki programski jezik da bi uopste neko mogao da prekuca sors kod. Kao drugo, ima toliko jezika i materijala, da ni da se casopis reimenuje u Svet programiranja i da pocne da izlazi jednom nedeljno, ne bi uspeo da pokrije svaki aspekt programiranja. Plus, ranije je svako morao da zna barem nesto malo da kucka na tastaturi. Sada, upalis racunar, sacekas malo. kliknes na ikonu i igras najnoviji GTA. Vecina ljudi, ipak, preferira komfor. Na zalost, programeri bas i nisu ciljna grupa casopisa. Tacnije, ja ne znam (sto ne znaci da ne postoji) ijedan casopis kojem su programeri glavna ili jedina ciljna grupa. Programeri ipak dodju samo 10% od onih 10% koji se bas bave racunarima. Jedino sto bi imalo ikakvog smisla ubaciti jeste nesto jednostavno o programiranju u Macromedia Flash-u, HTML-u ili JavaScript-u. Ali i to je vec diskutabilno... Ipak ce jos dugo (ili cak zauvek) pisanije o programiranju nalaziti uglavnom na netu i u strucnim knjigama. :( Da se razumemo. I ja bih bio presrecan da se u SK-u pojavi bilo sta vezano za programiranje. :D
Ja bih takodje voleo da bude vise tekstova o programiranju. Mislim da ne treba toliko da se gleda ciljna grupa caopisa, vec da casopis tu ciljnu grupu moze malo da edukuje i utice da se zanima za programiranje. Ranije su postojale rubrika "hakerski bukvar", "intro servis" i slicne (ako se dobro secam i nisam pobrkao sa nekim drugim "revijama"). Danasnji programski jezici su jako mocni, a uprkos tome lako je poceti sa samostalnim ucenjem uz malo pomoci. Npr. programeru su vec nadohvat ruke standardne komponente windowsa, i pocetno programiranje vise lici na koriscenje nekog naprednog editora nego na programski jezik... (ipak tako se moze ici sve do masinskog porgramiranja, te se granica izmedju editora i programiranja ipak mora povuci ranije). Programer sada ne mora da zna hardver i dusu masine, i da se petlja sa problemima oko malo memorije itd. treba da ne bude lenj, i ipak da ima nekog da ga uvede u te vode (pri tom ne mislim na neke veoma ozbiljne projekte). Nazalost, izgleda da niko od autora nema dovoljno vremena da zapocene neki ovakav clanak ili tekstic u casopisu za sada.
Kao drugo, ima toliko jezika i materijala, da ni da se casopis reimenuje u Svet programiranja i da pocne da izlazi jednom nedeljno, ne bi uspeo da pokrije svaki aspekt programiranja.
Pa dobro, naravno da ne bi mogao da se pokrije svaki aspekt programiranja, to svakako i ne bi bio cilj ovih tekstova.Mislim, onaj ko ozbiljno hoće da se bavi programiranjem i već ima neko znanje, svakako neće učiti iz časopisa.Mislio sam više na tekstove tipa, kao što već rekoh How to...nešto određeno gde bi neko ko se amaterski bavi programiranjem mogao da nađe nešto što možda nije znao, kao i gde bi neko ko se ne bavi programiranjem mogao da uz pomoć časopisa sastavi neko programče, pa se time možda i zainteresuje za programiranje.
Plus, ranije je svako morao da zna barem nesto malo da kucka na tastaturi. Sada, upalis racunar, sacekas malo. kliknes na ikonu i igras najnoviji GTA. Vecina ljudi, ipak, preferira komfor.
To je tačno, ali po toj logici, ako su takvi jedina ciljna grupa, časopis bi komotno mogao da promeni ime u Svet Igara i poizbacuje pola rubrika, jer taj koga ne interesuje ništa više od toga kako da startuje GTA, neć čitati ni testove hardvera, ni opise programa, ni primenu računara, ni servis...
Na zalost, programeri bas i nisu ciljna grupa casopisa. Tacnije, ja ne znam (sto ne znaci da ne postoji) ijedan casopis kojem su programeri glavna ili jedina ciljna grupa.
Nisam ni rekao da programeri treba da budu jedina ciljna grupa, već da ne bi bilo loše da dobiju ta dva lista, ili barem jedan.Uostalom, kao što rekoh gore, ti tekstovi bi najmanje bili namenjeni programerima, već onima koji bi to hteli da postanu, kao i onima koji bi eto probali da napišu neki svoj jednostavan program, pa se time možda i zainteresuju.A kad si već pomenuo druge časopise, ovo što ja predlažem bi bilo nešto slično tekstovima tipa Mala škola...koje smo mogli videti u hrvatskom VIDI-ju.Mnogi ovde nisu imali prilike da čitaju te tekstove.
