TRŽIŠTE<>
072017<><>

Pružaoci cloud usluga

Rat u oblacima

Do pre godinu ili dve, na mapi svetske ponude javnog oblaka kao da je postojala samo jedna kompanija – Amazon. Međutim, i drugi investicijama krče put ka svome mestu na tržištu. Dokle su stigli? Je li oblak konačno postao novi kontinent?

Na početku beše istina. Veliki broj kompanija, među kojima ima i vodećih u svojim industrijama, tvrdi da su „napravile” sopstveni oblak. Ipak, to nije baš tako. Iako će se u raspravi na ovu temu gotovo svako hvatati za definiciju termina „oblak”, ono što i dete primećuje jeste da svega tri kompanije beleže dobre rezultate u implementaciji takozvanog „javnog oblaka”. To su Amazon, Microsoft i Google.

Za pozicioniranje različitih kompanija, platformi unutar dosega tehnologije, tržišta i drugih aspekata tehnološkog poslovanja, već neko vreme se kao standard uzima „magični kvadrant” kompanije Gartner. Kako Gartnerove događaje, objave i sastanke pratimo godinama, svedoci smo i promena koje se dešavaju u svetu informacionih tehnologija.

Pri poređenju magičnih kvadranata za prošlu i tekuću godinu, u domenu najma infrastrukture kao usluge (IaaS – Infrastructure as a Service), nekoliko stvari je karakteristično. Na prvom mestu, skala se malo promenila. Vertikalna linija (sposobnost egzekucije) dobila je veću rezoluciju, pošto ima više nijansi u karakteristikama svake kompanije. Kao drugo, čini se da vodeći dvojac konzistentno drži vođstvo, dok ih sa ozbiljnim zaostatkom prati Google. Ipak, nekoliko kompanija je prešlo u domen u kom se do juče samo Google baškario. Kako se radi o kompanijama koje raspolažu velikom količinom novca, u liku Alibabe, IBM-a i Oraclea, možemo očekivati i te kako zanimljiv kraj godine u trci za najbolje parče oblaka.

Iako se najviše pričalo o Amazonu i njihovoj AWS platformi, Microsoft i Google su kompanije čiji su napori i investicije u oblak, posebno u domenu IaaS-a, i te kako pokazali rezultate. Microsoft je možda nezasluženo otpisivan proteklih godina kao ozbiljan takmac u ponudi oblaka. Naime, iako je AWS platforma ubedljivo prva i nudi gotovo sve što jedan korisnik oblaka može poželeti, Microsoft u svom portfelju ima „sve to”, ali i mnogo više. Ne zaboravimo odakle su ove dve kompanije počele svoju strategiju na oblaku. Amazon je AWS napravio kao komercijalnu verziju centara podataka koji pogone njegov primarni proizvod – prodavnicu. Microsoft je, sa druge strane, oblak postavio kao stratešku odrednicu svog širokog i dubokog portfelja softvera koji su do skora imali samo mogućnost instalacije na uređajima, a od skora postoje i u verziji koja može vrlo jednostavno da se koristi na oblaku. Sa Microsoftom kao partnerom, vama se nude i baza i ERP, aplikacije za rad u poslovnom okruženju (Office 365 i druge), ali i poslovna inteligencija (Power BI).

Ovo se pokazuje veoma značajnim adutom u dugoročnoj strategiji. Naime, iz iskustava onih kompanija koje su paralelno koristile nekoliko dobavljača softvera, infrastrukture i platformi, integracija i migracija podataka među njima izaziva teške glavobolje. Većina će vam danas preporučiti da sve svoje aplikacije i podatke držite na jednoj platformi (dakle, kod Amazona, Microsofta ili Googlea, u ovom slučaju). Na taj način se optimizuju troškovi korišćenja ukupnog sistema u dužoj eksploataciji resursa. Sve ovo sjajno zvuči iz ugla startapova ili manjih tehnoloških kompanija koje tek grade svoje sisteme. To neće biti lako za one koji imaju mnogo (tehnološki) starijih sistema, koji se ne mogu ili teško mogu „preneti” na oblak. Za njih će, kao pomalo okasnele u tranziciji, i dalje biti potrebno mnogo utrošenih konsultantskih sati u procesu prenošenja podataka i funkcionalnosti na oblak.

