Prikaži potpunu verziju : Programiranje pic mikrokontrolera...
nemam pojma o ovome .. a cini mi se veoma zanimljivo .. molim pomagajte .. sta treba , kako , gde ....
Prvo treba da nam kažeš tačno koji mikrokontroler želiš da programiraš :D
Moja preporuka naravno glasi školska (ali bogami odlična) PIC16x84 serija. Posebno "F" serija (znači PIC16F84) za koju je u poslednje vreme izašlo dosta Win aplikacija koje ne zahtevaju više toliko dobro poznavanje asemblera za programiranje istog :)
Dakle, ako si zainteresovan za ovako nešto (ali se odmah spremi na dosta nadoknađivanja propuštenog iz programiranja i elektronike) mogu da ti prosledim dosta kvalitetnu literaturu (fakultetsku naravno) odakle možeš dosta toga da naučiš. Mada je i net pun tutorijala za pomenutu seriju pošto je postala baš popularna.
BTW, tematika je veoma interesantna a prvo pravo zadovoljstvo osetićeš kada napraviš svoju prvu aplikaciju za kontrolisanje bilo čega u realnom svetu ;)
Primera radi baci pogled ovde http://www.isk.kth.se/kursinfo/6b4059/card/lab.htm i videćeš da se pomenuti mikrokontroler recimo može koristiti za "emulaciju" kreditinih kartica :)
@kolege moderatori
Nemojte odmah da se sekirate da će svako na osnovu ovog uputstva biti odmah sposoban da napravi falsifikate :) Kao prvo ovaj sajt je na nekom "nordijskom" jeziku koliko sam ukapirao a kao drugo potrebno je dosta znanja iz elektronike da bi se tako nešto napravilo ;)
ijao .. gadjas me u srce .. lol ..
evo koji me zanima ..
PIC16F877A
.. njega imam .. i programator .. tako da .. eh ..
imam i kompajler(mikroc).. sve me izaslo .. skupo :).. na mikroelektronika.co.yu
e sad .. meni treba dooosta pocetnickih primera .. posto stvarno sam slab iz elektronike .. nemam pojma o tim .. cipovima bla bla .. a stvarno me interesuje .. bas kao sto si gore naveo .. "BTW, tematika je veoma interesantna a prvo pravo zadovoljstvo osetićeš kada napraviš svoju prvu aplikaciju za kontrolisanje bilo čega u realnom svetu "
ovo gore(link) je bas zanimljivo ... al' veruj mi .. ne razumem kako ga napraviti .. takodje ne razumem sheme najbolje .. mada mogu se nekako snaci ... e vidis ..treba mi literature i oko svega toga.
Uh, uh, uh... Za rad sa mikrokontrolerima ti je neophodno bar neko osnovno znanje iz makar praktične elektronike. Dakle, da znaš na osnovu šeme da napraviš ploču i povežeš sve komponente kako treba. Mada, možda je u tom tvom kompletu koji si nabavio kod "Mikroelektonike" stigla i eksperimentalna ploča na kojoj možeš komponente da montiraš prostim ubadanjem. U tom slučaju nije ti potrebno da se igraš sa lemilicom :)
E sad... Bacio sam pogled u svojoj arhivi i na tvoju žalost nisam uspeo da nađem nijedan tutorijal za konkretni model PIC16F877A a veoma je važno za početnika da tutorijali budu baš za konkretni kontroler jer se čak i različite revizije razlikuju po nekim registrima i akumulatorima.
Moja prepruka ti je sledeća. Probaj negde da pronađeš ovu (http://www.mikroelektronika.co.yu/domestic/product/books/pic16book/pic16book.htm) knjigu jer ako si početnik u ovoj materiji tutorijali su loš početak. Koliko ja vidim ovde knjiga još navodno nije izdata ali ja mislim da se već nalazi u prodaji. Tu imaš sve što ti treba za konkretan model a kao što možeš da vidiš ima dosta toga da pročešljaš. Još jedan razlog zašto ovde preporučujem knjigu umesto tutorijala je taj da ćeš često nailaziti na probleme kojih nema u tutorijalima a ako nemaš bar malo znanja o materiji koje možeš postepeno da kupiš iz knjige ubićeš se dok ne pronađeš grešku.