Upravo sam i ja ovo hteo da pitam. Da li ce nesto od ovoga biti, na primer kako poceti ili nesto slicno. Prvo 'introduction' kasnije sa lekcijama i svaka lekcija u novm broju SK-a.. Ali cini mi se, da cemo biti uskraceni za odgovor od urednika casopisa.
Upravo sam i ja ovo hteo da pitam. Da li ce nesto od ovoga biti, na primer kako poceti ili nesto slicno. Prvo 'introduction' kasnije sa lekcijama i svaka lekcija u novm broju SK-a.. Ali cini mi se, da cemo biti uskraceni za odgovor od urednika casopisa.
Izgleda da vam nije jasno da bi takav poduhvat morao onda da traje godinama, a kao takav onda gubi svaki smisao.
I još da dodam da nemam ništa protiv toga da se piše, već samo hoću da ukažem na kompleksnost jednog takvog poduhvata.
Ne mora da znači.Lepo bi bilo krenuti sa tim, a čitaoci će oceniti da li to valja ili ne valja, kao i da li je to potrebno ili nije.Pa rubrike se stalno pojavljuju i gase, neke traju godinama, a neke mesec-dva, zavisno od popularnosti.Ne vidim zašto bi ova rubrika bila drugačija.Napravi se plan, odradi se nekoliko tekstova za početak pa ako se ispostavi da se čitaocima to dopada, onda će verovatno trajati godinama, zašto da ne ? Valjda su čitaoci najbitniji u celoj ovoj priči.
Ne mora da znači.Lepo bi bilo krenuti sa tim, a čitaoci će oceniti da li to valja ili ne valja, kao i da li je to potrebno ili nije.Pa rubrike se stalno pojavljuju i gase, neke traju godinama, a neke mesec-dva, zavisno od popularnosti.Ne vidim zašto bi ova rubrika bila drugačija.Napravi se plan, odradi se nekoliko tekstova za početak pa ako se ispostavi da se čitaocima to dopada, onda će verovatno trajati godinama, zašto da ne ? Valjda su čitaoci najbitniji u celoj ovoj priči.
Apsolutno. Inace mogli bi na primer, da daju neki primer u jednom broju i na kraju da nam daju takozvani domaci zadatak, to jest zadatak slican onome kao sto je objasnjeno u tom broju. Ako me dobro razumete shvaticete.. Sve ovo izgleda mozda smesno, ali dok se ne pokusa, sto da ne?
Da ne ispadne sada kako sam ja jedini protiv, ali neka neko od vas uzme bilo koji ozbiljniji tutorijal i neka pogleda koliko on ima strana. Neka otprilike proceni koliko tih strana može da stane na jednu stranu SK i dobiće otprilike vremenski period za koji bi takav poduhvat trebalo biti završen. Naravno to pričam ako se krene od početka. Po meni je mnogo bolja varijanta koju je jedno vreme radio PC PRESS (ne kupujem ga odavno pa ne znam da li je još uvek tako) sa specijalno štampanim dodatkom u vidu jedne brošure. To naravno iziskuje dodatne troškove, kolike ne znam, ali mislim da bi jedino tako ova ideja imala neki značaj za čitaoce.
Mislim da bi se iole koristan kurs programiranja razvukao na prilichno brojeva, bez obzira da li se krece od pochetka, sredine ili ne znam odakle ... mogli bi biti zanimljivi neki "programerski trikovi" isl fore gde se sa razumno malo texta tretiraju neke zanimljive teme, ali mislim da je prilichno teshko napisati text koji je dovoljno originalan i koristan, u smislu da nije prosto prekucavanje nechega shto se moze naci na 1000 mesta na internetu a pri tom nije dubioza koju bez prethodnog objashnjenja na n strana moze da ukapira relativno mali broj ljudi ...
Postoji i srednje resenje. Za mnoge bi bilo interesantno da nauce VBA u okviru MS Office-a. Takav tekst bi mogao da se podvede pod "koriscenje softvera", a opet otkriva smek programiranja.
Ma mozda ... ali na osnovu praxe u VBA i u drugiom jezicima, mene isti prilichno nervira i mislim da je koncepcija VBA kao i njegova implementacija u Office nesretna i u prilichnoj meri ubija shmek programiranja ...
mozda bi malo php-a bilo zanimljivo ...