Pomenimo i to da se Microsoft okrenuo taktici davanja značajnog popusta (i do 40 odsto) na svoje servise, kako bi osvojio publiku. Pored toga, postojećim korisnicima konkurentskih platformi, Microsoft od skora nudi pregršt analitičkih alatki koji računaju troškove migracije, ali i uštede ukoliko bi korisnik prešao na Azure. Sličan alat nudi i Amazon. Iskustvo onih koji su koristili pomenute alatke (a među njima je i autor ovog teksta) jeste da se radi o alatki koji poprilično jednostrano posmatra proces tranzicije, i u značajnoj meri favorizuje odredišnu platformu. Ipak, mora se reći da su ove alatke korisne, i to pre svega za razumevanje terminologije izvorišnih i odredišnih platformi, ali i elemenata na osnovu kojih se vrši poređenje, čijim se posmatranjem iz jednog, pa iz drugog ugla, često dobija kvalitetna informacija. Ako izuzmete vreme koje takav poduhvat zahteva, rezultati su veoma dobri.

Istočna nada i muke po Google-u

U Gartnerovom izveštaju za 2017. godinu ističe se jedan novi kružić koji oslikava poziciju kompanije Alibaba u svetu IaaS-a. Kako je reč o izuzetno moćnoj kompaniji, posebno na kineskom tržištu na kom zauzima mesto broj jedan, biće veoma interesantno pratiti njihov razvoj u narednih nekoliko meseci. Pored Kine, Alibaba je prisutan u SAD, Australiji, Nemačkoj, Hong Kongu, Japanu, Singapuru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Pored infrastrukture kao usluge, Alibaba nudi i platforme, ali i privatni oblak, odnosno integraciju korisnikovih centara podataka sa sopstvenim, sa ciljem pružanja naprednih mogućnosti oblaka. Ipak, njihov internacionalni portal je lansiran tek pre godinu dana i, kako stvari stoje, ne može da se meri po stepenu funkcionalnosti sa onim koji postoji na kineskom portalu. Takođe, treba primetiti da Alibaba Cloud nije predstavio tržištu servis koji se posebno razlikuje od konkurencije (AWS-a), već ga uglavnom „kopira”. Ovo će svakako usporiti rast Alibabe na internacionalnom tržištu, ali će doneti dobre rezultate na domaćem, što nikako nije zanemarljivo.

Trećeplasirani takmac u Gartnerovoj grafici, Google, već godinama igra dominantu ulogu u pružanju kvalitetnih BigData softverskih koncepata i oni predstavljaju osnovu njihove cloud ponude, što ih čini preferencijalnim izborom kompanija čiji se biznis zasniva na podacima. Dodatno, Google već godinama investira u oblasti napredne analitike i mašinskog učenja, što idealno dopunjuje osnovnu ponudu. Ovim se jasno ističe ono što smo pomenuli, da Alibabi nedostaje karakteristika koja ga izdvaja od konkurencije. Ipak, koliko je Google jak u kontaktu sa malim korisnicima, toliko ima problema da svoje usluge prodaje velikim preduzećima i korporacijama. Prepoznavši ove probleme, na čelo svoje oblačne grupe, Google je doveo bivšu izvršnu direktorku kompanije VMware-a Dajen Grin (Diane Green), čiji su prvi potezi najavljivali buđenje. No, uprkos bombastičnim najavama koje su česte u ovakvim slučajevima, realizacija elemenata napretka je dosta sporija. Korisnici platforme u oblaku kompanije Google tvrde da je poruka koju kompanija šalje sada jasnija i da je način na koji se pozicionira u odnosu na konkurenciju kvalitetniji. Kada bi aktivnosti, odnosno njihova dinamika bili usklađeni sa porukama, Google bi već „disao za vrat” vladajućem dvojcu. U jednom od svojih govora, pomenuta gospođa Grin izjavila je kako je u sadašnju kompaniju došla kako bi iskoristila „gotovo dve decenije inovacija” kojima Google može da se pohvali, i implementirala ih u rešenja za „preduzeća današnjice i ona koja počinjemo da viđamo”. U prevodu, Google ima veliki broj tehnologija i rešenja za biznis, posebno onaj veliki, a jedini je izazov njihova inkorporacija u GCP (Google Cloud Platform).

