Eraser 6.2
Odmah na početku ćemo istaći da program može da se koristi na dva načina: klasično i preko kontekstualnog menija. U prevodu, to znači da se neke od dostupnih akcija mogu pokrenuti i bez podizanja upravljačkog okruženja i to iz bilo kog fajl-menadžera. Nakon desnog klika mišem iznad željenog fajla potrebno je „overiti” opciju Eraser i potom odabrati da li želite da se sadržaj obriše ili, uz poštovanje sigurnosnih protokola, premesti na neku drugu lokaciju. Zanimljivo je da radnja može da se odloži do narednog restartovanja računara, pa čak i da se preko ugrađene Browse rutine naknadno dodaju fajlovi za transport u večna lovišta. Na našoj test mašini, rad iz kontekstualnog menija doneo je određeno kašnjenje između pozivanja komande brisanja i njenog izvršavanja, dok opciju Secure Move iz nekog razloga nismo uspeli da pokrenemo. Pomislili smo da je u pitanju nekompatibilnost sa Windowsom 10, ali to ipak nije bio slučaj. Eraser je u potpunosti opremljen za rad pod Desetkom, dolazi u 32-bitnoj i 64-bitnoj košuljici, a nije mu strano ni snalaženje pod starijim verzijama Prozora (XP sa trećim servisnim paketom je početna stanica). Pored brisanja pojedinačnih datoteka i označenih foldera, Eraser može da se pozabavi i bezbednosnim „prepisivanjem” particija i čitavih drajvova, pražnjenjem kante za đubre, baš kao i procesiranjem praznog mesta na hard-diskovima. Kao što verovatno znate, brisanje podataka pod Windowsom ne znači nužno i njihovo fizičko uklanjanje sa drajvova, već prijavljivanje sistemu da je prethodno okupiran prostor sada slobodan. To dalje znači da se program može koristiti za naknadno povećavanje bezbednosti jer je u stanju da procesira podatke koji su eventualno zaostali pre nego što je Eraser instaliran. Svidelo nam se što je za svaki ubačeni item na listi moguće odabrati način na koji će se obrisati, pa je tako moguće izrađivati svojevrsne bezbednosne razrede. Manje osetljive datoteke mogu da se brišu bržim i površnijim metodama, dok materijal koji baš ne želite da „padne u ruke neprijatelju” možete da propustite kroz jedan od teškaša iz klase. Na raspolaganju je 13 naročitih algoritama, od kojih je Gutmannov taj koji koristi najviše „prolaza” u procesu prepisivanja podataka – čak 35! Pored toga, na raspolaganju je čitava paleta rešenja koja se koriste u kabinetima odbrane, ministarstvima i vojskama, odnosno naročiti sistemi koji će adresirati samo određene delove datoteka (početak i kraj) ili materijal procesirati iz jednog prolaza. Vladimir PISODOROV | |||||||||||||
|
Home / Novi broj | Arhiva • Opšte teme | Internet | Test drive | Test run | PD kutak | CeDeteka | WWW vodič • Svet igara Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • Redakcija | Kontakt | Saradnja | Oglasi | Pretplata • Help • English | |
SKWeb 3.22 |