Reloader
11.11.2005, 22:58
Ma stari dobri Pascal! :D
Ili možda da se proba sa nekim univerzalnim vodičem za programere.Nešto tipa, kako početi sa programiranjem, kako treba da izgleda projektni plan za jedan softverski proizvod, ili u prevodu kako postojeću ideju preneti na papir, da li koristiti SDI ili MDI interfejs, odnosno za kakve aplikacije je bolje koristiti jedan, a za kakve drugi način, kako kreirati funkcionalan GUI, kako odraditi error hendling da bi korišćenje programa bilo što udobnije za krajnje korisnike, kako logički potavljati menije, kako zaokružiti proizvod, i na kraju kako se sve može distribuirati napravljena aplikacija.Dakle, kompletan proces izrade softvera, od ideje, preko realizacije, pa do distribucije.Mislim da bi to bilo korisno, ako ne hard core profesionalnim programerima, onda početnicima i polupočetnicima, odnosno svima onima koje zanima da naprave bilo kakav softver.
Isto to bi moglo da se uradi za video igre, što bi možda bila još bolja ideja, jer ova grana industrije je kod nas u začetku.Dakle, kako treba da izgleda i šta treba da sadrži jedna video igra, šta koristiti za izradu (prednosti i mane ovog ili onog), i uopšteno proces od ideje do realizacije.
Istraživanja o ovome svakako postoje i lako su dostupna na netu (ako ste u nemogućnosti da organizujete sopstveno), počevši od onih koja su pisali entuzijazisti i amateri, pa do onih koja su pisali profesinalci, ali ih treba izanalizirati i sve to u prihvatljivoj formi za preneti na papir, mada mislim da bi se trud isplatio, jer bi smo dobili zanimljiv i nadasve koristan serijal tekstova.
Ma stari dobri Pascal! :D
Nije zaboravljen. Jos se radi u skolama ;)
Što će reći da nam školstvo ne valja :D
Nego, oće li se neko od viđenijih ljudi (urednika) oglasiti povodom ovoga ?
Ja sam se programiranjem bavio kao klinac i cisto amaterski.
Malo Basica (ustvari napravio sam pravu malu igricu sa cak 3 sprajta).
Pa onda Pascal, na njemu sam polagao maturski (grafika i animacija u paskalu (naravno amaterski samo proceduralne linije krugovi i pikseli).
I tu sam stao.
Sad, sto ja pisem uopste ovaj post.
Prvo, i ja bih zeleo da dam svoj glas u prilog otvaranja takve vrste tut-a na SK-u i bio bih voljan ponovo da ucim.
Zelim da opet osetim filing slican onom na commodore-u kada sam zavrsio svoje cedo i cisto testa radi skrolovao onu silnu kolicinu spageti strana (naravno pred drugarima), i sa uzdahom primetio kako su tih par meseca programiranja prosli brzo poput sna.
Drugo, mozda bi bilo lepo otvoriti ovde forum koji bi pokazivao radove vas programera, ali cu to ostaviti nekome ko ima (mnogo) bolje znanje od mene.
Ali voljan sam da ostavim svoj maturski, ma koliko se vi budete smejali istom.
Highlander
12.11.2005, 20:24
Još jedan glas za takvu rubriku!
Sećam se da ste u jednom broju objavili neke trikove za HTML. Čini mi se da je bilo nešto kao zemljotres tj. kod koji protrese stranicu nekoliko puta, i još jedan kod koji skroluje ceo prozor na sve četiri strane!:p
Prvenstveno sam za to da se uvede How to... za VB, a mogu i ostali jezici da prodju! Pa već ste uveli jednu novu rubriku, tj. izdvojili, a to je HotStuff ako se ne varam! Zašto ne biste mogli i 'programerski kutak'?:confused:
Ali voljan sam da ostavim svoj maturski, ma koliko se vi budete smejali istom.
Ja sam svoj maturski (http://www.sk.co.yu/2001/07/skin02.html) vec dao Svetu kompjutera... :D Malo je prepravljen i skracen, ali u principu je 90% isti... :cool:
Reloader
17.11.2005, 20:56
Nije zaboravljen. Jos se radi u skolama ;)
Znam, ja ga sad radim (zajedno sa Delphi-jem) :D
Momci, ako vas urednici SK-a otkače, uvek možete da razmenjujete iskustva i ovde. Ako nekog ne mrzi može da piše i mini "škole" ovog i onog... naravno, na potpuno dobrovoljnoj bazi.
