Velike baze podataka
Kompanija Palantir Technologies predvodi novi talas unapređivanja načina za obradu i korišćenje ogromne količine informacija Kibernetika Prve ideje o stvaranju simbiotskog odnosa između ljudi i mašina kao alternative razvoja potpuno veštačkog sistema inteligencije potiču iz knjige „Uvod u kibernetiku” (Introduction to Cybernetics) Vilijama Rosa Ešbija, pionira ove nauke o proučavanju kompleksnih sistema. Osnovna zamisao je da se inteligencija svodi na sposobnost vršenja odgovarajućeg izbora. U Palantiru se bave baš time – integracijom i korelacijom baza podataka u jedinstven sistem i obučavanjem osoblja da postavi takvom sistemu pravo pitanje za rešavanje problema, što za posledicu ima olakšan izbor. Najbitniji razlog za popularnost PayPala leži u tehnologiji koja sprečava krađu novca korisnika, a nastala je saradnjom sa stručnjacima za prevare i elektronski kriminal. Sistem automatizovano kontroliše sve transakcije i na osnovu korelacija saobraćaja prepoznaje da li je transfer obavljen sa rizične IP adrese. Palantir je isti princip podigao na viši nivo stvarajući programski sistem koji je u stanju da pronalazi ljude na osnovu nepovezanih podataka koje ovi ostavljaju za sobom. Ovu novu klasu programa Aleks Karp naziva atributivni softver. Ideja je bila da se bezbednosne službe protiv terorista bore na isti način na koji je PayPal pobedio kriminalce na internetu. Korak dalje bio bi upotreba ovog sistema za efikasnije korišćenje podataka u velikim kompanijama. Nažalost, u to doba većina finansijera želela je da investira u novi Google ili novi Facebook, a ne u momke koji se bave bazama podataka. Srećom, ljudi iz bezbednosnih službi uvideli su potencijal Palantira, pa je jedan od prvih investitora bila kompanija In-Q-Tel. Ta firma je finansijska ruka CIA koja ulaže u tehnološke firme (kao što je sam Google) da bi obaveštajne agencije bile u toku sa razvojem modernih tehnologija. Ispod radara Stvari se menjaju od 2008. godine, kada Palantir konačno dobija prvog zvaničnog klijenta. U pitanju je CIA, a slede američka armija, FBI, mornarica, NSA i ostale manje-više poznate „skraćenice”. Od tog trenutka kompanija počinje naglo da raste, regrutuju se novi zaposleni sa Stenforda i ostalih univerziteta sa jakim računarskim programima. Ipak, za razliku od ostalih sličnih kompanija, Palantir nema poslovni model zasnovan na zaradi, već je na prvom mestu filozofija kvalitetnog i etičkog upravljanja podacima. Koliko je takav stav održiv u okolini kao što su SAD, ostaje da se vidi, pogotovo kada se uzme u obzir to da bi većina zaposlenih u Palantiru zarađivala mnogo više novca za osetno manje posla ako bi prešli da rade za Facebook ili Google. Dalekovidi Moguća je i primena u humanitarne svrhe. Zaposleni u Palantiru su 2010. godine, nakon zemljotresa na Haitiju, napravili otvorenu bazu podataka koja je objedinjavala informacije o lokacijama i imenima uništenih građevina, lokalitetima kampova i prihvatilišta za osobe koje su izgubile domove, spiskove nestalih lica i SMS poruke timova na terenu po sektorima. Takođe, napravljena je i baza sa propustima javnih službi pri pomoći nakon uragana „Katrina” kako bi se sprečilo ponavljanje sličnih grešaka. Palantirovi inženjeri i softver učestvuju u još aktuelnom pružanju pomoći pogođenima uraganom „Sendi”. Palantirov softver može da popravi i kvalitet usluga u zdravstvu tako što može da otkrije neuobičajene šablone ponašanja u okviru sistema i efikasnije raspodeli sredstva za lečenje. Sem toga, sistem može na osnovu korelacije faktora u medicinskim kartonima da „predvidi” kretanje toka bolesti i omogući ranije i bolje lečenje. S praktične strane, tu je i tržište nekretninama, koje je u SAD nedavno doživelo slom, a upotreba Palantirovog softvera može ponovo da ga poljulja. Naime, nije retkost da prodavci precenjuju kuće i stanove koje prodaju, ali kupci to saznaju prekasno. Korelacija baza podataka o izgradnji objekata, kvalitetu zemljišta, klimatskim uslovima, štetočinama, stopi kriminala i slično može da stvori mnogo realniju sliku o nekoj kući nego što to agent za nekretnine predstavlja. Opasnost U Palantiru tvrde da im je na prvom mestu pravo građana na sopstvenu privatnost i da su prilikom bilo koje korelacije podataka lični podaci uvek bezbedni. Ipak, tokom 2011. godine bivši obaveštajni analitičar američke mornarice Aron Bar hvalio se time da se ubacio u organizaciju grupe Anonymous. Odmazda pripadnika Anonymousa bila je objavljivanje Barovih ličnih mejlova, među kojima su se nalazili i oni u kojima pominje korišćenje Palantirove tehnologije za ciljanje svih koji podržavaju WikiLeaks, što se direktno kosi sa izjavama Aleksa Karpa da je bezbednost ličnih podataka svetinja. Palantir je raskinuo kontakt sa Barovom kompanijom, a zaposleni koji je održavao ovu vezu je suspendovan, mada pitanje koliko je prosečan korisnik internta bezbedan od Palantira i dalje lebdi u vazduhu. Kada je intervjuisan na tu temu, Karp je odgovorio da su bezbednosne mere ugrađene u njihov softver kako bi čuvale privatnost građana veoma jake i da bi bio neophodan tim programera svetske klase da se probije kroz njih. Naravno, postavlja se pitanje ko je u stanju da okupi tim programera svetske klase ako ne baš agencije kao što su CIA, NSA ili, još gore, velike kriminalne organizacije željne moći koje ovakav softver pruža? Tolkin je o palantiru pisao da od onoga ko ga koristi zavisi da li će to biti za dobro ili zlo. Izgleda da ćemo još jednom biti u prilici da testiramo staro upozorenje Bendžamina Frenklina: „Oni koji su spremni da žrtvuju esencijalne slobode zarad sticanja malo privremene sigurnosti ne zaslužuju ni slobodu ni sigurnost.” Dragan KOSOVAC |
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Home / Novi broj | Arhiva • Opšte teme | Internet | Test drive | Test run | PD kutak | CeDeteka | WWW vodič • Svet igara Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • Redakcija | Kontakt | Saradnja | Oglasi | Pretplata • Help • English | |
SKWeb 3.22 |