Takođe, umesto "microc-a" (fuj bljak :)) potraži na netu "MPLab IDE" (mislim da je aktuelna verzija 7.01 ili tako nešto) i tu imaš kompletno okruženje za rad sa pomenutim kontrolerima za razliku od microc-a koji nije baš toliko prijateljski nastrojen.
Ukoliko ne budeš mogao da nađeš negde gore pomenutu knjigu najtoplije preporučujem sledeću (http://www.mikroelektronika.co.yu/domestic/product/books/picmcu/picbook.htm). Nju ćeš najverovatnije veoma lako naći u bilo kojoj knjižari a vrh je vrhova. Ja sam iz nje spremao deo ispita a i veoma dobro mi je poslužila u nekim mojim projektima :)
Usput ako naiđem na faksu na nešto kvalitetno što može da ti posluži oko konkretnog mikrokontrolera javiću se ;)
hvala ti mnogo na ovako .. iscrpnom odgovoru .. pokusacu naci neku od ovih knjiga. Do sledeceg pitanja .. pozdrav :)
Ako nije problem, gde si nasao programator, i cenu, jer ovi koje sam ja video... 900+ €
Hmmm.... Sta sve moze da se uradi sa tim stvarcicama?
@MG-RAY: vise vuce na 99€, barem ovo sto sam ja video sa 877a,
http://www.mikroelektronika.co.yu/domestic/product/tools/easypic2.htm
@pomračenje: sa pikom... raznijeh se stvari da napraviti... ja sam radio samo najosnovnije na visoj, dok sam je pohadjao, brojaci, potenciometri i tako to, jednostavno, neke osnovne logicke operacije, kao osnova, znam da je moćno. :)
Mada postoje možda i interesantniji sistemi, moram da pitam kolegu koji radi sa njima, par stotina dolara (edit: plus jos par :( ) su najjednostavniji a prilično su zanimljivi i mogu se koristiti u kući kao i u industriji... Programible Logic Controler, malo ozbiljnije... nadjoh kolegu na netu :)
Unitronics... Izraelski jeftin... ali simpa
i
Alen bradley
U pravu si, pogledao sam nesto drugo, ali i ovi su preko 120€ ... verovatno ce to biti EasyPIC3, ili nesto slicno... :D ...jer sam odavno planirao da ovakvo nešto kupim...
@Viper ... Mislim da se "EclipsE" pdnosi na "onaj" hakerski/crackerski team... :D
@Eclipse -- pa, vecina amaterskih robota se radi sa PIC-ovima, jer integrisu sve potrebne stvari...
kad smo vec kod toga, imaju li negde kod nas IR/LASER rangefinderi...ili cu morati sam da ih radim... :)
Šta god da radite sa tom opremom (posebno samim mikrokontrolerima) obavezno vodite računa da vam vrh lemilice nema napon na sebi. Drugim rečima, "pijačarske" lemilice (posebno one u obliku štapa) mogu na sebi da imaju napon i preko 40-50V ako su na neki način neispravne, što je sasvim dovoljno da spržite sve živo u elektronici koja trpi +/-5V sa +/-20% tolerancije maksimalno pre nego što "odapne".
Ja sam tu lekciju naučio na teži način pošto sam naponom od oko 40V spržio par VEOMA skupih čipova!
ja sam uzeo easypic3 .. i zezam se sad .. pomalo .. nameravam uzeti casove kod profesora elektronike .. steta sto sam uzeo gimnaziju ... iz fizike nemam prakse uopste a teorija sucks ni blizu nije onom sto meni treba .. god damn !!
@holodoc...zasto jednostavno nisi kupio par IC podnozja...ima ih svih vrsta -- obicnih, pozlacenih, ZIF...i da, mnogo su jeftinija...a i neces pripremati PIC rostilj...