Ja sam svoj maturski (http://www.sk.co.yu/2001/07/skin02.html) vec dao Svetu kompjutera... :D Malo je prepravljen i skracen, ali u principu je 90% isti... :cool:
E o takvim tekstovima pričam.Dakle, univerzalno, teorije i algoritmi koji se mogu primeniti u gotovo bilo kom jeziku.Nešto što može da koristi svima.
Momci, ako vas urednici SK-a otkače, uvek možete da razmenjujete iskustva i ovde. Ako nekog ne mrzi može da piše i mini "škole" ovog i onog... naravno, na potpuno dobrovoljnoj bazi.
Mene stvarno mnogo mrzi da to pišem, pogotovo zato što je dosta toga pametnog već napisano (ako ne i sve). Kad izađe nešto novo videćemo, generalno meni je glupo, a i mrzi me, da sve one tutorijale koje sam ''okačio'' na Benchu ''kačim'' i ovde. Ako neko ima volje neka ih preuzme i okači ovde (i linkove i tutorijale), valjalo bi jer su po mom mišljenju dosta kvalitetni i raznovrsni.
Mene stvarno mnogo mrzi da to pišem, pogotovo zato što je dosta toga pametnog već napisano (ako ne i sve). Kad izađe nešto novo videćemo, generalno meni je glupo, a i mrzi me, da sve one tutorijale koje sam ''okačio'' na Benchu ''kačim'' i ovde. Ako neko ima volje neka ih preuzme i okači ovde (i linkove i tutorijale), valjalo bi jer su po mom mišljenju dosta kvalitetni i raznovrsni.
Nema potreba da bilo šta skidamo s Benča, a nije ni korektno.
Pojaviće se već nešto novo što vredi.
Imamo te u vidu ;)
archmage
23.11.2005, 21:44
Nije zaboravljen. Jos se radi u skolama ;)
Ma pricaj mi o tome, ja se zezam sa C#, idem na casove JAVA programiranja da bi mi u gimnaziji rekli da se to ne radi nego da moram da se zivciram sa paskalom, sto se mene tice informatika kao cas u skolama je gadno zapostavljena.
E Mare jel mozes da mi kazes sajt gde mogu da skinem C/C++.Jako mi treba.Uostalom u SK bi trebalo biti vise tekstova o programiranju.Nazalost toga nema:(
E Mare jel mozes da mi kazes sajt gde mogu da skinem C/C++.Jako mi treba.Uostalom u SK bi trebalo biti vise tekstova o programiranju.Nazalost toga nema:(
http://www.borland.com Pa imas tu jedan besplatan kompajler... A mislim da ide jos i akcija da moze da se skine i dzabe IDE za ucenje...
Ma pricaj mi o tome, ja se zezam sa C#, idem na casove JAVA programiranja da bi mi u gimnaziji rekli da se to ne radi nego da moram da se zivciram sa paskalom, sto se mene tice informatika kao cas u skolama je gadno zapostavljena.
I ja sam ti ko neki programer, al za pascal sam čuo da je mnooogo star i zastareo. Vreme je za jezike koji u jednoj liniji rešavaju funkcije, procedure i sl.
Bez hiljada linija koda!
d1scl41m3r
1.2.2006, 21:13
Ma pricaj mi o tome, ja se zezam sa C#, idem na casove JAVA programiranja da bi mi u gimnaziji rekli da se to ne radi nego da moram da se zivciram sa paskalom, sto se mene tice informatika kao cas u skolama je gadno zapostavljena.
Slazem se sa tim da su casovi informatike u skolama zapostavljeni.Ali ne u svim.
Na primer ja sam imao informatiku samo u prvoj godini srednje,i to su nas ucili
svakojakim glupostima,dok je moj drug u gimnaziji ucio C,C++ itd.
Ali ja kao decko zeljan znanja :) poceo sam da ucim sam ono sto me je
zanimalo.
Isto to bi moglo da se uradi za video igre, što bi možda bila još bolja ideja, jer ova grana industrije je kod nas u začetku.Dakle, kako treba da izgleda i šta treba da sadrži jedna video igra, šta koristiti za izradu (prednosti i mane ovog ili onog), i uopšteno proces od ideje do realizacije.