Strategija kojom Google želi da se nametne u svetu velikih kompanija, pak, ne odlikuje se inovativnošću. Građenjem partnerstava sa implementacionim firmama, Google namerava da se direktnije uključi u trku za čelnu poziciju ponude u oblaku. Američki mediji su doznali kako je kompanija ukinula podsticaje za sopstvenu prodaju i preusmerila planirani novac u partnersku mrežu. Ako se u kontekst uzme i činjenica da je, pre samo nekoliko godina, ta ista kompanija smatrala da je njihova ponuda u oblaku „toliko dobra da im nije ni potrebna prodaja”, situacija postaje jasnija. Ono što treba istaći jeste da velike privatne korporacije kupuju rešenja, ne proizvode. Ovo dobro znaju ljudi u, recimo, Oracleu, koji su se godinama oslanjali na partnerske kompanije koje su obezbeđivale da mnogobrojni proizvodi u Oracleovom portfelju zapravo postanu rešenja. No, njihov je pristup posebna priča. Google igra u vodama u kojima do sada nije imao gaz. Ipak, znajući sa kakvom zalihom novca se otiskuje u plovidbu, očekivano je da će rezultata biti. Pitanje je samo – koliko brzo.

Spora tranzicija ili blickrig

Dok sa jedne strane priče o oblaku posmatramo kompanije sa prva tri mesta Gartnerove priče, iz potpuno drugog ugla vidimo starosedeoce – Oracle i IBM. O IBM-ovoj delatnosti u oblacima ne zna se dovoljno, osim da je pre četiri godine, akvizicijom kompanije SoftLayer Technologies, ušao u sferu savremenog računarstva u oblacima. Krajem prošle godine IBM je počeo da nudi podskup SoftLayer usluga na svom BlueMix portalu, ranije započetom PaaS (Platform as a Service – platforma kao usluga) projektu. Iako trenutno nije dovoljno prepoznat kao verodostojan igrač u prostoru oblaka, treba reći da je IBM usred NGI (Next Generation Infrastructure) projekta koji treba da bude suština IBM-ove politike u oblacima. Kako se još ne zna datum završetka i lansiranja ovog projekta, zaključujemo da će se o američkom veteranu u industriji tek pisati u ovom kontekstu.

Sa kompanijom Oracle je situacija dosta jasna, iako nije izgledalo da će tako biti. Oracle u oblaku nudi tri vrste usluga. Jedan čine privatni centri podataka, koji klijenti kupuju i održavaju, a koji su integrisani sa uslugama Oracleovog oblaka. Drugu čini javni oblak, u kom se Oracle direktno suprotstavlja pomenutom vodećem trojcu IaaS sveta, ali sa prilično jačim portfeljem platformi i softvera kao usluga (PaaS, SaaSSoftware as a Service). Treću čini hibridna varijanta u kojoj je Oracle vlasnik opreme i obavlja njeno održavnje, ali je ta oprema je instalirana kod korisnika, u njegovom centru podataka. Kroz mesečnu apanažu, kompletan sistem je u rukama Oraclea koji se brine o osveženjima softvera, ispravnom radu i drugim aspektima.