@al0cunit
Sta to nameravas da radis...inteligentni SAM (iako su danassnji poprilicno efikasni LOL) ??? :D:D:D ... bolje se backi sa softverskim delom, jer elektronike nema mnogo, makar ne klasicne -- "analogne" LOL :D
ako do sada nisi, kupi jednu od "Project Board" plocica...skratice ti sate mukotrpnog rada/testiranja/igranja sa PIC-om... :D:D:D
Poshto meni al0cunit uvjek pomaze...
http://books.google.com/books?q=what+is+pic+microcontroller%20&spell=1&oi=spell
http://www.mstracey.btinternet.co.uk/pictutorial/picmain.htm
http://www.hobbyprojects.com/microcontroller_tutorials.html <-- Ovo bi tebalo da valja :D
http://www.electronic-engineering.ch/microchip/projects/projects.html
http://www.rentron.com/pic.htm
http://www.sq-1.com/
http://www.robotics.com/pic.html
http://www.epanorama.net/links/microprocessor.html
http://www.amazon.com/Microcontroller-Project-Book-John-Iovine/dp/0071354794
http://www.jmp.fi/~trossi/pic/
http://www.oopic.com/
http://hathawaymix.org/Weblog/2005-10-25
http://www.diesel-ebooks.com/cgi-bin/item/007139544X/.html
Pojma nemam da li sam ishta pomogao ovim linkovima, drago bi mi bilo da jesam...:D
Btw shta je pic microcontroler???(Nije sramota ne znati, sramota je ne nauchiti:opanachke )
@MG-RAY
Pa sve je lako kad znaš da postoji a i zaboravio sam da ih pomenem u postu :)
Sad sam tek video da očigledno nisam pristisnuo dugme za slanje kada sam menjao svoju poruku gde sam napisao za podnožja za čipove :D
Dakle, podnožja za čipove pod obavezno :) Ona su negde oko 20 dinara po podnožju što je mnogo jeftinije od mikrokontrolera :)
PIC microcontroller --programabilni all-in-one chip koji integrise procesor, memoriju, I/O...
Nemoj ovu knjigu zivotati
http://www.mikroelektronika.co.yu/domestic/product/books/picmcu/picbook.htm
Pravo smece. U principu radi se o prevodu sa engleskog datasheeta mikrokontrolera. Bolje za te pare kupi pic.
Seme programera i programe za ubacivanje programa upic ima na net tako ti predlazem da trazis.
Nabavi picbasic da bi mogo pisat pic programe najlakse sto se moze. I to ti je to.
Sto se programatora za PICeve tice - mislim da je 100 EURa previse. Pogledajte ovde: www.013electro.tripod.com
10 i 20 EURa - mislim - trebalo bi da je OK
Ja cu danas da ga kontaktiram i vidim o cemu se tu radi.
Sto se programatora za PICeve tice - mislim da je 100 EURa previse. Pogledajte ovde: www.013electro.tripod.com (http://www.013electro.tripod.com)
10 i 20 EURa - mislim - trebalo bi da je OK
Ja cu danas da ga kontaktiram i vidim o cemu se tu radi.
Verovatno je to samo programator, a ne ceo razvojni sistem...
EDIT: jeste...
Verovatno je to samo programator, a ne ceo razvojni sistem...
EDIT: jeste...
Da - jeste samo programator, ali za 10 EURa ... ne isplati se to sam praviti.
Kontaktirao sam ga i u roku od pola sata sam dobio odgovor.
Moze da obezbedi i nekoliko razlicitih jednostavnijih razvojnih ploca po slicnim cenama. Sve je Home-Made, ali izgleda mi solidno.
Za pocetak bi bilo verovatno dovoljno. Jos razmisljam, ali cu verovatno da sebi nabavim ovo, pa sta bude.
Evo ga...moj prvi rad, LED VU meter, za sad bez mic-a :opanachke...mrzelo me je da ga lemim (jer, khm. vec imam par opekotina od ...:D:D)
nego, problem je u tome sto ova stvar radi samo...pa'z sad, kada izvor napajanja dodirnem prstom (moze da se desi i da je to od ovolikog "zicarenja")...tako da holodoc (ili Lord Shwittzer, ako vise volis :kreza:), i ostali... please pomagajte...
Da nije neko mozda gledao ovakvu tablu za eksperimentisanje samo sa ajde da kazem ekserima na koje se namotaje zica? Ta eksperimntelna tabla je 100 puta bolja od ovakve za ubadanjem elemenata. Ja sam negdje na net net vidio da je lik preko takve table samo mnogo vece napravio sinu mekintos.
nego, problem je u tome sto ova stvar radi samo...pa'z sad, kada izvor napajanja dodirnem prstom (moze da se desi i da je to od ovolikog "zicarenja")...tako da holodoc (ili Lord Shwittzer, ako vise volis :kreza:), i ostali... please pomagajte...