Istraživanja o ovome svakako postoje i lako su dostupna na netu (ako ste u nemogućnosti da organizujete sopstveno), počevši od onih koja su pisali entuzijazisti i amateri, pa do onih koja su pisali profesinalci, ali ih treba izanalizirati i sve to u prihvatljivoj formi za preneti na papir, mada mislim da bi se trud isplatio, jer bi smo dobili zanimljiv i nadasve koristan serijal tekstova.
Slazem se sa ovim, ali bi mi se na primer svideli i tekstovi koji detaljno analiziraju tehnike programiranja koriscene u pojedinim igrama, prednosti jednih u odnosu na neke druge, primer kako nesto od toga izvesti (mozda uz kod tog primera okacenog negde na sajtu), ali se postavlja pitanje da li postoje ljudi koji mogu da pisu takve tekstove, jer oni koji imaju taj nivo znanja verovatno nemaju vremena za pisanje tekstova za casopise.
I ja sam ti ko neki programer, al za pascal sam čuo da je mnooogo star i zastareo. Vreme je za jezike koji u jednoj liniji rešavaju funkcije, procedure i sl.
Bez hiljada linija koda!
Što pričaš o jeziku ako si samo čuo a nisi radio? Što volim te programere što znaju jedan jezik, a dele savete početnicima. Pravi programer mora da zna paskal, C, C++ i Javu minimum, a C# je dobar dodatak. I naravno nešto osnovno o asembleru, čisto da se ne čudiš šta znači mov i pop kad negde naletiš na asm blok u izvornom kodu. E tad možeš komotno da pričaš koji jezik je dobar u kojoj situaciji, a u kojoj nije.
Ti jezici sa što manje truda su dobri za neke poslove, ali programe u kojima je svaki procesorski cycle bitan, tipa igre koji koriste najsavremeniju 3D akceleraciju, video enkoding, matematička izračunavanja i slično, sigurno nećeš pisati u Javi i C#-u.
PS. Objektno-orijentisan paskal, u narodu poznat kao Delphi, je jako moćan jezik, ništa slabiji od Jave i C++a i u njemu može sve da se napiše.
Domaća igra pisana u Delphiju: http://www.am-games.com/GF/screenshots.html
Poznati program pisan u Delphiju: http://www.ghisler.com/
A čist turbo paskal je i dalje idealan način za učenje programiranja (pričam o situaciji kad učenik nema predstavu šta je programiranje), mnogo bolji od Jave. Jer Java recimo donosi koncept "ukinutih" pokazivača, a interno je sve realizovano preko pokazivača, i neko ko ni ne zna šta su pokazivači stiče pogrešnu sliku jer ne zna kako sve to radi "ispod haube" (a treba da zna). Ovako lepo naučiš prvo C++, pa onda pređeš na Javu koja je isto to s tim što ne moraš da se brineš o oslobađanju memorije. I znaš da kad imaš int[] a i int[] b, pa uradiš a = b, da nisi iskopirao ceo niz već si samo preusmerio pokazivač (a to nećeš lepo shvatiti ako ti je Java prvi jezik, jer nisi hteo da učiš "taj prevaziđeni zastareli paskal i C").
Svetu ne treba još programera čiji programi pucaju nasumično zato što programer ne zna šta je memory leak. Bolje odvojiti par meseci više i naučiti sve kompletno, nego napraviti neki crash course pa posle potrošiti godine na popunjavanje rupa u znanju i ispravljanja pogrešno naučenih metoda.
Samo da pitam koja je razlika izmedju C-a,C++-a i C#???
C je proceduralni jezik (isto kao paskal). Znači najsloženiji tip promenljive je struktura, koja sadrži više promenljivih, nešto recimo kao ovo:
struct Koordinata {
int x;
int y;
}
i sad ako želiš da nešto uradiš sa tom strukturom, moraš da pišeš posebne funkcije koje će da je obrađuju. Recimo
void Pomeri (Koordinata *k, int X, int Y) {
k->x = k->x + X;
k->y = k->y + Y;
}
E, tu uleće C++ i donosi koncept klasa, proširenih "pametnih" struktura koje pored promenljivih mogu da sadrže i funkcije koje obrađuju te promenljive. Tako da sad možeš da napišeš strukture koje su potpuno opskrbljene svim potrebnim funkcijama, umesto da ih pišeš odvojeno:
class Koordinata {
int x;
int y;
public:
void Pomeri(int X, int Y) {
x = x + X;
y = y + Y;
}
};
(u C++-u struct i class su praktično isto, s tim što je default vidljivost promenljivih u klasi private, a u strukturi public).
