LAKI PINGVINI<>
062012<><>

Koliko košta besplatno?

Kako zaraditi uz softver otvorenog koda?

Jedna od najčešćih zabluda u svetu slobodnog softvera je mišljenje da čim je nešto džabe, tu para nema. Mada deluje logično da nešto što je mahom besplatno ne može da se proda, u stvarnosti je situacija drugačija. Od samih začetaka ideje slobodnog softvera, komercijalni aspekt nije bio zanemarivan. Upravo suprotno, sama zajednica podržavala je upotrebu slobodnog softvera u profitne svrhe. U suštini, upravo je uspeh u biznis sektoru uticao na brz razvoj softvera otvorenog koda, pri čemu njegova javna dostupnost nije negativna karakteristika već mehanizam sigurnosti i napretka. Kompanije su brzo uvidele i usvojile prednosti koje nudi slobodan softver, pa su počele da sarađuju sa zajednicom i pomažu je, te da stvaraju tržište u kojem se sreću ponuda i tražnja za rešenjima baziranim na otvorenom kodu.

Mnogo je razloga zbog kojih se biznis korisnici okreću open source rešenjima, a visoki troškovi, vendor-lock, nedostatak kontrole i smanjena sigurnost samo su neki od njih. Kada na tržištu postoji potražnja za određenim proizvodima, brzo se pojave i poslovni subjekti sa ponudom koja pokušava da tu tražnju zadovolji.

Čak i pre pojave operativnog sistema Linux, počele su da rade firme koje su imale ideje o poslovanju baziranom na proizvodima koji kao osnovu imaju slobodan softver, a te ideje kasnije su se razvile u ono što je danas poznato kao open source biznis model. Mada deluje da je u ovom modalitetu poslovanja prostor za zaradu sužen, kompanije su brzo razvile mnogobrojne modele sticanja prihoda, koji su se vremenom pokazali više nego uspešnim, počev od puke prodaje medija sa slobodnim softverom pa do izrade softverskih rešenja za enterprise klijente.

Ako ostavimo teoriju po strani i pogledamo situaciju na realnom tržištu, brzo ćemo uvideti koliko je u stvari slobodan softver prisutan i značajan. Velike kompanije i državne institucije značajni su potrošači ovih proizvoda i prednost daju rešenjima koja mogu maksimalno da kontrolišu, za šta je softver otvorenog koda idealno rešenje. Sve vodeće softverske kompanije, a pominjali smo ih u nekoliko navrata (SK 11/2009), imaju odeljenja koja razvijaju proizvode bazirane na softveru otvorenog koda i ujedno doprinose sopstvenim resursima i rešenjima. U nižem poslovnom segmentu postoji čitava plejada firmi koje u svom proizvodnom procesu koriste softver otvorenog koda ili ostvaruju zaradu po nekom open source biznis modelu:

1) prodajom podrške, dokumentacije, savetodavnih usluga (konsalting), gotovih rešenja ili izvođenjem obuke za svoj ili tuđi softver otvorenog koda;

2) slobodno dostupnom verzijom softvera, dok se naplaćuju dodatni sadržaji, funkcije, uzimaju prihodi od reklamiranja ili za dvojno licenciranje proizvoda;

3) kombinovanjem uređaja sa slobodnim softverom radi dobijanja atraktivnijeg i kvalitetnijeg proizvoda;

4) iznajmljivanjem softvera kroz sve popularniji cloud computing (software as a service);

5) sponzorstvo ili donacije za softver koji se razvija ili prodaja propagandnog i pratećeg materijala jesu neki od načina na koji se finansiraju pojedini projekti slobodnog softvera i fondacije koje stoje iza njih.

Varijanti za zaradu je mnogo i moguće ih je kombinovati na različite načine, ali ono što je svima zajedničko jeste činjenica da softver koji je predmet poslovanja mora da bude kvalitetan jer inače neće steći kritičnu masu i prestaće da postoji. Tu na scenu stupa pomenuti mehanizam s početka teksta, koji obezbeđuje da se napravi i razvija kvalitetan proizvod koji će biti koristan za sve učesnike projekta. Uzmimo kao primer LAMP stack (ili bilo koju od njegovih varijanti), koji se sastoji od Linuxa, web servera Apache, relacione baze podataka MySQL i programskog jezika PHP. Pojedinačno se svi ovi projekti razvijaju kao open source softver, slobodni su i besplatni, ali ih veliki broj firmi koristi kao osnovu svog poslovanja koje naplaćuju (bilo da su to web hosting firme, ISP-ovi ili prodaju podršku). Njima je u interesu da pomažu i učestvuju u radu zajednice, dok, s druge strane, pojedinci mogu na lak način da dođu do kvalitetnog softvera koji ih neće mnogo koštati.

Ovakvih primera je mnogo i ujedno pokazuju glavni razlog za uspešno postojanje i napredovanje open source poslovnog modela, koji obezbeđuje najkvalitetniji mogući softver i usluge vezane za njega uz najniže moguće troškove. Red Hat je najveća open source kompanija danas i nedavno je objavila da je prvi put od svog osnivanja (1993) prešla prag od jedne milijarde dolara prihoda. Broj kompanija koje posluju po sličnom modelu je ogroman. Doduše, tržišni mehanizmi su nemilosrdni i važe za sve učesnike, pa se desi i da pojedine kompanije sa dobrim proizvodom propadnu ili budu kupljene od strane većeg konkurenta, ali i u takvim slučajevima jedna od osobina slobodnog softvera dolazi do izražaja – kvalitetan softver nastavlja da se razvija i u slučaju nestanka matične kompanije. Pomenuti MySQL ili projekat LibreOffice preživeli su kupovinu od strane Oraclea, tako da i danas možemo da ih koristimo.

Zaključak je jednostavan: kvalitetan proizvod uvek može da se proda, pa čak i ako je besplatan. Open source poslovni model dokazao je svoju uspešnost dugogodišnjim postojanjem i napredovanjem, a slobodni softver uzima sve veći deo tržišta. Kompanije uviđaju prednosti koje ima softver otvorenog koda kao odlična informatička podloga, ali i kao više nego solidan model poslovanja koji će sve više dobijati na značaju. Nadamo se da smo vam otklonili nedoumice vezane za open source poslovanje, a u sledećem nastavku pažnju ćemo posvetiti pojedincima i ukazati na mogućnosti zarade od znanja i veština koji su slobodni i besplatni.

Goran STRIČIĆ

 
Geary 0.1
Scribus 1.4.0
Koliko košta besplatno?
Šta mislite o ovom tekstu?
Ubuntu za Android
Home / Novi brojArhiva • Opšte temeInternetTest driveTest runPD kutakCeDetekaWWW vodič • Svet igara
Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • RedakcijaKontaktSaradnjaOglasiPretplata • Help • English
SKWeb 3.22
Opšte teme
Internet
Test Drive
Test Run
PD kutak
CeDeteka
WWW vodič
Svet igara



Naslovna stranaPrethodni brojeviOpšte informacijeKontaktOglašavanjePomoćInfo in English

Svet kompjutera