Heh... Sad sam tek video da si me nešto pitao. Pazi 'vako. Po tvom opisu (a bogami i slici) rekao bih da imaš problema sa nekoliko stvari.
Kao prvo moraš da napraviš malo veću masu za celu tvoju šklopociju jer iako PIC može da toleriše određena odstupanja naponskih nivoa logičke "jedinice" i logičke "nule" nedostatak dobre mase u kombinaciji sa diskretnim komponentama može veoma lako da ga dovede u situaciju da se pojave "limbo" stanja na njegovim ulazima. Kao prvo znači pokušaj da ipak za ovakvu šklopociju napraviš jednu solidnu ploču sa dosta "ground" površine.
Druga stvar. Definiivno si preterao sa količinom žice :) Koliko vidim sa slike levo imaš par kondenzatora (pretpostavljam redo "pikofarada" pošto ne vidim da li je ono "22" na njima). Sa druge strane imaš baš mnogo žice pa najverovatnije proizvodiš efekat potiranja tih kapacitivnosti sa induktivnošću "žica" pa dolazi do izostanka efekta zbog kojeg su kondenzatori i postavljni na to mesto :) Plus što si ti sam po sebi dve stvari u jednoj :D Dobra masa i solidna količina kapacitivnosti :) Primera radi u radio tehnici ti pola "santima" viška putanje ili staze napravi da ti kompletna šklopocija ne radi :(
Znači, uzmi lepo neko programče (može i matori "Tango" ako nemaš ništa novije) i lepo napravi layout za ploču. Ako možeš probaj da nađeš "Multisim 7" i plugin (tačnije zaseban program) koji uz njega pravi čudo od ploča. Sve to lepo odneseš kod nekog ko ima sito štampu da ti to prekopira na pločicu (mada ima da te psuje jer mora da pravi sito samo za tu tvoju jednu ploču), gurneš parče ferohlorida u vodu, prekrstiš se tri puta i čekaš. Ako ovaj čikica neće da ti radi sito nabaviš one specijalne "Steadler"-ove markere otporne na UV i nagrizanje i sa njima pažljivo iscrtaš staze.
Uf odoh u širinu kao i uvek :)
OK...probacu...nego, pazi sad..radi tek kada MCLR liniju prikacim na +5V... :confused::confused: ...ali sve dok ne pokusam nesto da procitam sa analognog porta...onda se samo resetuje, i u krug...
btw. "radi" i bez tih kondenzatora...mozda je problem u napajanju...
OK...probacu...nego, pazi sad..radi tek kada MCLR liniju prikacim na +5V... :confused::confused:
Hm... Tako ne bi trebalo da radi :) Probaj razne kombinacije pa vidi. Šta drugo da ti kažem ovako sa daljine :D
xe...knjigu u sake...postoji razlog zasto se resetuje...samo ga treba naci :opanachke
Jeli iko probao fotokopir metod za izradu stampanih ploca?
Jeli iko probao fotokopir metod za izradu stampanih ploca?
hm...a sta je to :kreza::opanachke:opanachke
Hm... Tako ne bi trebalo da radi :) Probaj razne kombinacije pa vidi. Šta drugo da ti kažem ovako sa daljine :D
Naterao sam ga da radi...uz par dodatnih kondenzatora tu-i-tamo...peakovi u napajanju, znaci... :D:D
Da nije neko mozda gledao ovakvu tablu za eksperimentisanje samo sa ajde da kazem ekserima na koje se namotaje zica? Ta eksperimntelna tabla je 100 puta bolja od ovakve za ubadanjem elemenata. Ja sam negdje na net net vidio da je lik preko takve table samo mnogo vece napravio sinu mekintos.
Pazi...gde god da sam video neki primer sa elektronikom svi koriste ovakve table...bas me zanima kako bi neko "namotao" ovaj PIC na tako nesto :D:D
Uzmes semu i onda je fotokopiras 2-3 puta na isti papir da se napravi debeo sloj "boje" i onda uzmes taj papir i peglom preslikas semu na plocicu. U principu usled toplote sema se odlijepi od papira i prilijepi se na plocu. Ja sam probao termofoliju kao osnovu ali moze i obican papir.