C# je Microsoftov odgovor na Javu, koja je jezik izgrađen na C++-u samo dodatno olakšan i totalno objektno-orijentisan (dok na C++-u možeš ravnopravno da pišeš i C-ovske i objektne programe).
Samo da dodam na...
C# je Microsoftov odgovor na Javu, koja je jezik izgrađen na C++-u samo dodatno olakšan i totalno objektno-orijentisan (dok na C++-u možeš ravnopravno da pišeš i C-ovske i objektne programe).
... da C# sramno podseca na Delphi, tj. Microsoft je za dobru susku uzeo Borlandu najbolje programere koji su razvijali Delphi i zaposlio ih na kljucnim pozicijama u razvoju C#. Prakticino C# je odgovor na Javu sa idejom da sto vise lici na Delphi.
Po mom misljenju kada je potreban mocan i jednostavan jezik i dobar korisnicki interface Delphi je prava stvar. Java opet, zbog svoje "virtuelne masine" ne zavisi od platforme sto je veliki plus. C# je mucak koji je ostao tu negde izmedju.
Dosta zanimljivih razmišljanja i zapažanja :)
Šta dodati?
Prvi jezik na kome sam radio je bio "šugavi" Microsoftov AmigaBASIC 1.2 (baš tako, čika Bili prodao i Commodor-u jednu verziju njegovog BEJZIKA:) ) interpreter, ako to uopšte može da se nazove programskim jezikom. Jeste bio interesantan za početnika koji je maltene dohvatio plafon kad je video šta može:
CIRCLE(60,60),55,0,,,1.3.
Posle sam fore kupio na "ubogim" FORTRAN-u i Turbo Pascal-u.
Posle njega je došao na red C pa nakratko Delphi i najzad C++.
Ostao sam na C++-u jer sam našao nešto što ume da "isplati" moj ogroman trud. Jednostavno sviđa mi se sloboda koja može da se postigne strukturom jezika koju imaju C i C++. C++ posebno uvođenjem klasa, što naravno višestruko komplikuje jezik. Možda zvuči malo konfuzno ali mi se sviđa što posle vremena koje sam proveo sa C++-om mislim da još uvek nisam dostigao vrh. Ovo je valjda dokaz da iz njega uvek može nešto da se iscedi.
Ovo što kaže Voodoo nisam uspeo da osetim jer mi se Delphi u radu nekako učinio sa jedne strane "krut" dok je sa druge strane pokazivao preveliku slobodu. Hoću da napomenem na ovom mestu da ne želim da pljujem Delphi ali meni jednostavno ni posle godinu dana koliko sam mu dao šanse nije odgovarao.
S druge strane na C++-u sam već rešavao dosta problema a posebnu moć pokazuju u trenucima kada je u pitanju izračunavanje. Izuzetno je portabilan, što danas ume da bude plus za one koji na bilo koji način vode multiplatformski život:) . Pominjati asembler je malo otužno u ovo vreme jer ga maltene više ni oni koji razvijaju viruse ne koriste. Što kad imaju C ili C++ koji može isto:rofl: .
Isto tako malo ljudi vodi računa o algoritmima. Programski jezik ne valja ništa bez mozga koji ga "tera". Neko bi sad sigurno rekao da je smor učiti šta je Petersonov algoritam sortiranja ili bi se smejao kada bi neko pomenuo Problem "jedućih":) filozofa:rofl: ali je po meni glupo ne iskoristiti nešto na čemu je neko proveo dosta vremena pokušavajući da ga usavrši (i ispostavi se da je dosta dobro).
Eto toliko. Odok da ne dužim.;)
... da C# sramno podseca na Delphi, tj. Microsoft je za dobru susku uzeo Borlandu najbolje programere koji su razvijali Delphi i zaposlio ih na kljucnim pozicijama u razvoju C#. Prakticino C# je odgovor na Javu sa idejom da sto vise lici na Delphi.
Mislim da je čak čovek koji je praktično "izmislio" Delphi, da ne kažem otac Delphija, prešao u MS da radi na .NET-u dok je Delphi bio u verziji 6...
Po mom misljenju kada je potreban mocan i jednostavan jezik i dobar korisnicki interface Delphi je prava stvar.
Apsolutno se slažem.
Pravi programer mora da zna paskal, C, C++ i Javu minimum, a C# je dobar dodatak. I naravno nešto osnovno o asembleru, čisto da se ne čudiš šta znači mov i pop kad negde naletiš na asm blok u izvornom kodu.