Da se u Oracleu nešto kuva po pitanju strategije na oblacima, znali smo i ranije. Naime, Oracle je vodeća kompanija na svetu u isporučivanju baza podataka visokih performansi, ali i lider u isporučivanju softvera i hardvera svih namena i domicilnih industrija. Čak 99 odsto hardverskih proizvoda ove kompanije je spremno za oblak, naravno. Kod softvera slika nije ni blizu tako svetla. Ipak, Oracle već duže vreme radi na tome da svoju ponudu u oblacima uobliči na način koji će garantovati preživljavanje izuzetno jakog biznisa licenciranog softvera kojim trenutno liderski raspolaže. Oracle se rezultatima svojih napora u ovom kontekstu čini realističnim u pogledu sopstvene perspektive u segmentu u koji se kasno uključio.

Krajem juna, ova korporacija je saopštila prodajne rezultate za četvrti kvartal fiskalne 2017. godine. Ukupni prihodi su nadmašili procene za oko 400 miliona dolara (oko 10,9 milijardi stvarno, procenjeno 10,5), a posebno je interesantan podatak da su prihodi od usluga na pretplatu prvi put premašili milijardu dolara. Prihodi od IaaS-a su porasli za 23 odsto u odnosu na prethodni kvartal (na 208 miliona dolara). Poređenja radi, AWS „pravi” 3,7 milijardi dolara u ovom poslu, a rast u odnosu na prethodni kvartal je čak 42 odsto.

Iz godine u godinu, brojke Oraclea su sve bolje. Ipak, u poređenju sa najjačim igračima, Oracle nedovoljno brzo napreduje. No, dobre brojke na završnom kvartalnom računu nisu prošle bez rezultata, pa su tako deonice Oraclea porasle za devet procenata na dan objave. Inače, deonice ove kompanije su poslednjih nekoliko meseci veoma popularne, što koincidira sa pojačanim aktivnostima u promociji strategije u prostoru oblaka.

• • •

Rat u oblacima je u svom prvom, uvodnom činu. Tržište raste, broj igrača se umnožava, a analitičari Gartnera šire i duže svoj magični kvadrant u pokušaju da pruže realističnu sliku trenutnog stanja. Alibaba jaše na istoku, veterani sa zapada investiraju u novu generaciju računarstva u oblaku. Nadelina mašinerija želi azurne oblake. Bezos i njegova ekipa mirno gledaju brojke, dok još jednu delatnost kupuju, a drugu analiziraju. Šestorka je u akciji. Ko je sledeći?

Momir ĐEKIĆ

 
 NOVE TEHNOLOGIJE
Da li smo otkrili vanzemaljske megastrukture?

 TRŽIŠTE
Pružaoci cloud usluga
Šta mislite o ovom tekstu?

 NA LICU MESTA
PHP Srbija Conference 2017
Symphony jubilej
HTC U11 promocija
Vip Mobile jubilej
Konferencija „Intelektualna svojina i Internet”
Seminar „Think LEAN” (najava)

 KOMPJUTERI I FILM
Spider-Man: Homecoming
Valerian
Filmovi, ukratko

 SITNA CREVCA
Kako postati programer (10): relacione baze, prosleđivanje parametara funkciji, stack, heap, regex

 VREMENSKA MAŠINA
NAFTA, redov Rajan i GTA: San Andreas

 PRST NA ČELO
Lekcija iz poštovanja
Home / Novi brojArhiva • Opšte temeInternetTest driveTest runPD kutakCeDetekaWWW vodič • Svet igara
Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • RedakcijaKontaktSaradnjaOglasiPretplata • Help • English
SKWeb 3.22
Opšte teme
Internet
Test Drive
Test Run
PD kutak
CeDeteka
WWW vodič
Svet igara



Naslovna stranaPrethodni brojeviOpšte informacijeKontaktOglašavanjePomoćInfo in English

Svet kompjutera