Meni metod nije uspio jer je kiselina odrala cijelu plocu. To je zato sto mi glupan iz fotokopirnice nije htio provuc istu termofoliju 2 puta kroz fotokopit masinu. A i koristio sam kiselinu i hidrogen. Mozda za fero hloridom bude bolje.
Nesto se cudno desava sa hidrogenom u zadnjih par godina. Ja se sjecam prije 5-6 godina da cim sipas hidrogen pocne reakcija a sad ni sa 30% hidrogenom nista se ne desava.
Uzmes semu i onda je fotokopiras 2-3 puta na isti papir da se napravi debeo sloj "boje" i onda uzmes taj papir i peglom preslikas semu na plocicu. U principu usled toplote sema se odlijepi od papira i prilijepi se na plocu. Ja sam probao termofoliju kao osnovu ali moze i obican papir.
Meni metod nije uspio jer je kiselina odrala cijelu plocu. To je zato sto mi glupan iz fotokopirnice nije htio provuc istu termofoliju 2 puta kroz fotokopit masinu. A i koristio sam kiselinu i hidrogen. Mozda za fero hloridom bude bolje.
Nesto se cudno desava sa hidrogenom u zadnjih par godina. Ja se sjecam prije 5-6 godina da cim sipas hidrogen pocne reakcija a sad ni sa 30% hidrogenom nista se ne desava.
Nisam znao da to moze sa papirom...znam za termofoliju...ali ovo :D
Evo sam naso knjigu u koju je opisan ovaj metod ali umjesto termofolije i papira spominje se fotopapir. Inace knjiga se zove Microcontroller Programming: The Microchip PIC.
Ipak moram rec da sam za ovaj metod cuo prije par godina ali neznam zasto nece da radi sa kiselinom. Mora da kiselina rastvara tu boju iz fotokopira.
A da. I ova knjiga neizgleda lose.
To za fotokopiranje i peglu sam recimo lično često radio sa paus papirom zbog čvrstoće i preciznosti otiska umesto sa običnim ili foto papirom.
Problem zbog koga ovo često više ne funkcioniše jeste u činjenici da "ništa više nije ko što je nekad bilo". Recimo, toneri koje u fotokopirnicama danas koriste su uglavnom neki "š" polufabrikati koji ne rade svoj posao kako trebaju. Isti se umesto u originalnim pakovanjima kupuje u kantama od po par killa pa se radi ručno punjenje i slične mahinalno/kriminalne radnje. Posledica svega toga je da prah koji nije dovoljno kvalitetan ne uhvati dovoljno dobro podlogu ili se jednostavno zbog lošeg kvaliteta "prepeče" pa počne da se ljušti po preslikavanju peglom. Jednostavno tu više ništa ne pomaže. Ako toner nije dobro uhvatio dovoljno je da kiselina bar i malo prodre u njega i sve ode u propast.
Par stvari koje možeš da uradiš jeste recimo da ako imaš na raspolaganju fotokopir mašinu kod tebe da probaš da smanjiš temperaturu grejača dovoljno da kada papir koji izađe prah skoro pa da jedva ostaje na njemu.
Tada probaš da naneseš sve to peglom. To je kod mene u par slučajeva palilo jer se pravi nanos vrši odmah iz cuga.
Druga varijanta ti je da ne koristiš običnu sonu kiselinu u kombinaciji sa hidrgenom iz jednostavnog razloga što ni to više nije kako je nekad bilo. Sona kiselina je jednostavno previše razblažena da bi reakcija uopšte i počela da funkcioniše kako treba. I još kada dodaš recimo recimo umesto 12% -tnog rastvora hidrogena neki koji jedva ima par procenata to je propast. Mada postoji par proizvođača kiseline koji su ponovo počeli da je proizvode bar sa 15% jačine.