Ne bih mogao da se složim. Dobar programer je onaj koji ume da izvuče maksimum iz programskog jezika, bez obzira da li je to VB, C++, Delphi ili nešto deseto, i koji poznaje teoriju programiranja, tj. koji zna kako pravilno hendlovati greške, kako treba da se odradi funkcionalan GUI, kako sprečiti memory leak-ove, kada se koja greška javlja, kako pravilno "zatvoriti" program na kraju rada i sl. Dosta toga zavisi i od iskustva. A pominjanje asamblera u današnje vreme je deplasirano. Čemu to više služi, osim nekakvim nadmudrivanjima tipa "Vidi brale šta sam turio u 4KB" :)
Svetu ne treba još programera čiji programi pucaju nasumično zato što programer ne zna šta je memory leak.
Kao što već rekoh, to spada u teoriju programiranja i svaki programer treba da zna takve stvari, bez obzira u kom jeziku radi. Memory leak-ovi se dešavaju i najiskusnijim programerima koji rade za velike kompanije, pa i onima koji rade u C++-u, tako da to nije ništa strašno, ali treba znati šta je to i kako to može da se reši. Programer se ne ceni po tome u kom jeziku radi, nego šta može da uradi u jeziku u kome radi.
doom_lord
25.3.2006, 22:33
Isto tako malo ljudi vodi računa o algoritmima. Programski jezik ne valja ništa bez mozga koji ga "tera". Neko bi sad sigurno rekao da je smor učiti šta je Petersonov algoritam sortiranja ili bi se smejao kada bi neko pomenuo Problem "jedućih":) filozofa:rofl: ali je po meni glupo ne iskoristiti nešto na čemu je neko proveo dosta vremena pokušavajući da ga usavrši (i ispostavi se da je dosta dobro).
Ja sam tek od skora u svetu programiranja, pa nisam ni cuo zate algoritme. Ali mislim da svaki algoritam koji se nauci pomaze programeru za razvoj necega svog. Uostalom zasto, kako i ti kazes ne iskoristiti nesto sto su drugi vec smislili.
I zato pitam gde se ti algoritmi mogu naci? Ili jos bolje ako moze neko da mi kaze gde bi mogao da pronadjem i neke druge algoritme?
A pominjanje asamblera u današnje vreme je deplasirano. Čemu to više služi, osim nekakvim nadmudrivanjima tipa "Vidi brale šta sam turio u 4KB" :)
Služi da dodatno ispeglaš, recimo, grafički engine. Osim ako te ati ili nvidia ne plate da to ne radiš kako bi ljudi kupili njihove nove kartice...
Znači korišćenje asemblera danas jeste ekstremno retko, ali postoje situacije kad je korisno znati...
Veliki broj izuzetno kavlitetnih knjiga na ovu temu mogu da se nađu P2P mrežama.
Recimo neke od stvarno dobrih su:
1) McGraw-Hill - Introduction To Algorithms, 2nd Edition - odlična objašnjenja razvoja sopstvenih i primene najpoznatijih algoritama ali kogod bude počeo da je čita neka se spremi na ponovan susret sa matematikom:p ,
2) Artificial Intelligence - Wiley - Data Mining - Concepts, Models, Methods and Algorithms - razvoj algoritama veštačke inteligencije, izuzetno interesantna knjiga u kojoj su opisani različiti pristupi problemu veštačke inteligencije (izuzetno korisna za one koji nameravaju da razvijaju igre,
3) Modern Operating Systems 2nd Ed By Tanenbaum - u suštini nije vezana za algoritme ali u okviru veoma interesantnih tekstova o operativnim sistemima prikazuje na par mesta interesantne pristupe programiranju i algoritme koji prate sve to,
4) (Computer Science & Mathematics - Programming) A Genetic Algorithm Tutorial - kratak ali lep uvod u algoritme (za ovu i sledeću knjigu ne mogu da nađem autore trenutno jer mi nisu tu:). Osnovna fora je da se ovde na primeru DNK-lanca koji je dat kao struktura pokazuje kako se sa njim barata u programiranju (interesantno),
5) Algorithm - Algorithms in C++ - fenomenalna knjiga (i malo teška za skidanje 40MB :) ) koja sadrži skro sve algoritme i njihovu implementaciju u C++-u. Odlična knjiga kako za početnike tako i za napredne,
6) Bruno R.Preiss - Data Structures And Algorithms With Object-Oriented Design Patterns In C++ - odlična knjiga!
Sve ove knjige su dostupne eMule-om a u slučaju drugih mreža preporučujem prethodnu konsultaciju na Amazonovom sajtu gde ima informacija o svakoj.
Proverite i How to think like computer scientist (http://ibiblio.org/obp/thinkCS/cpp.php) serijal. Mislim da je ( bar kod c++ ) u pitanju veoma dobar izbor za apsolutne početnike ( a i one koji bi malo da obnove znanje ), a da ne pominjemo to što je besplatno.
Ne bih mogao da se složim. Dobar programer je onaj koji ume da izvuče maksimum iz programskog jezika, bez obzira da li je to VB, C++, Delphi ili nešto deseto, i koji poznaje teoriju programiranja, tj. koji zna kako pravilno hendlovati greške, kako treba da se odradi funkcionalan GUI, kako sprečiti memory leak-ove, kada se koja greška javlja, kako pravilno "zatvoriti" program na kraju rada i sl. Dosta toga zavisi i od iskustva. A pominjanje asamblera u današnje vreme je deplasirano. Čemu to više služi, osim nekakvim nadmudrivanjima tipa "Vidi brale šta sam turio u 4KB" :)
Kao što već rekoh, to spada u teoriju programiranja i svaki programer treba da zna takve stvari, bez obzira u kom jeziku radi. Memory leak-ovi se dešavaju i najiskusnijim programerima koji rade za velike kompanije, pa i onima koji rade u C++-u, tako da to nije ništa strašno, ali treba znati šta je to i kako to može da se reši. Programer se ne ceni po tome u kom jeziku radi, nego šta može da uradi u jeziku u kome radi.
Huh brate....najbolji opis programera ikad....apsolutno se slazem sa tobom...deskripcija je za gold....bravo...:tapsh: :tapsh: :tapsh:
Nije mi jasno, neki ozbiljniji casopici kao PC-Press imaju rubrike o programiranju, tako da stvarno ne vidim kako to ne bi radilo.
Nesto mnogo ne citam te rubrike, ali na primer, secam se nekih zanimljivoski.
Kao kako u htmlu da imas email prikazan na web a da ne moze da ga pokupi neki pauk. Lepo imas string napisan u nazad, pa uskriptujes to for petljom da napise na ekranu kako treba.
Mislim, stvari kao te stvarno nisu teske da se pokazu u casopisu.
A pominjanje asamblera u današnje vreme je deplasirano. Čemu to više služi, osim nekakvim nadmudrivanjima tipa "Vidi brale šta sam turio u 4KB" :)
Kazi onima koju prave drajvere. Ili programiraju razne kontrolere. Mada priznajem, i u tim vodama se asembler koristi sve redje.
Inace, jedna zanimljivost, a tice se igre Civilizacija3.
Firaxisovi programeri su rekli da je cela igra uradjena u C-u.
Ali zato da je pathfinding algoritam, inace najveci jedac resursa, uradjen u ASEMLERU.
Svaki programski jezik ima svoju upotrebu vrednost.
Samo je pitanje sta je bitnije u konkretnom slucaju.
Brzina programiranja ili efikasnost resursa, sa objektnim jezicima u jenoj krajnosti i asembleru u drugoj. I C-om u sredini.
P.S.
I nije cudo kako ne preterano komplikovani programi kao tekst procesor jedu sve vise memorije sa svakim novim Windowsom. Sve vise preovladjuje brzi princip objektnog programiranja, ali zato moras da menjas racunar svakih par godina.
Nije problem u objektnom pristupu programiranja već u tome da se u svakoj verziji tog tekst procesora dodaje gomila gluposti koje ne koriste ni 2% korisnika.
A asembler je odavno prestao da bude toliko aktivna tema na personalnim računarima jer se njegova upotrebna vrednost skoro potpuno prebacila na mikroelektroniku. Znači iako se ponekad negde iskoristi za neki sitniji deo u nekoj aplikaciji (veoma, veoma retko) i dalje nalazi ogromnu primenu u mikroelektronici kod mikrokontrolera gde je trenutno maltene nezamenjljiv.
Znači iako se ponekad negde iskoristi za neki sitniji deo u nekoj aplikaciji (veoma, veoma retko) i dalje nalazi ogromnu primenu u mikroelektronici kod mikrokontrolera gde je trenutno maltene nezamenjljiv.
Tacno, u mikroelektronici je i dalje veoma potreban.
A sto se tice PCa, samo i retkim slucajevima kad je nesto resource-hog (kao onaj primer iz Civilizacije).
vBulletin® v3.8.7, Copyright ©2000-2025, vBulletin Solutions, Inc.