Odaću ti malu tajnu kako možeš da isprobaš da li je kiselina dobra ili ne. Ovo je trik koji sam naučio pre mnogo mnogo godina i koji ako ti i ne posluži u neku praktičnu svrhu možeš da koristiš da imresioniraš kolege :D Naime, ako imaš negde u blizini neku pivsku flašu (recimo od piva), balon i jednu potrošenu bateriju (kineske su ovde najbolje) možeš da proveriš da li je kiselina dobra. Prvo što treba da uradiš je da rasturiš bateriju i da dođeš do njene unutrašnjosti. Pošto je baterija ništa drugo do malo savremeniji Leklanšeov elment negativna elektroda je napravljena od cinka. Rasturi bateriju potpuno i od one spoljašnje metalne posude (koja je inače od čistog cink oksida) isečeš jedno 7-8 parčića od jedno 5x5 milimetra. Vodi računa da ih dobro očistiš od one crne mase (nišadora) pošto on kao elektrolit ubija reakciju. U pivsku flašu sipaj jedno prst sone kiseline i odmah nakon toga ubaci te parčiće od posude koju si sekao. Odmah potom navuci balon preko otvora pivske flaše ali samo da se zatvori otvor.
Ukoliko je kiselina dobra momentalno bi trebao da vidiš da balon počinje polako da se diže. Naime u reakciji cinka i hlorovodične kiseline dobijaš cink-hlorid i jedan element koji je pokazatelj koliko je kiselina jaka u ovom slučaju - vodonik. Vodi računa da je gas koji nastaje u balonu izuzetno eksplozivan i da recimo prosečno napunjen balon može da napravi katastrofalne posledice ako mu prineseš slučajno plamen. Mešavina 1:1 vodonika i kiseonika se naziva "praskavi gas" i lično sam svedok kako kompletan orman može da odleti u vazduh kada jedno takvo balonče eksplodira :)
Dakle, poenta je da ako se balon "podigao" kiselina je okej i možeš da je koristiš kao osnovu za nagrizanje. Samo ti još nedostaje da nađeš dobar hidrogen. Mada i tu postoji rešenje ako imaš nekoga u nekoj osnovnoj ili srednjoj školi. Svaki kabinet za hemiju ga ima pod nazivom vodonik-peroksid i to u veoma koncentrisanoj formi. Tebi preostaje samo matematika ;)
U svakom slučajuja bih ti preporučio da se ne glupiraš bez potrebe i odeš u prodavnicu elektro opreme i lepo nabaviš kesu ferohlorida i uradiš to ko čovek :) Vodi računa da kesa ne bude negde bušna jer on u kontaktu sa vazduhom i u plastičnoj kesici ume da propada. Ah da... Nemoj da se igraš životom i pokušaš da napraviš rastvor u metalnoj kadici :D
hehe...znaci ako bude trebalo nesto da dignem u vazduh jednog dana...znam koga da konsultujem...nego, postoje i tzv. "foto-oslojene" ploce...osvetljeni deo se automatski "lepi" za plocu...a ostatak lepo -- skines vodom...pa sam mislio i sa njima da probam...mada su malo skuplje :kreza:
mislim da ferihlorid vec postoji u tecnom stanju...nego sta se desava kada se nadje u metalnoj kadici...booom, ili nesto slicno :D:D
Fotoosetljive ploče nisu loše ako imaš odgovarajući alat za njih. Za te sa direktnim skidanjem vodom po osvetljavanju ne znam mada je možda opet u pitanju tip koji se osvetljava specijalnim UV lampama pa pazi da prvo pitaš da to nije slučaj pre nego što ih kupiš :) Šta znam, ja sam možda imao tu sreću da imam drugara kome nije bio problem da sve to odradi na sito štampi i da se moj deo učestvovanja u celom poslu svede na pravljenje rastvora i „ecovanje“. Eksperimentisao sam sa raznim vrstama specijalnih ploča tipa „UV pozitiv fotosenzitivne“ i slične i onda ukapirao da ako možeš koristiš klasični pertinaks i neku od metoda „zaklanjanja“. Dakle sve od klasični UV rezistentnih markera, preko tog fazona sa tonerom i peglom do foto štampe. Kad god sam mogao i kad je potrebna veća preciznost ploče zbog većeg broja komponenti uvek sam se odlučivao za foto verziju. Malo skuplje ali ne razmišljaš.
Što se tiče ferohlorida tačno je da možeš da ga kupiš i u tečnom stanju ali on jednostavno gubi svoje karakteristike što više stoji kao tečnost. U tečnom ferohloridu se uvek na dnu taloži naslaga koja potiče od „gvozdenog“ dela u njemu pa znaš da moraš uvek da ga besomučno mućkaš da bi ga koliko-toliko povratio u život. Isto tako čvrsti ferohlorid volim više zato što sa njim veoma lako mogu da dobijem odgovarajuću jačinu rastvora koja mi treba. Izračunaš koliko ti treba „kamena“ a koliko vode i pomešaš. Ajde da te vidim da napraviš slabiji rastvor od nekog jačeg bez malo veće matematike :D
A za metalne posude :D To je navika iz dana kada sam mnogo voleo da mućkam razne hemijske „koktele“ :) Naime, hlor u tim rastvaračima je veoma reaktivan i užasno voli da reaguje sa metalima (seti se priče iz mog prethodnog posta i cinka koji se neretko javlja kao obloga posuda). Na taj način često mogu da nastanu svakakvi gasovi i razne gluposti pa je jedini tip posude koju ja koristim za bilo kakve reakcije je staklo. Staklo je potpuno inertan materijal koji ne reaguje ni sa čim. Plastika takođe može da se koristi stim što treba voditi računa da ne bude od nekog tipa koji HCl ne rastvara. Pa opet plastika je sigurnija od metala iz jednostavnog razloga što kod nje može samo da se desi da se u najgorem slučaju posuda istopi :) Tako ćeš da znaš da ne treba da je koristiš sledeći put a kod metalnih (koje su neretko obložene svakakvim glupostim) nikad nisi suguran šta može da „izleti“.
Za dizanje u vazduh možemo da se dogovorimo :) Nije problem pošto je hemij amoja velika ljubav iz detinjstva. Iskreno da nisam kao klinac počeo da pratim jednu seriju pod nazivom „Mc Gyver“ mislim da se ne bih kasnije toliko interesovao za nju :) Sada se nema toliko vremena :(
Mala ispravka: u pitanju je FERIhlorid, a ne FEROhlorid.
Razliku između feri i fero jedinjenja gvožđa sigurno znaš.
hehe...znaci ako bude trebalo nesto da dignem u vazduh jednog dana...znam koga da konsultujem...nego, postoje i tzv. "foto-oslojene" ploce...osvetljeni deo se automatski "lepi" za plocu...a ostatak lepo -- skines vodom...pa sam mislio i sa njima da probam...mada su malo skuplje :kreza:Bilo bi lepo ako bi se sva završavalo vodom, ali neće da može. I te oslojene ploče isto se "razvijaju" natrijum-hidroksidom i posle nagrizaju feri-hloridom ili pak mešavinom sone kiseline i hidrogena.
One su zgodne samo zato što ne moraš da se petljaš i sam nanosiš sloj foto-laka i da ga sušiš - obično je problem to naneti ravnomerno, a bez vežbe je teško potrefiti potrebnu debljinu sloja.
S druge strane, nikad ne znaš da li su te već oslojene ploče čuvane kako treba (zaštićene od svetla i prevelike toplote) i da li im možda rok trajanja laka nije istekao.
Mala ispravka: u pitanju je FERIhlorid, a ne FEROhlorid.
Razliku između feri i fero jedinjenja gvožđa sigurno znaš.
Ha! Ima li nešto da ti ne primetiš :) U pravu si. Moja greška. Vidiš i sam kad sam pisao oba posta a pošto imam običaj da lupam ili kažem nešto pogrešno u tako rane sate uvek se sutra ujutro pokajem kad vidim gde sam pogrešio :(
Elem kad smo već zašli u offtopic a admin se uključio da iskoristimo priliku za edukaciju široke narodne mase zanimljivom hemijom :D Naravno da znam razliku između „feri-hlorida“ i „fero-hlorida“. Pa kakva bi ja to propala „mućkara“ bio kad je ne bih znao :) Stvar je u tome što je „fero-hlorid“ „nepotpuni“ „feri-hlorid“ to jest „fero-hlorid“ je polazna osnova za dobijanje ovog drugog koji se u obliku rastvora koristi za nagrizanje štampanih ploča baziranih na površini napravljenoj od bakra.
„Fero-hlorid“ se drugačije naziva „gvožđe II hlorid“ što znači da se njegov molekul sastoji od jednog atoma gvožđa i dva atoma hlora. Dakle, njegova hemijska formula glasi FeCl2. Fero-hlorid je takođe u obliku kristala i liči na kuhinjsku so koja se pod određenim uglovima presijava u neku mešavinu crvenkasto-žuto-narandžaste boje.
„Feri-hlorid“ se dobija od „fero-hlorida“. Njegov hemijski naziv je „gvožđe III hlorid“ i sastoji se od jednog atoma gvožđa i tri atoma hlora. Njegova hemijska formula glasi FeCl3. E sad originalni FeCl3 je skoro potpuno crn (dakle ne liči uopšte na ovo što može da se kupi u radnji) ako se drži podalje od vode i vlage. Ponekad se isti čuva čak u zatvorenim sudovima uz prisustvo nekog inertnog gasa kao što je recimo argon i sl. Da bi se dobilo ovo što mi koristimo kao granulat feri-hlorid prolazi kroz proces granulacije u kojem mu se dodaje određena količina vode pa dobija onakvu boju.
Ono što je veoma čest razlog za zbunjivanje je što ogroman broj ljudi koristi oznaku Fe3Cl kao oznaku za "fero-hlorid" pa često nastaje nedoumica oko toga kakvo je sada pa to jedinjenje. Trojka u sredini u ovom načinu označavanja ne znači da taj molekul ima 3 atoma gvožđa nego da se radi o "gvožđe tri hloridu" a taj broj u sredini ima svoj naziv i zove se oksidacioni broj. No to šta je on i čemu služi nije predmet ove rasprave :D
U svakom slučaju MG-RAY evo ti par korisnih linkova gde možeš da vidiš još neke korisne informacije o tome kako ide proces izrade ploče.
http://www.elektronika.rs.ba/data/plocice/prenos_tonera/
http://wwwiti.cs.uni-magdeburg.de/~buchmann/privat/aetzen_belichten.htm (http://wwwiti.cs.uni-magdeburg.de/%7Ebuchmann/privat/aetzen_belichten.htm)
http://www.progforum.com/archive/index.php/f-5.html
http://arhiva.elitemadzone.org/t23768-Uputstvo-za-izradu-stampanih-plocica
Uživaj ;)
(http://arhiva.elitemadzone.org/t23768-Uputstvo-za-izradu-stampanih-plocica)
Moja prva stvar je bila cekanje 12F675 oko godinu dana, onda kada je dos'o sav hepi ja ga stavim na programator, ucitam hex, kaze sve dobro i ja ko najveci majmun ga prikljuci naopako na napajanje bez diode...
E sad kao fora i dalje radi samo sto cim se iskljuci sa programatora izgubi podatke....
Bar sam dobimo 0,5kb rama:D
Moja prva stvar je bila cekanje 12F675 oko godinu dana, onda kada je dos'o sav hepi ja ga stavim na programator, ucitam hex, kaze sve dobro i ja ko najveci majmun ga prikljuci naopako na napajanje bez diode...
E sad kao fora i dalje radi samo sto cim se iskljuci sa programatora izgubi podatke....
Bar sam dobimo 0,5kb rama:D
Ne verujem da to ime veze sa programatorom...verovatno si lose odradio napajanje (moj slucaj :)), pa zbog toga ne radi...
Pa i nema do programatora. Kada sam ga isprogramirao, izvadio sam pic, sve sam lepo zalemio samo sam okrenuo bateriju naopako i to je bilo to.
Pa i nema do programatora. Kada sam ga isprogramirao, izvadio sam pic, sve sam lepo zalemio samo sam okrenuo bateriju naopako i to je bilo to.
hm...bateriju...:D...vidi, napajanje mora da bude konstantno stabilizovano na +5V, sto od baterije definitivno neces dobiti...
Може ли ми неко рећи да ли се овај контролер може програмирати и како?
http://www.cdrobi.com/site/?page_id=6
vBulletin® v3.8.7, Copyright ©2000-2024, vBulletin Solutions, Inc.